Kad tehnologija zakaže: Najveći propusti u 2021.

Tokom 2021. godine dešavalo se da je napredna tehnologija imala određenih problema, ali i pokaže sve svoje ranjivosti ili, jednostavno, u potpunosti prestane raditi.

Facebook se u više navrata nalazio na udaru kritika (EPA)

Tehnologija se toliko uvukla u svaku poru modernog života da je život bez nje postao nezamisliv, a često nismo ni svjesni koliko je koristimo i ovisimo o njoj.

Ta ovisnost je posebno postala izražena tokom pandemije, kada nam je jedini način da budemo povezani sa svojim najbližim često bio putem interneta, poslovi su se uveliko prebacili iz kancelarija u dnevne i radne sobe kućanstava, a socijalne distance su dovele do približavanja na društvenim mrežama.

Svakodnevni napreci u raznim područjima doveli su do toga da uzimamo zdravo za gotovo da je tehnologija stalno tu negdje u pozadini, nečujni partner kojeg i ne primjećujemo dok ne nestane ili dok ne zakaže.

Tokom 2021. godine dešavalo se da je napredna tehnologija imala određenih problema, ali i pokaže sve svoje ranjivosti ili, jednostavno, u potpunosti prestane raditi.

Donosimo pregled nekih od najznačajnijih primjera ranjivosti i propusta modernih tehnologija u godini iza nas.

‘Curenje’ podataka Facebooka i LinkedIna

U aprilu su na internetu osvanuli lični podaci više od pola milijarde korisnika Facebooka, što je ukazalo na poteškoće ove kompanije da čuva osjetljive informacije.

“Procurjele” informacije su uključivale telefonski broj, identifikaciju na Facebooku, puno ime, lokaciju, prethodne lokacije, datum rođenja, adresu e-maila, privatni status i biografiju.

Osjetljivi lični podaci više od pola milijarde korisnika Facebooka “procurili” su na hakerski forum, što je predstavljalo potencijalni rizik za milione trgovaca kripto valutama i ljude koji mogu biti ranjivi na razne online napade.

Procurjele informacije su uključivale telefonski broj, identifikaciju na Facebooku, puno ime, lokaciju, prethodne lokacije, datum rođenja, adresu e-maila, privatni status i biografiju (EPA)

Tada je navedeno da je “curenje” podataka povezano sa sigurnosnom greškom koja je prvi put otkrivena 2019. godine, a u januaru 2021. godine je ustanovljeno da su hakeri mogli koristiti informacije i za pristup brojevima telefona korisnika.

U aprilu je i LinkedIn, društvena mreža za profesionalce koja okuplja biznis zajednicu, potvrdio da su javno dostupni podaci izvučeni s gotovo 500 miliona korisničkih naloga ove mreže ponuđeni na prodaju na hakerskoj web stranici. LinkedIn je tada rekao da je baza podataka koja se prodavala “zapravo skup podataka s brojnih web stranica i kompanija”. Kompanija je također rekla da se “ne radi o povredi podataka na LinkedInu”.

Više detalja možete naći ovdje.

Problem zvani ransomware

Napadi ransomwareom nisu ovogodišnji fenomen, ali su ove godine dobili na zamahu i na publicitetu, što su posebno osjetili milioni američkih stanovnika.

Ransomware su napadi u kojim u osnovi hakeri dobijaju pristup računarski sistemima, najčešće korištenjem malicioznih programa, nakon čega imaju potpunu kontrolu nad tim sistemima, nakon čega žrtve drže za “taocima za novac” (od čega i slijedi ime: ransom – otkupnina). U 2021. su napadi ove vrsto naglo porasli, posebno oni koji ciljaju kompanije i kritičnu infrastrukturu, a jedan takav veliki napad u maju je istaknuo ranjivost američke infrastrukture na takve zločine, konkretno napad na naftovod Colonial Pipeline.

Colonial Pipeline, najveći naftovod u SAD-u, platio je gotovo pet miliona američkih dolara istočnoevropskim hakerima nakon teškog kibernetičkog napada koji je isključio najveću mrežu naftovoda u zemlji.

Colonial Pipeline, najveći naftovod u SAD-u, platio je gotovo pet miliona američkih dolara istočnoevropskim hakerima nakon teškog kibernetičkog napada koji je isključio najveću mrežu naftovoda u zemlji (EPA)

Hakeri su na šest dana isključili glavni američki naftovod, koji prenosi stotinu miliona galona benzina, dizela i goriva za avione na dan.

Isključenje naftovoda prouzročilo je nestašicu benzina i proglašenje vanredne situacije od Virginije do Floride, dvije rafinerije morale su smanjiti proizvodnju, a utjecalo je i na opskrbu gorivom nekih zračnih kompanija.

Više detalja možete naći ovdje.

Internet je ‘pao’

U junu su u dva navrata u manje od dvije sedmice veliki dijelovi interneta bili u prekidu, što je bilo posljedica prekida rada u tehnološkim kompanijama za koje većina ljudi nikad nije ni čuli. Prekidi su brzo uočeni i kratkotrajni, ali su naglasili koliko se oslanjamo na internet i koliko on ustvari može biti ranjiv i nesiguran.

Prvo su se 8. juna brojne internet stranice, poput Reddita, CNN-a, Amazona i drugih, zamračile zbog prekida u radu Fastlyja, pružatelja cloud usluga, na čijim se serverima privremeno srušilo nekoliko vodećih svjetskih internet stranica.

Nedugo zatim, 17. juna, problem u sličnoj kompaniji, Akamai Technologies, doveo je do prekida rada stranica zračnih kompanija i banaka, među kojim su Southwest Airlines, United Airlines, Commonwealth Bank of Australia i berza u Hong Kongu.

U junu su u dva navrata u manje od dvije sedmice veliki dijelovi interneta bili u prekidu, što je bilo posljedica prekida rada u tehnološkim kompanijama za koje većina ljudi nikad nije ni čuli (EPA)

Ispad Fastlya primijećen je u roku od jedne minute i trajao je manje od sat vremena za većinu pogođenih web stranica, dok je Akamai obavijestio korisnike o problemu u roku od nekoliko sekundi i uspio ga je riješiti za četiri sata (kompanija je rekla da je većina pogođenih kupaca bila izvan mreže samo nekoliko minuta).

Ovo nisu bili jedini veliki internet neuspjesi u protekloj godini: u decembru je Amazonova usluga računarstva u oblaku pretrpjela tri prekida koja su dovela do problema za Disney+, Slack, Netflix, Hulu i mnoge druge. To je također poremetilo Amazonove logističke operacije tokom vrlo važne praznične sezone.

Više detalja možete naći ovdje.

Loš dan za Facebook

Ponedjeljak, 4. oktobar, bio je loš dan za kompaniju koja će uskoro biti preimenovana u Meta.

Noć prije je naučnica za analizu podataka Frances Haugen u gostovanju na CBS-u otkrila da je zviždačica u Facebooku, a ranije je kao anonimni izvor kazala da je Facebook znao kako se njegove društvene mreže koriste za širenje dezinformacija, govora mržnje i nasilja.

Zatim su tog ponedjeljka Facebook, Instagram, WhatsApp i Messenger, dvije društvene mreže i dvije aplikacije za dopisivanje, pale čime su bili zahvaćeni deseci miliona korisnika u svijetu.

Taj pad trajao je šest sati što je, uz otkriće Haugen, dovelo do velikog pada vrijednosti dionica Facebooka.

Pad Facebooka, WhatsAppa, Messengera i Instagrama je trajao šest sati (EPA)

Osim pada vrijednosti dionica, Facebook se suočio i dodatnim pritiscima i provjerama zakonodavaca nakon svjedočenja zviždačice Frances Haugen pred Kongresom, ali i evropskim tijelima.

Više detalja možete naći ovdje.

Ovo su samo neki od značajnijih slučajeva zakazivanja moderne tehnologije, koji ukazuju na potencijalne probleme ako postanemo previše ovisni o njoj.

Izvor: Al Jazeera