Jonjić: Vjerovati je da će u ljeto epidemija splasnuti

Pojava novih sojeva korona virusa, ukoliko se radi o značajnim promjenama, može dovesti do narušavanja osjetljivosti ovog virusa na vakcine, što je ozbiljan problem, ali za sada se to ne dešava, kaže u razgovoru za Al Jazeeru imunolog Stipan Jonjić, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci te voditelj hrvatskog naučnog Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva.

Međutim, ističe da se britanski soj brže širi, odnosno da je zarazniji te poručuje da je zbog toga još važnije pridržavanje epidemioloških mjera i vakcinisanje. Također, dodaje da tek trebamo vidjeti hoće li brojne nove varijante virusa ugroziti djelotvornost vakcina.

Autor stotina naučnih radova i dobitnik brojnih priznanja za svoj rad i istraživanja, Jonjić upozorava i da ne treba ostati iznenađen ako Hrvatsku, regiju, ali i cijelu Evropu pogodi treći val pandemije.

U intervjuu za Al Jazeeru također govori šta misli o “cijepljenju prekoreda” koje je bilo u fokusu medija u Hrvatskoj posljednjih dana, te može li se bolja situacija što se tiče pandemije očekivati na ljeto.

• U zemljama regije ovih dana detektirani su prvi slučajevi mutiranog korona virusa. Koliko je opasan novi ‘britanski’ soj? Koliko se zna o njemu?

Korona virusi kao i mnogi drugi slični virusi stalno mutiraju, odnosno mijenjaju svoj genom i to nije ništa neobično. Naravno, te promjene mogu rezultirati promjenama u proteinima koje određuju ti geni poput S proteina virusa koji izaziva COVID-19. Ukoliko su te promjene značajne, to može narušiti osjetljivost virusa na protutijela potaknuta ili cijepljenjem ili prirodnom infekcijom.

To je ozbiljan problem, ali za sada nema dokaza da su ovi novi virusi potpuno rezistentni na imunost potaknutu cijepljenjem. Postoje nekakve indicije da su neke od tih mutanti otpornije na protutijela, pa tako i na cijepljenje, ali barem po meni dostupnim podacima cjepiva za sada još uvijek pružaju značajnu zaštitu. Spomenuti britanski soj je utoliko opasan što se brže širi, odnosno što je zarazniji. Utoliko je važnije pridržavanje epidemioloških mjera i cijepljenje.

• Da li su vakcine efikasne protiv ovog novog soja korona virusa?

Nešto sam već odgovorio u prethodnom pitanju, ali u svakom slučaju koliko je meni poznato postojeća cjepiva štite i od ovog soja. Moguće su neke razlike, ali ključno je da cjepiva štite od teške bolesti, čak i kad možda ne štite tako efikasno od same infekcije.

• Uskoro će navršiti godina dana otkako je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj korona virusa. Kako iz ove perspektive gledate na sve što se dešavalo, od uvođenja mjera pa do efikasnosti zdravstvenog sistema u Hrvatskoj, ali i regiji? Da li su reakcije bile dobre?

Trebalo je neko vrijeme da se svi skupa snađemo, ali kao znanstvenik rekao bih da je znanstvena zajednica reagirala fantastično i da smo u godini dana dobili nekolicinu cjepiva koja su već u upotrebi i desetine koje “kucaju na vrata”. Osim toga, tehnologije koje se primjenjuju su vrlo prilagodive i sasvim sigurno unutar nekoliko mjeseci neka cjepiva će biti prilagođena za nove varijante virusa.

Što se tiče Hrvatske mislim da je u osnovi Hrvatska dobro reagirala, iako smo imali neke možda krive procjene jesenas koje su nas koštale većom incidencijom krajem prošle godine. Međutim, uvedene su strože mjere i sada je situacija vrlo dobra.

Međutim, ovaj virus je već više puta iznenadio i nemojmo ponovno ostat iznenađeni ako se epidemija opet proširi u obliku nekog trećeg vala. To je naravno poruka ne samo za nas u Hrvatskoj, već i za cijelu regiju a i Europu.

• Kako biste ocijenili proces vakcinisanja u Hrvatskoj? Ovih dana se u medijima u Hrvatskoj dosta pažnje posvećuje pričama o vakcinisanju ‘prekoreda’.

Hrvatska je dio Europske Unije i logično da je postupila prema dogovorima na razini cijele Unije. Dogodio se mali zastoj zbog činjenice da se proizvođači nisu držali dogovora, ali kako sada stvari stoje, Unija vrlo intenzivno radi na dodatnim rješenjima i nema razloga dvojiti da će na kraju sve biti u redu. Naravno, svi moramo biti svjesni da je cijepljenje proces koji uglavnom ovisi o dostupnosti dovoljnog broja cjepiva, na što nijedna zemlja sama za sebe ne može bitnije utjecati.

Što se tiče tzv. cijepljenja prekoreda, treba reći da velika većina tih koji su se cijepili ipak spadaju u kategoriju kojima to cjepivo treba, a u doba kada se to događalo još uvijek smo svi vjerovali da će cjepiva ubrzo biti više nego dovoljno. Naše su se službe konsolidirale i stvari su u normalnom kolosijeku.

• Mnogi stručnjaci su vakcinu označili kao svjetlo na kraju tunela, odnosno kao početak kraja pandemije. Šta možemo očekivati na ljeto što se tiče regije, da li će se virus suzbijati a mjere popuštati?

Vjerovati je da će u ljeto epidemija splasnuti, ali sumnjam da ćemo imati potpunu kontrolu sve do kraja godine, što znači da moramo učiniti sve da procijepljenost bude što veća, ali i da se cijelo vrijeme maksimalno držimo epidemioloških mjera, pa čak i kad se te mjere relaksiraju. Tek trebamo vidjeti hoće li brojne nove varijante virusa ugroziti djelotvornost cjepiva.