Novinari kao meta: Napadi, prijetnje, uvrede i seksizam

O problemu napada na novinare uvijek se govori poslije novih ataka kada svi dijelovi društva to osude – na žalost, do sada je redovito sve ostajalo na tome.

Najnoviji napadi na novinare zabilježeni su tijekom nedavnog zagrebačkog protesta protiv COVID potvrda (Al Jazeera)

Prijetnje, uvrijede, sudske tužbe, seksizam, fizički napadi… Ovo je samo dio onoga s čime se dobar dio novinara u Hrvatskoj danas susreće, a o čemu obični građani ne znaju, niti o tome razmišljaju dok gledaju televiziju, slučaju radio ili pak čitaju novine i portale.

O problemu raznih napada na novinare uvijek se govori poslije novih napada kada svi dijelovi društva to osude. Na žalost, do sada je redovito sve ostajalo na tome.

Najnoviji napadi na novinare zabilježeni su tijekom nedavnog zagrebačkog prosvjeda protiv COVID-potvrda. Dok je izvještavao s terena na tome prosvjedu, koji je okupio prosvjednike iz cijele Hrvatske, fizički je s leđa napadnut novinar RTL-a Goran Latković.

“Dobio sam dva udarca u glavu, lakat i rebra i sad kad su se ljudi malo razišli ići ću prijaviti napad policiji”, rekao je Latković tada kolegama novinarima.

Osude s brojnih strana

Verbalne napade i neugodnosti, na istom prosvjedu, doživjele su i novinarke televizija Al Jazeera, Nova TV, HTV i N1. Ubrzo su napade na novinare u Zagrebu osudili predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, hrvatska Vlada, Ministarstvo kulture i medija, Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Sindikat novinara Hrvatske (SNH) kao i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je najavila kako će pratiti i postupanje svih nadležnih tijela u odnosu na ove događaje.

“Osim osude incidenata, u kojima su pojedinci prekoračili svoja prava i grubo nasrnuli na medijske djelatnike, nužno je da policija i po potrebi Državno odvjetništvo (DORH) pravovremeno i detaljno istraže ove događaje kako bi počinitelji snosili sankcije, a društvo primilo nedvosmislenu poruku o netoleriranju nasilnog ponašanja prema bilo kome, naročito ne prema osobama koje obavljaju svoj posao u interesu šire javnosti”, rekla je Šimonović Einwalter.

“Sloboda izražavanja misli, a osobito tiska i drugih sredstava priopćavanja, ustavom je zajamčena i novinarima jamči pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informacijama. Sloboda javnog okupljanja, odnosno pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, nikako ne isključuje druga zajamčena ljudska prava, niti opravdava verbalno, fizičko ili drugo nasilje”, dodala je.

Godinu i po čeka suđenje

A, kako sve prođe poslije svih protokolarnih optužbi govori i slučaj novinarke Dalmatinskog portala iz Splita, Živane Šušak Živković koja je napadnuta kada je za Uskrs 2020. godine izvještavala s terena. I ona je tada fizički napadnuta. Prošlo je više od godinu i pol, a suđenje još nije niti počelo.

“Prijavila sam cijeli slučaj odmah policiji. Kada je riječ o policiji, mogu reći da su oni napravili sve što su mogli. Izašli su na teren, napravili očevid i to je to. Međutim, pravosuđe se još nije pokrenulo. Suđenje još nije niti počelo. Prva sudska rasprava zakazana je za siječanj iduće godine”, rekla je Šušak Živković.

Dodaje i kako je poslije toga fizičkog napada duže vrijeme doživljavala razne napade na društvenim mrežama, ali i da je to okarakterizirano normalnim te da nitko tada više nije niti reagirao. Prema njenim riječima, novinari su vrlo često meta raznih napada, ali i da su žene češća meta tih napada.

Istraživačica HND-a Monika Kutri kaže kako je provodila istraživanje o napadima na novinare u Hrvatskoj tijekom 2020. godine. U te napade ubrajani su prijetnje, fizički napadi, kao i ubojstva kojih na sreću nije bilo.

“Tijekom 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 12 napada na novinare s tim što to, čega smo svjesni, zasigurno nije prava brojka. Sigurno je kako je tih napada bilo više, ali brojni novinari ne prijavljuju napade. Na žalost, sve ukazuje kako će broj napada tijekom 2021. godine biti osjetno veći”, rekla je Kutri.

Za godinu 924 tužbe

Dodaje kako HND i na ovaj način želi osnažiti novinare širom Hrvatske da prijave sve prijetnje, uvrede i napade jer se samo tako može nešto napraviti i popraviti situacija. Upravo stoga je HND pokrenuo i kampanju pod nazivom “Prepoznaj i prijavi” kako bi se nadležne institucije prisililo da reagiraju brže i kvalitetnije. I ona ukazuje kako je suradnja s policijom dobra te da policijski službenici izlaze na svaki poziv te obave svoj dio posla.

