‘Lockdown’ u Hrvatskoj: Mi kad hoćemo, a vi kad vam kažemo

Nekonzistentnost donošenja i provođenja mjera u Hrvatskoj izazviva sve veće ogorčenje građana – jedne se tolerira, druge udara represijom.

Masovno okupljanje studenata završilo je policijskim rastjerivanjem (EPA)
Masovno okupljanje studenata završilo je policijskim rastjerivanjem (EPA)

U Hrvatskoj je nedavno došlo do blagog popuštanja restriktivnih epidemioloških mjera, a mnogi početkom ožujka očekuju i nova, čemu su naznake dali Vlada i Nacionalni stožer Civilne zaštite.

No, tome je prethodilo razdoblje prijepora i sukoba, po mnogima nekonzistentnosti,, pa i licemjerja donositelja odluka na štetu pojedinih dijelova društva i gospodarstva, poput ugostiteljstva, a sve je eskaliralo u posljednjih mjesec i pol na ogorčenje brojnih građana.

Tako su, primjerice, kavu za van građani mogli kupiti gotovo svugdje osim u kafićima, a dok su se neki veliki skupovi na kojima su se kršila pravila okupljanja tolerirali i policija nije reagirala, istovremeno su uhićivani ugostitelji ili vlasnici teretana, koji su, iz protesta zbog onoga što su okarakterizirali diskriminacijom, otvarali svoja poslovanja otvoreno ili tajno.

Kombinacija politike i struke

Odjeknuo je tako sprovod Miroslava Tuđmana, na kojem se okupio i dio dužnosnika vladajućih i članova Stožera, s premijerom Andrejom Plenkovićem na čelu, nakon kojeg je ministar zdravstva Vili Beroš tvrdio da nije bilo kršenja mjera, unatoč tome što se okupilo daleko više od dozvoljenih 25 osoba, te nastup ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” Alemke Markotić na velikom misnom okupljanju, nakon kojeg je nastavila govoriti o važnosti socijalne distance, koja tamo nije poštovana.

Masovno okupljanje studenata, dijelom i kao reakcija na sve to, pak, završilo je policijskim rastjerivanjem, da bi pri novom takvom okupljanju intervencija policije izostala, s objašnjenjem da nije bilo kršenja mjera.

Sve su dodatno “zasolila” i cijepljenja “preko reda” brojnih obnašatelja javnih dužnosti i njihovih bližnjih.

Sociolog Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra kako se upravljanje epidemijom u Hrvatskoj ne odvija isključivo temeljem stručno-znanstvenih preporuka.

“Od početka, pogotovo negdje od proljeća prošle godine, imamo kombinaciju između nekih stručnih kriterija za donošenje odluka i političkih. Političko odlučivanje je izrazito prisutno i vidljivo u upravljanju cijelom pandemijom. To se vidjelo, primjerice, u kasno proljeće i rano ljeto prošle godine, kada se činilo sve da se omogući turistička sezona – to je bio politički prioritet, i onda su neki stručni argumenti i preporuke stavljeni u drugi plan“, kaže Bagić.

No, nastavilo se tako i kasnije tijekom ljeta, kada je incidencija zaraženih počela rasti, a i u jesen, kada je došlo do napetosti između dijela znanstvenika koji su tražili uvođenje restriktivnih mjera i Stožera, koji se u prvo vrijeme tome opirao.

Politički motivirani izuzeci

“Ta politička dimenzija odlučivanja je u Hrvatskoj vrlo prisutna tijekom cijelog tog perioda. Sad se može postavljati pitanje da li je to nužno loše – naravno da epidemiolozi stvari gledaju iz svoje uske epidemiološke perspektive, a političari, po naravi, stvari moraju gledati šire, uzeti u obzir i ekonomske aspekte i političke, u smislu pratiti atmosferu u društvu, stvara li se neki otpor, pobuna.“

S druge strane, navodi, problem je nekonzistentnost, gdje su očiti politički kriteriji – često se, ističe, donese neka mjera, ali postoji niz izuzetaka koji se pokušavaju argumentirati na različite načine.

“I u samim mjerama postoji veliki broj izuzetaka, koji su sasvim sigurno na neki način politički motivirani i nisu, da tako kažem, epidemiološki opravdani. To je izazvalo određenu dozu skepse u rad Stožera, temelje na kojima donosi odluke.“

Treći aspekt je, kaže, kršenje mjera od onih koji ih donose i komuniciraju ili ljudi koji su im bliski, poput Tuđmanovog sprovoda ili slučaja Alemke Markotić na misi – ta nekonzistentnost, ističe, ruši povjerenje u Stožer i sustav.

“Naša istraživanja su pokazala da je povjerenje u Stožer jedan od ključnih faktora koji određuje da li će ljudi poštivati mjere. Oni koji vjeruju Stožeru, koji misle da odgovorno i stručno radi svoj posao, skloni su se pridržavati mjera. Oni koji ne vjeruju da Stožer odgovorno, stručno i pošteno radi svoj posao i donosi odluke, ti su se manje skloni pridržavati mjera. Posljedica je da ako Stožer donosi preveliki broj izuzetaka u mjerama koje su politički motivirane, ako sami ti ljudi ne poštuju mjere i pravdaju se raznim izuzecima, to smanjuje povjerenje u Stožer, a posljedica svega je da su ljudi manje spremni pridržavati se mjera, što upravljanje cijelom epidemijom zapravo čini nemogućim.“

Istopljeni Stožerov autoritet

Smatra da je Stožer sada na rubu da izgubi povjerenje velikog dijela građana što bi, zaključuje, mogao biti problem ako dođe do velikog trećeg vala.

Kolumnistica portala Net.hr Đurđica Klancir kaže kako Stožer i dalje nastupa kao da ima autoritet te su i dalje ključno tijelo koje bi trebalo upravljati korona krizom i donositi najvažnije odluke, a smatra da je ono posve izgubilo legitimitet i standarde.

“Autoritet s kojim su nastupili na početku i koji se crpio iz toga da su oni većim dijelom doista stručne osobe, iz struke, do ovoga trenutka se potpuno istopio – svi su postali političari, a cijela ta stručnost se potpuno izgubila“, navodi Klancir.

U tom smislu, prije svega, ističe Alemku Markotić, koja je, kako kaže, dugo u istraživanjima javnog mnijenja važila za osobu kojoj se najviše vjeruje, a tu je u početku bio i Vili Beroš koji je, navodi, pao na zadnje mjesto kada se prošle godine počeo baviti predizbornom kampanjom te zagovarao socijalnu distancu, dok su fotografije pokazale da se toga sam ne drži.

“Njezini [Markotić] postupci i čitanje na misi i poslije anuliranje činjenice da je tu bilo mnogo više osoba nego što je to dopušteno po epidemiološkim mjerama, zatim opravdanje toga da je dovela mamu na cijepljenje u bolnicu u kojoj je ravnateljica, mislim da su potpuno ‘izraubali’ i nezin profil i da ona je isto potonula na toj nekakvoj listi osoba u koje se može imati povjerenje u Stožeru.“

Rastjerivanje grupica, toleriranje okupljanja

Više nikome, smatra, nije jasno što je doista epidemiološki imperativ – čovjek koji je prošle godine u samoizolaciji išao na njivu bez ikakvog socijalnog kontakta platio je visoku kaznu, a sada se događaju masovna okupljanja na kojima se nikoga ne kažnjava.

“S druge strane se vlasnika teretane, koji je na pola sata ili sat vremena otvorio, a svi su imali epidemiološku distancu, kažnjava. Dakle, potpuno su se izgubili kriteriji.“

S obzirom na sve, pitanje je, smatra, kako će građani reagirati na moguća buduća zatvaranja kada se represijom ide prema jednim skupinama, dok se u drugim slučajevima mnogo toga tolerira.

“Moguće su i veće pojave nekakvog neposluha – već svjedočimo da se ljudi okupljaju i govore: ‘Zašto ne bismo mi ako su oni?'“

Ako dođe do novih postrožavanja, Vlada će, smatra, morati reagirati drugačije – treba pojasniti protokole, “resetirati” situaciju, a po njezinom mišljenju, formirati tijelo koje će upravljati krizom umjesto, kako kaže, kompromitiranih osoba. No, spremnost za to ne vidi.

“Ne može ministar unutarnjih poslova imati jedne standarde za ovu situaciju, a istovremeno policajci legitimirati i rastjerivati grupice od dvoje-troje okupljenih studenata. Istovremeno se velika okupljanja opravdaju da su bila OK zato jer je bio sprovod Miroslava Tuđmana“, zaključuje Klancir.

Bolje rade nego što komuniciraju

S druge strane, komunikacijski stručnjak Krešimir Macan smatra da su Stožer i vladajući konzistentni od početka, ali samo u tome da mnogo bolje rade nego što komuniciraju.

“Njihove komunikacije su kaos, onda imamo ovo što izgleda kao nedosljednost, neprincipijelnost i ostalo. Oni otpočetka nestrukturirano komuniciraju, čak bih rekao da bolje djeluju nego komuniciraju, jer, u konačnici kad vidimo, imamo neki svoj hrvatski pristup – zasad su brojke niske, ako tako ostane, bit ćemo jedna velika uspješna priča o borbi protiv korone u Europi. Ali, komunikacijski su kreirali totalni kaos na sto strana, tako da sve ono što dobro naprave na jednoj strani, unište u komunikaciji“, navodi Macan.

Smatra da donositelji odluka vrlo dobro znaju što rade te da je Hrvatska “crna ovca” u Europi jer ima dobre rezultate, a nema “lockdown”, što stvara veliki problem ostatku Europske unije, jer ne mogu objasniti da Hrvatska bez “lockdowna” prolazi bolje, pa se javljaju pritisci iz EU-a da mjere zadržava više nego je potrebno.

Jesu li mediji ‘nekonzistentni’?

“To ne paše prvenstveno Njemačkoj i susjedima, koji imaju užasne rezultate, jer ako se pokaže da je Hrvatska napravila nešto drugačije, oni će imati politički problem.“

A kada je komunikacija u pitanju, smatra da su i mediji nekonzistetni, odnosno da nekonzistentnosti i dvostrukih kriterija ima na sve strane, pa i kod policije i donositelja odluka.

“Mediji jedan pogreb napadaju, drugi ne. Jednostavno, kako nema toliko virusa, ljudi si dopuštaju da na otvorenom ipak rade tako da se okuplja više od onih 25. Život ide dalje, život ih jednostavno tjera na popuštanje, jer kad ima malo virusa, ne možete reći ljudima da ga ima puno kad svi vide da je bolest privremeno stala. I onda, naravno, ide popuštanje samo od sebe. Ali jako su oprezni“, zaključuje Macan.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO