Vrijeme je da bogate zemlje podijele vakcine s ostatkom svijeta

Bogate zemlje, koje čine tek 16 posto od ukupne svjetske populacije, kupile su više od pola raspoloživih doza vakcina protiv COVID-19.

COVAX još uvijek pokušava ući na 'zadnja vrata' (EPA)

U svijetu je do sada provedeno više od 192 milijuna cijepljenja protiv COVID-19.

Dvije trećine od tog broja odnosi se na samo 10 zemalja, koje čine 60 posto globalnog bruto proizvoda.

U oko 130 zemalja, koje zajedno imaju 2,5 milijarde stanovnika, nijedna osoba nije cijepljena.

Bogate zemlje, koje čine tek 16 posto od ukupne svjetske populacije, kupile su više od pola raspoloživih doza cjepiva protiv COVID-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena je prije nekoliko dana objavila da izdvaja četiri milijarde dolara za ravnopravniju distribuciju cjepiva, što je velika pomoć za siromašne države.

Virus bi mogao poprimiti novi, opasniji soj

Preoblikovanje načina na koji su ugovori o cjepivima strukturirani – i objašnjeni javnosti u bogatim zemljama – moglo bi učiniti ovaj potez još snažnijim.

Ako živite u Sjedinjenim Američkim Državama, čak iako ne spadate u rizične skupine stanovništva, imate priliku biti cijepljeni daleko prije nego mnogi zdravstveni djetalnici ili rizične skupine u siromašnijim zemljama.

Naravno da to nije fer i da će produžiti pandemiju, jer kada je zaraza naširoko nekontrolirana, veći su izgledi da će virus poprimiti neki novi, opasniji soj.

Kako bi pomogle ostatku svijeta, bogatije zemlje bi mogle desetinu zaliha cjepiva poslati u siromašnija područja i s proizvođačima cjepiva pregovarati o izravnoj kupnji radi povećanja zaliha.

Mnogi zdravstveni stručnjaci čine sve što mogu da izbjegnu razlike koje vidimo sada i znalo se da su bogate države gomilale cjepiva tijekom prošlih epidemija, poput pandemije svinjske gripe 2009. godine.

Ljudi koji rade u globalnom zdravstvu pokušali su ublažiti gomilanje cijepiva i uspostaviti globalni mehanizam njihovog dijeljenja, što je rezultaralo formiranjem COVAX-a (COVID-19 Vaccines Global Access).

Bogatije zemlje nabavile 5,8 milijardi doza

Riječ je o tijelu preko kojeg bogatije države mogu zajednički kupiti cjepiva, financirati razvoj i proizvodnju cjepiva, ali i osigurati da dio opskrbe odlazi u siromašnije zemlje.

Iako se 190 država pridružilo COVAX-u, 30-tak najbogatijih zemalja na kraju je većinu svojih doza kupilo izravnim ugovorima s tvrtkama za cjepiva, a ne putem zaliha COVAX-a, koji kani osigurati oko dvije milijarde doza do kraja 2021. godine.

Međutim, bogatije zemlje su nabavile 5,8 milijardi doza, koje su bilateralnim ugovorima većinom kupljene prije dovršetka kliničkih ispitivanja.

To znači da COVAX još uvijek pokušava ući na “zadnja vrata”.

Što se sada može učiniti?

Bogatije države bi mogle podijeliti svoje doze i možda na svakih devet doza koje imaju mogu jednu dozu donirati COVAX-u.

To i dalje ne bi bilo fer, ali moguće je izvesti, zato što je realnost, a ne fantazija.

Jedna analiza o takozvanom nacionalizmu kod cijepljenja (nacionalizam se odnosi na činjenicu da se ljudi u bogatim zemljama odmah cijepe, a siromašnije nacije godinama zaostaju) sugerira da bi globalno gospodarstvo, zbog korona virusa, moglo izgubiti 9.000 milijardi dolara.

Milijarde dolara siromašnijim zemljama

Bogate države, čiji bi izvoz zbog pandemije bio smanjen, snosile bi pola od tog gubitka, dok bi globalno snabdijevanje, kojim se osiguravaju dijelovi za industriju, moglo biti narušeno.

Vidjeli smo da je američka vlada usmjerila četiri milijarde dolara siromašnijim zemljama za nabavku cjepiva.

Norveška je prva bogata država koja se obvezala donirati doze u baze COVAX-a, paralelno s cijepljenjem svojih građana.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je sugerirao da Sjedinjene Američke Države i Europska unija trebaju osigurati da do pet posto njihovih doza bude poslano u zemlje u razvoju.

Velika Britanija planira donirati suvišne doze nakon cijepljenja svih svojih građana.

Ljudi u bogatim zemljama mogu se pobuniti protiv podjele doza cjepiva s ostatkom svijeta, tvrdeći da vlada mora na prvo mjesto staviti vlastite građane, uz argument da nijedan političar ne bi riskirao dati cjepiva drugima.

Kina i Rusija šire globalni utjecaj

No, javno anketiranje u mnogim od ovih zemalja pokazuje da građani žele da njihove vlade budu više darežljive.

Anketa u Velikoj Britaniji pokazala je da gotovo dvije trećine javnosti ne želi da bogate zemlje imaju prioritet za cijepljenje protiv COVID-19 u odnosu na siromašnije zemlje.

Treba znati – ako bogati svijet nastavi gomilati cjepiva, globalna će se pandemija razvlačiti možda još sedam godina.

Osim nacionalizma kod cijepljenja, vidljivi su pokušaju Rusije i Kine da osiguravanjem svojih cjepiva prošire globalni utjecaj, što je, također, jedna vrsta nacionalizma utemeljena za interesu, a ne na humanosti.

Vidljivo je da neke zemlje koje, uglavnom, dođu do kineskog i ruskog cjepiva šire svoj “podutjecaj”, kao što to čini Srbija, čija Vlada daje mali broj cjepiva Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Opasna i zaraza, i konspirativne teorije

Sada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nudi isto i drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine.

Naravno, siromašnije zemlje mogu i moraju dati svoj doprinos u globalnoj borbi protiv pandemije.

Ako nemaju dovoljno novaca za nabavku cjepiva, mogu, kao Mongolija i Vijetnam, koristiti nefarmaceutske intervencije, poput testiranja, traženja kontakata, nošenja maski uz pravoremene reakcije tamošnjih vlada te tako suzbijati pandemiju.

Svaka vlada je odgovorna za razvijanje svijesti kod svojih građana o tome koliko je zaraza opasna, kao i za suzbijanje konspirativnih teorija, koje govore da pandemija nije stvarna i da je cijela priča o korona virusu velika laž.

Izvor: Al Jazeera