EU i migracije u 2021: Brodolomi, žice i unutrašnja neslaganja

Al Jazeera istražuje ključne događaje u oblikovanju odgovora evropskih država na dolazak migranata i izbjeglica u godini za nama.

Kapija na kampu Maalakasa u Grčkoj, na kojoj se mogu pratiti dolasci i odlasci migranata (Al Jazeera)

Brodolomi, ograde i unutrašnja neslaganja obilježili su nastojanja Evropske unije ove godine da odvrati nove dolaske izbjeglica dok pokušava osmisliti humanu migracijsku politiku u skladu s međunarodnim zakonom.

Al Jazeera razmatra neke od značajnih događaja na tom području u godini za nama.

Mart

20. mart – Ministri unutrašnjih poslova Grčke, Kipra, Malte, Italije i Španije sastaju se u Atini. Pozivaju na jačanje vanjskih granica i na evropski mehanizam da se vrate migranti i izbjeglice u države porijekla.

29-30. mart – Komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson posjećuje Centre za prijem i identifikaciju na Samosu i Lezbosu po prvi put. Ona najavljuje odobravanje sredstava u iznosu od 155 miliona eura da se izgrade novi kampovi na Lezbosu i Chiosu, pored 121 miliona eura odobrenih u 2020. za nove kampove da se izgrade na Samosu, Lerosu i Kosu i 22 miliona eura da se proširi centar za prijem u Fylakiju, blizu turske granice.

April

22. april – u brodolomu u blizini libijske obale smrtno je stradalo 130 ljudi. Brod za potragu i spašavanje Ocean Viking prolanazi desetke tijela u vodi.

24. april – Grčka zatvara izbjeglički kamp Kara Tepe na Lezbosu, smjestivši stotine njegovih stanovnika u šatorski grad u Mavrovouniju. Nakon što je izgorio kamp Moria u septembru 2020, Mavrovounio je bio jedini veći izbjeglički centar na ovom otoku. Novi kamp će ga zamijeniti u 2022.

Maj

11. maj – Grčka predlaže da se ovlasti Frontex, kolektivna agencija Evropske unije za pograničnu i obalnu stražu, da djeluje izvan voda Evropske unije kako bi bolje spriječila protok migranata prema Evropi. U kontekstu Mediterana, to bi moglo implicirati patroliranje međunarodnim vodama, ali u Egejskom moru, to bi gotovo sigurno značilo patroliranje turskim teritorijalnim vodama.

18. maj – hiljade migranata i izbjeglica iz afričkih država pokušavaju doplivati do španske enklave Ceute iz Maroka, prijeteći da će preopteretiti sigurnosne snage. Videosnimci prikazuju kako vlasti bacaju ljude nazad u more, ali Evropska komisija se ne oglašava u vezi ovog incidenta. Deseci migranata i izbjeglica također pokušavaju ući u špansku enklavu Melillu.

24. maj – grčki premijer Kyriakos Mitsotakis prima šefa Frontexa Fabricea Leggerija u Atini, nudeći prijeko potrebno političku podršku usred napora Evropskog parlamenta da ukloni ovog Francuza s njegove pozicije jer je navodno zatvorio oči pred ilegalnim sprečavanjima ulaska na granicama EU-a.

26. maj – bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko prijeti da će dozvoliti „migrantima i drogama“ da se sliju u susjedne zemlje. Do septembra, broj iračkih izbjeglica koje prelaze u Litvaniju iz Bjelorusije je, prema izvještajima, bio 4100 do septembra – 55 puta veći od protoka prethodne godine.

Juni

7. juni – grčka ministarska odluka stupa na snagu ocijenivši Tursku kao sigurnu treću zemlju za Afganistance, Sirijce, Somalijce, Pakistance i Bangladešane. Ove nacionalnosti predstavljaju 67 posto tražitelja azila u Grčkoj. Njih sada rijetko procesiraju za azil. Umjesto tog ih pitanju postoji li neki razlog zbog kojeg ne bi aplicirali u susjedstvu, u Turskoj.

29. juni – Evropski ured za podršku azilu pozdravlja sporazum da se ponovo uspostavi ovo tijelo kao punopravna Agencija Evropske unije za azil, sa više autonomije i sredstava. Ovo tijelo će u konačnici imati zadatak da redistribuira zahtjeve za azil širom Evropske unije, u skladu sa ekonomskim i socijalnim kapacitetom država članica da ih apsorbuju. Sistem kvota koji je prvi put predložen 2015. odbačen je od strane temeljne grupe država koje se protive imigraciji.

Najmanje 6000 migranata i izbjeglica pokušalo je preplivati do španske enklave Ceute iz Maroka u maju (Reuters)

Juli

11. juli – vlasti u Havani, na Kubi, ugušile su velike demonstracije potaknute nestašicom hrane. U narednim sedmicama policija ide od vrata do vrata, hapseći učesnike koji su snimljeni. Ove oštre mjere dovode do prikrivenog egzodusa možda i hiljada Kubanaca u Moskvu, Minsk, Istanbul i Beograd, odakle idu u zemlje Evropske unije da traže azil.

15. juli – Evropski parlament izdaje ivzještaj u kojem govori da je Frontex svjedočio sprečavanjima pokušaja ulaska koja nije prevenirao. Izvještaj ne nalazi direktnu uključenost Frontexa u sprečavanja ulaska. Zastupnici u Evropskom parlamentu su pozvali šefa Frontexa Fabricea Leggerija da da ostavku zbog spračavanja ulaska u decembru 2020.

19. juli– policija na Lezbosu održava pres konferenciju da najavi kako podiže optužnice protiv 10 pojedinaca iz četiri nevladine organizacije zbog navodne špijunaže i trgovine ljudima. Te nevladine organizacije su sve aktivne u operacijama potrage i spašavanja i optužile su grčku obalsku stražu da je ostavljala ljude na moru.

21. juli – Grčka i Njemačka izdaju zajedničku deklaraciju u Berlinu, pozivajući na poštenu raspodjelu zahtjeva za azil među državama članicama.

25. juli – vjerovatno najgora pojedinačna tragedija godine dešava se u blizini libijske obale, gdje se 150 ljudi utopilo u brodolomu. Filippo Grandi, šef UN-ove agencije za izbjeglice, poziva države da preuzmu svoje odgovornosti u spašavanju nevoljnika.

Juli – grčka vlada okuplja hiljade izbjeglica beskućnika i premješta ih u kampove u unutrašnjosti.

August

15. august – talibani ulaze u Kabul, a dotadašnji predsjednik Ashraf Ghani bježi, i učvršćuju svoju kontrolu nad gotovo cijelom državom nakon troipomjesečne kampanje. Uspaničeni stanovnici žure na kabulski aerodrom da bi pobjegli iz Afganistana, što dovodi do međunarodne kampanje da se spasi što je više ljudi moguće. Grčka prima 819 ljudi evakusianih iz Afganistana do kraja novembra.

19. august – 45 ljudi, uključujući djecu, utopilo se sjeverno od Libije kada je motor na njihovom brodu eksplodirao.

25. august – Grčka predaje Parlamentu prijedlog zakona da se prošire policijske ovlasti da naručuju deportacije, čime bi se suzio proces podnošenja žalbi i skratio prostor za dobrovoljne odlaske.

Septembar

20. septembar – Zatvoreni centar s kontorlisanim pristupom na Samosu počinje primati izbjegličku populaciju iz grada Vathyja.

22. septembar – Grčka prima prve osobe evakusiane iz Afganistana nakon pada Kabula, sedam žena, zastupnica u Parlamentu i njihove porodice.

28-29. septembar – Blizu 300 afričkih migranata i izbjeglica pokušava ući u Ceutu, nakon lažnih glasina da je sigurnost na granici slabija.

Oktobar

1. oktobar – Grčko Ministarstvo za migracije preuzima raspodjelu novčanih sredstava izbjeglicama, ali plaćanja su kasnije odgođena, što uzrokuje glad i otežava kretanje.

Oktobar – Litva nastavlja raditi na 500 kilometara dugoj ogradi duž granice s Bjelorusijom. Do tada su se izbjeglice ‘prelijevale’ preko bjeloruskih granica sa Latvijom i Poljskom također. EU optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da pokušava destabilizirati susjedne države.

Grčka je jedan od glavnih puteva ulaska u EU za migrante i izbjeglice koje bježe od sukoba i siromaštva u Aziji, na Bliskom istoku, u Africi i šire (Reuters)

31. oktobar  – Grčka obalska straža spašava 380 izbjeglica u oštećenom brodu južno od Krete, u najvećem prilivu izbjeglica te godine. Sistem satelitske navigacije ili GPS informacije koje su osigurale nevladine organizacije ukazuju na to da su vlasti pokušale poslati brod nazad u Tursku prije iskrcavanja putnika na obalu u Kosu.

Novembar

12. novembar – brod sa izbjeglicama potonuo je u blizini libijske obale. Četrdesetšest osoba je spašeno, i 30 tijela izvučeno, ali se strahuje da su se još 74 osobe utopile.

24. novembar – Dvadesetsedam izbjeglica se utopilo u Engleskom kanalu u pokušaju da pređu iz Francuske u Veliku Britaniju, u, kako su je ocijenili, najgoroj takvoj tragediji u vodama sjeverne Evrope.

27. novembar– Centri sa kontrolisanim pristupom na Lerosu i Kosu su otvoreni.

Novembar – Evropska komisija ukida letove koji dovode izbjeglice u Bjelorusiju i uvjerava Irak da vrati neke od svojih državljana.

Decembar

1. decembar – Evropska komisija predlaže set privremenih procedura za azil na granicama Latvije, Litvanije i Poljske sa Bjelorusijom, što im dozvoljava da produže registraciju za azil i da primjene „pojednostavljene i brže nacionalne procedure“ da deportuju one čiji su zahtjevi za azil odbijeni.

20. decembar – Albanija i Sjeverna Makedonija su dodate na zvaničnu listu sigurnih trećih zemalja grčkog ministarstva za migracije.

23-25. decembar – tri plovila puna izbjeglica prevrnula su se po relativno blagom vremenu u tri različita dijela Egejskog mora, pri čemu je najmanje 31 osoba poginula, a deseci su nestali. To je najveći broj umrlih u Egejskom moru od oktobra 2015, kada je brod potonuo blizu obale Lezbosa.

Izvor: Al Jazeera