Međutim, to nije suradnja s Državnim odvjetništvom, kao niti s pravosuđem, pa i Kutri ukazuje koliko dugo se čeka početak suđenja u slučaju napada na novinarku Živanu Šušak Živković. U isto vrijeme za slučaj napada na Ivanu Sivro se još niti ne zna kada će početi suđenje. Sve to čudi kada se zna da je Hrvatska punopravna članica Europske unije. To, kako kaže Kutri, ne pomaže previše.

“U odnosu na zemlje u okruženju, a tu mislimo na države bivše Jugoslavije i Albaniju, Hrvatska je ipak u nešto boljoj situaciji. Međutim, u Hrvatskoj zato postoji elegantan oblik napada na novinare putem sudskih tužbi na novinare i medije kojih je puno više nego u ostalim državama. One su postale učestali oblik napada pri čemu se nitko ne isprlja, ali se na taj način novinari psihički i financijski iscrpljuju i obeshrabruju. Samo tijekom prošle godine zabilježeno su 924 tužbe protiv novinara i medija u Hrvatskoj. Na žalost, niti to nije konačan broj”, istaknula je Kutri.

Tužiteljstvo ‘spava’

Govoreći o učestalim napadima na novinare i novinarke, kao i samome statusu novinara, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kaže kako su novinari već godinama unazad, a posebno tijekom protekle dvije godine od kako smo suočeni svi zajedno s epidemijom korona virusa, krivi za sve što se događa u Hrvatskoj.

Podsjeća i na neke potcjenjivačke izjave čelnika države koje nikako ne idu u korist novinara koji se suočavaju s prijetnjama i napadima na terenu. Ukazao je i na poruke kolegicama na terenu poput “slatki ste”, “vas dvije grakćete” i slično.

Prema njegovim riječima, ako se tako prema novinarkama i novinarima na terenu ponašaju čelnici države može se samo zamisliti kako se prema njima odnose razni lokalni šerifi.

“Državno odvjetništvo spava jer kako drugačije pojasniti da poslije godinu i pol od napada na kolegicu u Splitu nije niti počelo suđenje. Podsjećam kako je u međuvremenu došlo i do izmjena Kaznenog zakona po kojemu osoba koja napadne novinare može biti osuđena i do pet godina zatvora. Jedna takva kazna bi bila jako dobra poruka svim tim osobama koje napadaju i prijete novinarima. Na žalost, ne samo da takve kazne nema nego godinu i pol od napada suđenje u tome slučaju nije niti počelo”, rekao je Zovko.

Dodaje i kako je poslije posljednjih napada na prosvjedu u Zagrebu HND poslao dopis MUP-u i Vladi da se ustroji protokol sustavne zaštite svih medijskih djelatnika. Kaže i kako Hrvatsku očekuju i neki novi prosvjedi te da ne žele da se dogodi još i nešto gore. Govoreći o napadima na novinare posebno je ukazao na učestale napade na novinarke na terenu.

“Od tih 12 napada prošle godine, njih šest je bilo prema novinarkama. U pravilu su to bili i najteži napadi. Kada je napadnut kolega Latković, na prosvjedu verbalno su napadnute i novinarke s više televizija. Je li to slučajno? Nije. Neophodno je da se neke stvari naprave ne ubrzo nego odmah kako bi zaštitili kolegice i kolege na terenu, ali i struku”, rekao je Zovko.

Neophodna solidarnost svih

Govoreći o temi napada na novinarke, predsjednica SNH Maja Sever kaže kako su žene i inače u prosjeku, u svim zanimanjima, plaćene 16 posto manje od svojih muških kolega. Navodi i kako se žene diskriminira na razne načine, pa i po starosnoj dobi, kao i na način da im se daju nekakve “lakše” teme da rade, iako su se žene u velikom broju slučajeva pokazale kao odlične istraživačke novinarke.

Podsjeća i na brojne slučajeve seksizma protiv novinarki u redakcijama.

“Nekoliko je tu razina problema počevši od onoga da žene ne prepoznaju što je sve nedozvoljeno i što je uznemiravanje, pa do toga da se boje prijaviti slučaj iz raznih razloga. Naša međusobna solidarnost je jako važna i na tome moramo raditi. Moramo raditi na tome da svaki napad, uznemiravanje, prijetnju ili seksizam prijavimo. Samo tako ćemo takve pojavi moći prevenirati, smanjiti i zaustaviti”, rekla je Sever.

U cijeloj priči oko napada, prijetnji, uznemiravanja ili seksizma prema novinarkama i novinarima posebna je priča s lokalnim novinarima. Naime, oni najčešće rade u malim redakcijama kojima su gradovi i općine glavni financijeri. Samim tim, kako bi sačuvali posao, prinuđeni su preko puno toga prijeći i držati u sebi jer su s druge strane najčešće lokalni moćnici i tamošnji šerifi o kojima ovisi ne samo njihova budućnost i radno mjesto nego i dalja budućnost medija u kojemu rade.

Izvor: Al Jazeera