Čekajući popis stanovništva u Crnoj Gori: A koliko nas je sada?

Njemačka na popisu stanovništva ne pita niti za naciju niti za jezik, kao niti Francuska, u kojoj pri izradi te demografske statistike nisu zainteresirani niti za vjersku pripadnost građana.

Sličnom praksom vode se mnoge druge evropske zemlje, pa Italijanima, Dancima, Šveđanima, Holanđanima…, pitanje o naciji nije dio popisa. Amerikance, Ruse, Kanađane…, ne interesira vjerska pripadnost stanovništva, a jezik je mnogima od njih najmanje bitan.

No, prema svemu sudeći, taj dio svijeta je za Balkan daleko po mnogo čemu, pa i po onome što predstavlja popis stanovništva, koji na našim podjelama razrovanim prostorima ima drugačiju dimeziju.

Vjerovatno nastojeći ukazati na te standarde savremenog svijeta i ponuditi neku vrstu izlaza iz stalnih sukoba oko etničke pripadnosti (ili, podijeljenosti) građana i zloupotrebe tih brojki za nacionalno nadjačavanje, iz Centra za demokratsku tranziciju Crne Gore nedavno su predložili da se slična praksa počne primijenjivati i u toj zemlji. Ponudili su ideju da na predstojećem popisu stanovništva, koje se od pada vlade Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića nametnulo kao pitanje koje izlazi daleko van demografskih karakteristika, uopšte ne bude pitanja o naciji, vjeri i jeziku.

Stav CDT-a je da bi takav popis bio u skladu sa budući crnogorskim obavezama prema EU-a, koje predviđaju isključivo registracioni pristup, a ne izjašnjavanje građana.

‘Pretvaranje u postdejtonsku BiH’

Uz to, naveli su da bi nastavak dosadašnje prakse značio i „nastavak politike razaranja društvenog bića Crne Gore na vjerske i nacionalne okvire i dodatno udaljio zemlju od principa građanske države“. U prevodu, prebrojavaju se ljudi, a ne narodi i njihove vjere, dok se rezultati koriste za jačanje građanske države, a ne za podjele.

“Shvatanje popisa kao takmičenja između Crnogoraca i Srba, Bošnjaka i muslimana, kao nadmetanja građanskog i nacionalnog i slično, imat će dugoročne negativne posljedice za naše društvo. To se već moglo vidjeti u prethodnom desetogodišnjem periodu”, upozorili su  iz CDT-a, čija je direktorica Milica Kovačević navela da se nacionalizam u Crnoj Godi višestruko povećao i prijeti razaranju Crne Gore.

Kovačević je čak u izjavama za medije spomenula i opasnost da se Crna Gora pretvori u postdejtonsku Bosnu i Heregovinu, duboko podijeljenu između različitih etničkih grupa.

No, sudeći prema reakcijama koje su uslijedile nakon ovog prijedloga, Crnoj Gori, ili makar onima koji se pitaju o ovoj temi, i jeste daleko važnije koliko je čega u državi, a ne koliko je ljudi, pa će tako statistička dimenzija popisa stanovništva, prema svemu sudeći, ostati u sjeni političke, sa potragom na „najvažnije“ pitanje – čega je više, Crnogoraca ili Srba?

Uslijedila su masovna odbijanja ideje iz CDT-a, počev od premijera Zdravka Krivokapića, čiji je savjetnički tim za list Dan naglasio da je izostavljanje identitetskih pitanja neprihvatljivo, a isto to je rekla i Socijalistička narodna partija.

‘Iniciranje identitetskih promjena’

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) nisu odgovorili na upit Al Jazeere, a stav Demokratskog fronta, partije koja se već duže vrijeme smatra prosrpskom i koja je najbrojnija u vladajućoj većini u Parlamentu, najbolje su oslikale riječi zastupnika Slavena Radunovića, koji je u Skupštini Crne Gore rekao: „Prepali ste se što će prvi put u normalnim demokratskim uslovima ljudi moći da kažu ko su i šta su“.

Lider DF-a Andrija Mandić stava je da će se ljudi „po prvi put moći slobodno izjasniti, a da ne trpe posledice“, aluditajući na izbore iz 2011. dok je na vlasti bio DPS.

Takav stav nije novost, jer je književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis u osvrtu na ishod izbora iz prošle godine, na kojima su prosrpske stranke porazile DPS Mila Đukanovića, upozorio na to da će, kako je tada rekao, „crkvena koalicija inicirati identitetske promjene“.

“Upravo će to biti njihov fokus – jačanje srpskog identiteta u Crnoj Gori, odnosno, njihovo nastojanje da postignu to da se na popisu poveća broj Srba u Crnoj Gori i da po mogućnosti taj broj bude veći od broja Crnogoraca, kako bi pokazali da je to srpska zemlja u kojoj žive i drugi narodi“, naveo je za Al Jazeeru.

Na sličom fonu bio je i Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, koji je rekao da će se vladajuća koalicija fokusirati na popis stanovništva i mijenjanje nacionalne strukture zemlje.

No, čini se da pripadnost naciji, vjeri i jeziku nije bitno samo onima koji bi, prema ovim izjavama, od Crne Gore rado pravili srpsku zemlju ili pak dokazali da je ona crnogorska, već je to bitno i drugima. Manjinski narodi, koji su u sjeni većinskih, prema odnosu brojki mogli bi zahtijevati svoj dio kolača od vlasti koji im garantuje Ustav Crne Gore.

Protiv su i Bošnjaci

Među takvima je i Bošnjačka stranka, iz koje su Al Jazeeri rekli da nisu za ideju CDT-a.

„Razumijemo namjeru, međutim, za nas takav prijedlog nije prihvatljiv. Na osnovu podataka sa popisa, koji se odnose na vjeru, naciju i jezik, manjinski narodi ostvaruju svoja prava, zagarantovana Ustavom. Jer, Ustavno načelo srazmjerne zastupljenosti se ostvaruje na osnovu podataka sa popisa. S druge strane, imamo i posljednji izvještaj Evropske komisije, gdje se jasno navodi da se mora nastaviti u pravcu zaštite i ostvarivanja manjinskih prava“, navedeno je u odgovoru na naš upit, koji je potpisao portparol Adel Omeragić.

“Vjerujemo da će se popis stanovništva, planiran za 2022. godinu, sprovesti u demokratskom duhu, i da ni u kojem slučaju neće doći do bilo kakvog uticaja ili zloupotrebe, posebno u dijelu izjašnjavanja oko nacije, vjere i jezika. Očuvanje identiteta Bošnjaka, jedan je od temeljnih programskih ciljeva Bošnjačke stranke. Stoga i smatramo da je očuvanje tradicije, običaja, jezika, kulture i svih drugih posebnosti Bošnjaka dio jednog zajedničkog procesa u cilju izgradnje multietničkog društva, kao najvećeg bogatstva Crne Gore”, dodaje se.

Upravo se o zloupotrebama i radi, na šta je u izjavi za naš portal ukazala i Jovana Marović, potpredsjednica Građanskog pokreta URA.

„Sprovođenje popisa je potrebno uskladiti sa praksom u državama Evropske unije, te unaprijediti sam način prikupljanja podataka i izjašnjavanja građanki i građana. Isto tako, protiv smo bilo kakvog korišćenja podataka dobijenih na osnovu izjašnjavanja stanovništva na popisu od strane političkih partija, a koje bi vodilo daljoj polarizaciji. U Crnoj Gori se popis posmatra kao važan izvor informacija i iz ugla etniciteta, a zapravo je riječ o statističkim podacima koji isključivo treba da služe državi za dalje kreiranje javnih politika. Podaci o nacionalnosti, vjeroispovjesti i jeziku treba da služe isključivo u svrhu sagledavanja demografije, kao i za dalja akademska i policy istraživanja, i samo u ovom kontekstu im i vidimo svrhu“, rekla je.

‘Vlada uopšte nema legitimitet za popis’

Popis stanovništva trebao je biti održan ove godine, no, uprkos pritiscima nove vladajuće većine da se organizue što prije, saga oko njega se produžila.

Premijer Zdravko Krivokapić, kojem vladajuća većina nije naklonjena, nedavno je rekao da očekuje da se to desi u oktobru 2022. godine, s obzirom na činjenicu da se nacrt zakona još nije našao pred Vladom i Skupštinom.

A, prema zakonu, nakon njegovog izglasavanja u Skupštini, potrebno je još najmanje pola godine do ispunjenja tehničkih preduslova za održavanje popisa.

A u međuvremenu, Vlada je, godinu nakon formiranja, u velikoj krizi, na tankoj liniji između povjerenja i nepovjerenja, a popis stanovništva je samo jedan od razloga za tenzije.

Zbog toga, komentirajući ideju CDT-a, Radulović je u izjavi za Al Jazeeru rekao da sada uopšte nije vrijeme za kalkulacije o izbornim pitanjima, jer zastupa stav da aktuelna vlada uopšte nema legitimitet da ga raspiše.

Za njega, okolnosti u Crnoj Gori su, zbog svih tenzija, vanredne.

„Redovni popis se ne može i ne smije sprovoditi u vanrednim okolnostima“, kaže.

„Crna Gora danas je u potpuno vanrednim okolnostima, sa izuzetno podignutim političkim i nacionalnim tenzijama. Današnja Vlada nema ni legitimitet, ni političku, ni društvenu težinu da organizuje sprovođenje popisa. Ne smije se kalkulisati sa polovičnim rješenjima koja isključuju pitanja o naciji, vjeri i i jeziku. Jednostavno, popis, kao kredibilnu i redovnu aktivnost, koja se sprovodi u redovnim društvenim i političkim okolnostima mora sprovesti nova vlada, bilo da se do nje dođe prekompozicijom političke scene ili nakon izbora, uz uslov da ta nova vlada bude stabilna i građanskog karaktera. Samo takva, nova, istinski građanska Vlada može sprovesti popis bez pritisaka velikosrpskih subjekata iz zemlje i regiona. I samo takav popis može biti kredibilan, istinit i precizan i kao takav biti garant društvene i političke stabilnosti na duži rok“, rekao je.

Posljednji popis stanovništva u Crnoj Gori održan je 2011. godine i bio je prvi od sticanja nezavisnosti.

Prema rezultatima, u zemlji je živjelo 620.145 ljudi, od čega je 44,98 posto bilo Crnogoraca, a 28,73 posto Srba, dok su najbrojnija manjina bili Bošnjaci, 8,65 posto.

Prema svemu sudeći, umjesto toga koliko je ljudi ostalo u državi, a koliko ju je napustilo zbog svih ekonomskih političkih i društvenih problema, pitanje na koje gotovo svaka od strana u Crnoj Gori željno čeka odgovor je – koliko nas je sada?