Diplomatija u regiji: Slovenija, Hrvatska i Srbija ispred ostalih

Bosna i Hercegovina, uz Crnu Goru i Albaniju, još uvijek više liči na fudbalsku ekipu s nekoliko sjajnih pojedinaca, kaže Slobodan Šoja.

U Bosni i Hercegovini su 42 strane ambasade (Arhiva)
U Bosni i Hercegovini su 42 strane ambasade (Arhiva)

Diplomatija i vanjski poslovi kao strateške državne djelatnosti su vijekovima instrumenti komuniciranja, artikuliranja državnih i nacionalnih interesa, ali i promoviranja ekonomskog, kulturnog i tradicijskog identiteta prema ostatku svijeta.

Stoga je u uređenim, savremenim i stabilnim državama shvaćena i profilirana kao jedan od najbitnijih resora države. U savremenom dobu, bez obzira na politički sistem, praksa je da se politika i ekonomija sve više prožimaju. Stoga ne čude komparacije regionalnih diplomatija.

“Htjeli mi ili ne htjeli priznati, kao i u vrijeme Jugoslavije, Slovenija, Hrvatska i Srbija prednjače u mnogo čemu. Tako i po pitanju mjesta i uloge koju igra diplomatija. Slovenija i Hrvatska su odmakle zbog ozbiljnog pristupa i koherencije, a Srbija zbog bogate tradicije i odličnih kadrova. U sve tri zemlje diplomatija igra vrlo važnu i strateški dobro osmišljenu ulogu. Bosna i Hercegovina, uz Crnu Goru i Albaniju, još uvijek više liče na fudbalsku ekipu sa nekoliko sjajnih pojedinaca, ali koje ostatak ekipe ne može pratiti“, kaže Slobodan Šoja, diplomata u periodu od 2000. do 2011. i ambasador Bosne i Hercegovine u Francuskoj i Egiptu.

Izbjeći improvizaciju i privatizaciju

Kao recept uspješnosti navodi da ambasadori moraju biti inventivne osobe, ali da pravi i plodni diplomatski rezultati nastaju kad ih iz zemlje “bombardiraju“ instrukcijama i zahtjevima da urade nešto vrlo konkretno u korist države.

Podvlači da u slučaju Bosne i Hercegovine Predsjedništvo mora biti dostojno svoje misije i postojanja, kako bi se izbjegla improvizacija i privatizacija ključne uloge stvaranja ugleda zemlje u svijetu.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je predstavljena kroz 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava. Od toga je 44 ambasada, šest generalnih konzulata i šest stalnih diplomatskih misija, a ambasade nerezidentno pokrivaju 41 državu.

“Republika Srbija u ovom trenutku ima ukupno 102 diplomatsko-konzularna predstavništva, od čega 72 ambasade, sedam misija pri međunarodnim organizacijama, 22 generalna konzulata i jedan konzulat. Uz pomenuto, postoje i dve konzularne kancelarije van sedišta generalnih konzulata, u okviru kojih su otvorene, kao i tri kulturno-informativna centra. Ukupno 96 država pokriveno je od strane diplomatsko-konzularnih predstavništva van njihove teritorije“, navode iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Republika Hrvatska u svijetu ima 90 diplomatsko-konzularnih predstavništava – veleposlanstava, stalnih predstavništava i misija, te generalnih konzulata i konzulata, a iz 33 diplomatske misije se nerezidentno pokrivaju 63 države.

S. Makedonija ima 59 predstavništava

Republika Sjeverna Makedonija trenutno ima ukupno 59 diplomatsko-konzularnih predstavništava. Od toga 42 ambasade, devet generalnih konzulata i osam stalnih misija. Pored toga, 12 ambasada pokriva nerezidentna područja.

Crna Gora ima 28 ambasada, šest misija i četiri generalna konzulata. Iz svojih ambasada i misija na nerezidentnoj osnovi se pokrivaju 42 države, dok se iz Podgorice pokriva još 12 država.

Ukoliko znamo da se zvanični politički stavovi zemalja regije uglavnom ne mijenjaju i desetljećima su identične, iskorak se očekuje u privrednom i kulturnom unapređenju predstavljanja svake zemlje pojedinačno. Pa ipak, na tom planu nema izražene posebnosti.

“U svakom diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije postoji diplomata koji je zadužen za ekonomske poslove ili poslove kulturne saradnje. Pomenuto lice, uglavnom, pokriva širi krug poslova, odnosno nema formalno status samo ekonomskog ili kulturnog atašea“, zaključuju iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Identične stavove ima i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske: “Pri upućivanju diplomata na rad u diplomatske misije i konzularne urede, gospodarski poslovi te poslovi vezani za promidžbu kulture, uobičajeno se povezuju s ostalim redovitim zadaćama diplomata, tako da su u najvećem broju slučajeva određena diplomatkinja ili diplomat pretežito, ali ne isključivo zaduženi samo za gospodarske poslove ili poslove kulture.“

BiH bez ekonomskih atašea

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine kažu da su u ambasadama ove zemlje sistematizirana dva radna mjesta atašea za kulturu.

“Specijaliziranih ekonomskih atašea nemamo. U okviru opisa poslova ostalih diplomata, u svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima je predviđen rad na poslovima kulturne i ekonomske diplomatije“, kažu iz ovog ministarstva.

Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Makedonije navodi da četiri diplomatsko-konzularna predstavništva imaju ekonomskog ili atašea zaduženog za kulturu. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore izdvaja da u Ambasadi u Beogradu imaju lice koje je zaduženo za obavljanje nadležnosti Nacionalne turističke organizacije, kao i lokalnog zaposlenika u Ambasadi u Skoplju zaduženog za promociju turističkih potencijala i kulturne saradnje između dvije države. No, oni zvanično nisu atašei.

“To bi mogao biti pravi put, jer koliko god se trudili da ulažemo i da se koncentrišemo na politički aspekt diplomatskih akivnosti nećemo ništa postići, jer je naša spoljna politika talac loše unutrašnje politike. Međutim, ulažući mnogo u ekonomsku i kulturnu diplomatiju može se postići višestruko više. Pod uslovom, naravno, da takvu djelatnost povjerimo sposobnim ličnostima. Diplomatija je kao umjetnost. Uz dovoljno znanja, mašte, inspiracije, elegancije, sistematičnosti, upornosti i vizije svaka zemlja privlači pažnju na sebe, stiče autoritet i poštovanje. To nam očajnički treba i to nikad nećemo postići dok se budemo držali čisto politike. A da bismo uradili nešto vidljivo i upečatljivo, trebaju nam originalne ideje i sposobni ljudi“, poručuje Slobodan Šoja.

Koliko zemlje u regiji računaju jedna na drugu u konzularnim poslovima zastupanja njihovih građana, ali i nepredviđenim situacijama izbijanja sukoba u pojedinim dijelovima svijeta, nesrećama svakakve vrste, prirodnim katastrofama, ali i najsvježijem primjeru zatvaranja granica zbog pandemije jasno je iz sljedećih podataka.

Kako djeluju zajedničke misije

“Formalno-pravno, ne postoje ‘zajedničke misije’ Republike Srbije i neke treće zemlje. Postoje sporazumi o kolokaciji, odnosno o zajedničkom korišćenju prostorija za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava sa drugim državama. Takve sporazume Republika Srbija ima sa Republikom Severnom Makedonijom i Mađarskom. Upravo je u toku implementacija sporazuma sa Mađarskom, koji je potpisan u decembru 2020. godine. Takođe, postojala je obostrana spremnost Republike Srbije i Republike Severne Makedonije za zajedničko korišćenje prostorija za potrebe DKP dve države, ali se problem pojavio u praksi na konkretnoj lokaciji, kroz administrativne teškoće u državi prijema“, pojašnjavaju iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Uz pomenuto, Srbija ima zaključene sporazume s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom o uzajamnom zastupanju u pružanju konzularne zaštite i usluga u trećim zemljama. Sporazum s Bosnom i Hercegovinom iz 2013. godine Srbija zastupa bh. državljane u 18 zemalja, dok sporazum s Crnom Gorom, koji je stupio na snagu 2014. godine, Srbija pruža konzularnu zaštitu državljanima Crne Gore u ukupno 40 zemalja svijeta. Bosna i Hercegovina zastupa Srbiju u tri države, dok Crna Gora ni u jednoj zemlji ne zastupa Srbiju u pogledu pružanja konzularnih usluga.

Zemlje regije koje su članice Evropske unije imaju jasna pravila u skladu s postojećim članstvom u Uniji.

“Zajednička predstavništva više država, odnosno kolokacije, tema su i predmet razgovora između država članica Europske unije u kojima Hrvatska aktivno sudjeluje te je moguće kako će na određenim lokacijama doći do ovakve suradnje u budućnosti. Kada je riječ o državama ne-članicama EU-a iz Jugoistočne Europe, Hrvatska nema takvih zajedničkih misija/kolokacija“, stavovi su Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske.

Važnost povjerenja i stabilnosti

Šoja kaže da nije veliki pristalica ideja “zajedničkih misija“, jer misli da to još nije realno.

“Potrebno je mnogo više povjerenja među dojučerašnjim susjedima, a ono se potpuno raspalo i nije se ništa ni dogodilo, ni učinilo da vjerujemo da postoji. Interesi, doduše, mijenjaju sve, pa je u ovom trenutku, uz malo dobre volje i razuma, moguće da se eventualno u nekoliko zemalja napravi dogovor o zajedničkom predstavljanju konzularnih poslova. Više od toga je nerealno, ali treba raditi da jednog dana neke posebne interese bilo koje jugoslovenske zemlje brani neka druga država. To će biti najbolji znak zrelosti svakog društva i ohrabrujući znak da smo ušli u doba povjerenja i stabilnosti. A povjerenje i stabilnost nisu važni samo zbog diplomatskih aktivnosti, nego životno, kao zalog budućnosti“, smatra Šoja.

Koliko su zemlje regije važne svijetu govore brojke o stranim ambasadama i konzulatima. Sjeverna Makedonija je domaćin za 33 ambasade i 25 međunarodnih organizacija s diplomatskim statusom. Srbija 70 ambasada, jedna kancelarija ambasade, 29 kancelarija međunarodnih organizacija, šest generalnih konzulata i 31 počasni konzul. U Hrvatskoj je 56 ambasada, pet generalnih konzulata, osam predstavništava međunarodnih organizacija, tri predstavništva tijela EU-a te 103 generalnih konzulata, konzulata i vicekonzulata na čelu s počasnim konzulima.

U Bosni i Hercegovini su 42 strane ambasade, jedan diplomatski ured, dva konzulata, sedam generalnih i 19 počasnih konzulata te 28 međunarodnih organizacija. U Crnoj Gori je 27 ambasada, 13 međunarodnih misija, dva generalna konzulata i jedna kancelarija.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO