Nauka u 2021: Vakcine, istraživanje svemira, značajna otkrića iz prahistorije

Najviše energije je usmjereno u borbu protiv korona virusa, ali isto tako nisu zaboravljene ni druge bolesti koje pogađaju milione ljudi svake godine.

Osim u medicini, naučni napreci ostvareni su i u drugim poljima

Naučnici u drugoj godini pandemije nisu mirovali i svijet je svjedočio nekim od najznačajnijih otkrića posljednjih godina. Očekivano, najviše energije je usmjereno u borbu protiv korona virusa, ali isto tako nisu zaboravljene ni druge bolesti koje pogađaju milione ljudi svake godine. Osim u medicini, naučni napreci ostvareni su i u drugim poljima.

Donosimo pregled nekih od značajnijih događaja u nauci, koji su se dogodili u 2021. godini.

Historijska akcija vakcinacije

Nakon što je 8. decembra 2020. prva vakcina protiv korona virusa data 90-godišnjoj Britanki Margaret Keenan, svijet je užurbano počeo sa proizvodnjom i distribucijom vakcina protiv COVID-a 19.

U roku od godinu dana vakcinisano je nešto više od 58 posto svjetske populacije barem jednom dozom.

Ujedno, 9,1 milijarda doza vakcina protiv oboljenja koje je paraliziralo svijet je dato širom planete, što predstavlja najveću kampanju vakcinacije ikad viđenu.

Prema procjenama, svakog dana se širom svijeta administrira 31,26 miliona vakcina.

U roku od godinu dana vakcinisano je nešto više od 58 posto svjetske populacije barem jednom dozom (EPA)

Naučnici i Svjetska zdravstvena organizacija ipak kritiziraju način podjele vakcina, s obzirom da je u nerazvijenim zemljama jednom dozom vakcinisano samo 8,4 posto ljudi.

Procentualno je najviše vakcinisanih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je potpuno vakcinisano nešto više od 90 posto stanovništva, a barem jednu dozu je primilo 99 posto stanovnika.

Proces vakcinacije se najsporije odvija u Nigeriji, gdje je potpuno vakcinisano nešto više od dva posto stanovništva, a barem jednu dozu vakcine je primilo 4,6 posto stanovnika.

Perseverance sletio na Mars

Jedan od značajnijih događaja ove godine miješa tehnologiju sa naukom, ali svakako zaslužuje da bude spomenut u ovom pregledu.

U februaru se NASA-in rover Perservance, najnapredniji astrobiološki laboratorij ikada poslat na drugu planetu, probio kroz armosferu Marsa i prizemljio na njegovu površinu.

Time je počela njegova potraga za drevnim tragovima života na Crvenoj planeti.

Perservance je najnapredniji astrobiološki laboratorij ikada poslat na drugu planetu (EPA)

Ono što je posebno interesantno za regiju jeste da je vozilo na šest točkova Američke svemirske agencije sletio u krater Jezero, koji je ime dobio po općini u Bosni i Hercegovini.

Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se do sad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.

‘Čovjek zmaj’ je možda nova ljudska vrsta

Ove godine objavljeno je da je postojala ljudska vrsta za koju ranije nismo znali.

Naučnici su u junu objavili da lobanja pronađena na sjeveroistoku Kine predstavlja novootkrivenu ljudsku vrstu koju su nazvali Homo longi, odnosno, “čovjek zmaj“, tvrdeći da je srodnija našoj od neandertalaca.

Lobanja je pronađena 1930-ih u kineskom gradu Harbinu u provinciji Heilongjiang, ali navodno je 85 godina bila u bunaru radi zaštite od japanske vojske.

Kasnije je iskopana i 2018. predana Ji Qiangu, profesoru s kineskog univerziteta Hebei.

Veličina mozga unutar lobanje mogla je biti slična onoj kod modernog čovjeka (AFP)

“Prema našim analizama, porijeklo kostiju iz Harbina povezanije je s Homo sapiensom nego neandertalci, odnosno vrsta iz Harbina s nama ima više zajedničkih predaka od neandertalaca”, rekao je tada za agenciju France Press paleoantropolog Chris Stringer iz muzeja u Londonu.

“Ako se na njih gleda kao na posebnu vrstu, onda je ovo nama sestrinska, najbliža vrsta”, rekao je britanski naučnik.

Pronađena lobanja stara je najmanje 146.000 godina i datira iz doba srednjeg pleistocena, a rezultati njene analize objavljeni su u tri rada u magazinu The Innovation.

Veličina mozga unutar lobanje mogla je biti slična onoj kod modernog čovjeka, no očne duplje i zubi su bili veći, obrve deblje, a usta šira.

Ime je izvedenica pojma Long Jiang, što znači “Zmajeva rijeka”.

Naučnici smatraju da kosti lobanje pripadaju muškarcu starom oko 50 godina koji je živio u šumovitom, poplavnom području.

Odobren kontroverzni lijek za Alzheimera

Jun je izgleda dobar mjesec za napretke u nauci.

Američki regulator je u tom mjesecu saopćio da je odobrio novi lijek za Alzheimerovu bolest, što je prvi takav slučaj u posljednjih gotovo 20 godina.

“Ovo odobrenje je važno zbog više razloga”, saopćila je Američka agencija za lijekove (FDA). Lijek koji pod nazivom Aduhelm proizvodi farmaceutska kompanija Biogen, “prvi je lijek za Alzheimerovu bolest odobren nakon 2003.”, istaknula je agencija.

Ovo je ujedno prvi lijek koji je usmjeren na uzrok bolesti, “prisutnost beta-amiloidnog plaka u mozgu”, a ne samo na simptome koje ona uzrokuje, dodala je.

Evropska medicinska agencija nije odobrila novi lijek protiv Alzheimerove bolesti kompanije Biogen (EPA)

S druge strane, Evropska medicinska agencija (EMA) objavila je polovinom decembra da nije odobrila novi lijek protiv Alzheimerove bolesti jer se pokazao nedjelotvornim u liječenju odraslih osoba sa simptomima ranog stadija bolesti.

Dobrotvorne organizacije posvećene pacijentima koji boluju od Alzheimera rekle su da su razočarane odlukom jer ona hiljade ljudi ostavlja bez mogućnosti liječenja.

EMA svoju odluku temelji na dva istraživanja provedenim nad više od 3.000 pacijenata s ranim stadijem Alzheimerove bolesti, koje su uspoređivale učinke malih i velikih doza lijeka s placebom.

WHO preporučio vakcinu protiv malarije za afričku djecu

COVID-19 nije jedino oboljenje protiv koga se svakodnevno razvijaju nova, bolja “oružja”.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je u oktobru da bi jedinu odobrenu vakcinu protiv malarije trebalo davati afričkoj djeci, što potencijalno znači veliki napredak protiv bolesti koja ubija stotine hiljada ljudi godišnje.

WHO preporučuje RTS,S ili Mosquirix, vakcinu koju je razvila britanska farmaceutska kompanija GlaxoSmithKline.

Od 2019. godine 2,3 miliona doza Mosquirixa date su novorođenčadi u Gani, Keniji i Malaviju, u opsežnom pilot programu kojim je upravljao WHO.

WHO kaže da se 94 posto slučajeva malarije i smrtnosti događa u Africi (AP)

Većina onih koje bolest ubije imaju manje od pet godina.

Program je slijedio desetljeće kliničkih testiranja u sedam afričkih zemalja.

Malarija je daleko smrtonosnija od COVID-19 u Africi.

Usmrtila je 386.000 Afrikanaca 2019. godine, prema procjenama WHO-a, u poređenju sa 212.000 potvrđenih smrti od COVID-19 u posljednjih 18 mjeseci.

WHO kaže da se 94 posto slučajeva malarije i smrtnosti događa u Africi, kontinentu koji broji 1,3 milijarde ljudi.

Bolest koju je moguće spriječiti uzrokuju paraziti koji se prenose ugrizima zaraženih komaraca; simptomi uključuju groznicu, povraćanje i nemoć.

Vakcinacija djece protiv korona virusa

Godinu iza nas je obilježila i masovna vakcinacija djece protiv korona virusa, što je nerijetko izazivalo kritike stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije, koji smatraju da je pametnije i potrebnije vakcine podijeliti siromašnim zemljama, nego vakcinisati djecu koja rjeđe obolijevaju od COVID-a 19, odnosno imaju slabije simptome od odraslih u slučaju zaraze.

Tako je Evropska agencija za lijekove (EMA) u novembru odobrila korištenje slabije doze Pfizerove vakcine za djecu od 5 do 11 godina, nakon što je u maju isto odobreno za stariju. Vakcinacija djece mlađe od 11 godina se već odvijala u nekim zemljama, različitim vakcinama i različitim dozama, ovisno o preporukama lokalnih medicinskih stručnjaka.

Vakcinacija djece i mlađih osoba koje mogu nesvjesno prenositi COVID rizičnim grupama smatra se jednim od ključnih koraka za suzbijanje pandemije (EPA)

Vakcinacija djece i mlađih osoba koje mogu nesvjesno prenositi COVID rizičnim grupama smatra se jednim od ključnih koraka za suzbijanje pandemije.

Inicijativa za vakcinaciju djece zbiva se uporedo s velikim valom zaraze u Evropskoj uniji u kojoj je više od pola aktivnih svjetskih slučajeva zaraze i pola umrlih.

Gotovo 27 miliona djece u dobi od 5 do 11 godina u EU podobno je za vakcinaciju.

Odobrena prva tableta protiv COVID-a 19

S obzirom da obim pandemije korona virusa i na posljedice koje je imala u protekle dvije godine, bilo je za očekivati da će ogromna sredstva biti uložena u sprečavanje njenog daljnjeg širenja i za liječenje.

Tako je u decembru Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila prvi oralni antivirusni tretman za COVID-19, paxplovid, tabletu koju proizvodi Pfizer.

Ovo je prva antivirusna tableta odobrena za bolesne osobe za uzimanje kod kuće, prije nego što se bolest razvije i pacijent bude prebačen u bolnicu.

Agencija je odobrila oralni lijek za liječenje blage do umjerene bolesti COVID-19 kod odraslih osoba koje su u opasnosti od teške bolesti (Reuters)

Paxlovid kombinira novi antivirusni lijek pod nazivom nirmatrelvir i stariji lijek koji se zove ritonavir.

Dan kasnije, Američka uprava za hranu i lijekove je odobrila Merck & Co antivirusnu tabletu za COVID-19.

Merckov lijek, molnupiravir, razvijen s Ridgeback Biotherapeutics, pokazalo se da smanjuje hospitalizacije i smrtne slučajeve za gotovo 30 posto u kliničkom ispitivanju osoba s visokim rizikom u ranoj fazi bolesti.

Agencija je odobrila oralni lijek za liječenje blage do umjerene bolesti COVID-19 kod odraslih osoba koje su u opasnosti od teške bolesti, a za koje alternativni tretmani COVID-19 nisu dostupni ili klinički prikladni.

Lijek nije odobren za upotrebu kod pacijenata mlađih od 18 godina jer molnupiravir može utjecati na rast kostiju i hrskavice, stoji u saopćenju FDA.

Otkriven savršeno očuvani embrij dinosaurusa

Naučnici su krajem decembra objavili da su otkrili savršeno očuvani embrij dinosaurusa star najmanje 66 miliona godina koji se sklupčan pripremao izleći iz jajeta baš poput pilića.

Fosil je otkriven u Ganzhouu u južnoj Kini i pripadao je bezubom dinosaurusu teropodu, ili oviraptorosauru, kojeg su naučnici nazvali “Beba Jingliang”.

“To je jedan od najboljih primjeraka embrija dinosaurusa pronađenih u historiji”, rekla je za AFP naučnica sa Univerziteta u Birminghamu Fion Waisum Ma, koja je koautorica rada objavljenog u časopisu iScience.

Beba Jingliang duga je oko 27 centimetara od glave do repa i leži unutar 17 centimetara dugog jajeta u Muzeju prirodoslovne historije u kamenu Jingliang (AFP)

Ma i njezini kolege otkrili su da je embrij bio sklupčan, glava bebe Jingliang ležala je ispod tijela, sa stopalima na obje strane i savijenim leđima – položaj koji je prije bio neviđen kod dinosaurusa, ali sličan današnjim pticama.

Kod ptica to ponašanje pred izleganje kontrolira središnji živčani sistem. Pilići koji se pripremaju izleći podvlače glavu ispod desnog krila kako bi stabilizirali glavu dok kljunom razbijaju ljusku.

Embriji koji ne zauzmu taj položaj imaju veće izglede umrijeti zbog neuspješnog izleganja.

Beba Jingliang duga je oko 27 centimetara od glave do repa i leži unutar 17 centimetara dugog jajeta u Muzeju prirodoslovne historije u kamenu Jingliang.

Naučnici vjeruju da je stvorenje, staro između 72 i 66 miliona godina, vjerovatno očuvalo iznenadno klizište koje je zatrpalo jaje, štiteći ga od grabežjlivaca tadašnjeg doba.

Beba Jingliang narasla bi dva do tri metra da je doživjela odraslu dob i vjerojatno bi se hranila biljkama.

Svemirski teleskop James Webb uspješno lansiran

Kraj godine donio je i jednu vijest koja se tiče otkrivanja tajni dalekog svemira.

Svemirski teleskop James Webb uspješno je lansiran iz Francuske Gvajane, a nakon kratke vožnje pušten je iz rakete u svemir, čime je otvoreno novo doba svemirskih istraživanja.

NASA-in revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara, poletio je u svemir raketom Ariane 5 iz lansirne baze Evropske svemirske agencije, a instrument težak 6.350 kilograma pušten je iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.

Teleskopu James Webb nakon ovog treba mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion i pol kilometara od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.

NASA-in revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara, poletio je u svemir raketom Ariane 5 iz lansirne baze Evropske svemirske agencije (EPA)

Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kruži oko Zemlje s udaljenosti od 340 milja, ulazeći i izlazeći iz sjene planeta svakih 90 minuta.

Ovaj teleskop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom ‘60-ih, gotovo sto puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu.

Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim dužinama.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada