Reformom obrazovanja i tržišta rada riješiti problem nedostatka radne snage

Sa školovanja kadrova za Evropsku uniju treba preći na školovanje kadrova u skladu sa potrebama naše ekonomije i društva.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra kako je bitno naglasiti da je odlazak stanovništva sa područja BiH predstavlja trend koji je neminovan (Ustupljeno Al Jazeeri)

Bosna i Hercegovina se već nekoliko godina suočava sa nedostatkom radne snage. Mnogo je razloga koji se povezuju s ovim problemom, a najveći uzrok su odlasci građana van granica domovine u potrazi za boljim uslovima rada. Među najtraženijim zanimanjima u proteklih nekoliko godina su građevinski radnici, ugostitelji i trgovci. Postavlja se pitanje šta učiniti da se ovaj trend ublaži i kako adekvatno odgovoriti potrebama tržišta rada u zemlji?

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra kako je bitno naglasiti da, bez obzira šta radili, koje politike provodili, odlazak stanovništva sa područja BiH predstavlja trend koji je neminovan i prisutan je u svim zemljama Zapadnog Balkana, šireg regiona, Istočne Evrope i Baltika, pa čak i nekih razvijenih zemalja zapadne Evrope, a uzroka pojave ovog fenomena je mnogo.

„Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj trend je rezultat sveprisutne konvergencije naše ekonomije i društva spram Evropske unije. Formalni ulazak u Evropsku uniju će činiti vrhunac trenda iseljavanja, nakon čega slijedi stabilizacija. U ovom trenutku ne postoje sistemske politike u svrhu zaustavljanja ovog trenda. Istina je da se trend samo može ublažiti. Uz navedeno, od kraja 2019. godine nema konkretnih reformskih paketa u oblasti ekonomije.“

Sprovesti reformu tržišta rada

Dodaje, kako je najprije potrebno razviti sistemska, strateška rješenja, a to se jedino može uraditi na bazi kvalitetnih inputa podataka i informacija.

“Imamo dosta dobrih istraživanja u vezi ove tematike, ali i vlasti trebaju prezentirati vlastite podatke, učiniti ih transparentnim, te predstaviti buduće trendove. Šta se može uraditi u ovom trenutku? Razumijevajući da su dva osnovna ekonomska razloga odlaska: niske plate i dugoročna nezaposlenost – vlasti, na različitim nivoima, mogu formulisati politike kako bi adresirali ove probleme.“

Smatra kako se kroz adekvatne izmjene zakona o porezu na dohodak i doprinosima, uz unaprijeđenje poslovne klime, može osigurati rast plata, barem za 200 KM u početku, te da je neophodno sprovesti reformu tržišta rada, naročito u oblasti radnog zakonodavstva. Na ovaj način, vjeruje Čavalić, moguće je riješiti pitanje nezaposlenosti, uglavnom mladih, ali i ostalih kategorija populacije.

„Moramo imati nova rješenja, razmišljati izvan kutije – tako da predlažem ‘šok terapiju’ digitalne transformacije privrede i društva, ali i podršku određenim kategorijama, poput freelancerima. To su pojedinci koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju prihode izvana. Sve u svemu mjere moraju biti sveobuhvatne, a raditi se mora koordinirano i na taj način, eventualno, možemo ublažiti i stabilizirati trendove odlaska.“

Damir Bećirević je profesor u Visokoj školi “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” u Tuzli, koji se bavi analizom ekonomskih tokova. Za razliku od svoga kolege Čavalića, mišljenja je da politička nestabilnost i neizvjesnost uzrokuje prisustvo opšte društvene miopije, zbog čega nema konkretnih strategije i vizija kojim bi se išlo ka umanjivanju ovog negativnog trenda koji prijeti da dodatno destabilizira ionako lošu ekonomsku sliku u zemlji.

„Vladajuće strukture, institucije, mediji, ali i privredni sektor su jednostavno okrenuti tekućoj politici, djelovanju i poslovanju. U takvim uslovima izostaje bilo kakva vizija i razmišljanje o budućnosti. Problem nedostatka kvalitetne radne snage u budućnosti će vjerovatno biti jedan od glavnih ograničavajućih faktora ekonomskog rasta.“

Promjeniti upisnu politiku

Posebno zabrinjava, smatra Bećirović, odliv kvalificirane radne snage, naročito iz sektora koji u novo normalnom stanju postaju stubovi ekonomskog rasta što će, tvrdi, odraziti na daljnje smanjenje konkurentnosti bh. ekonomije, izostanak investicija i vrlo moguće višedecenijsko tavorenje na nivou razvoja koji neće biti zadovoljavajući.

„Dakle, budući rast ekonomije neće omogućiti da građani u toku svog aktivnog dijela života vide značajne pozitivne promjene. Osim političke nestabilnosti, situaciju dodatno usložnjava i nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti i službi, te disperzija mjera koje postoje, tako da većina njih ne postiže očekivane rezultate. Pri tome se može vidjeti da konsolidirani ukupni iznosi namijenjeni za podršku zapošljavanju nisu neznatni za nivo razvijenosti naše zemlje.“

Kao i većina drugih mjera, smatra da je u BiH hronično prisutna nedovoljna transparentnost, asimetričnost informacija, izostanak jasnih kriterija i ciljeva, kao i indikatori za praćenje i evaluaciju njihovog ostvarenja.

Dodaje, kako sve navedeno skupa kreira sliku nedjelovanja vlasti i ne doprinosi umanjenju problema i rješenja demografskih problema nema bez dobre plate i sigurnog zapošljavanja.

“Postizanje tog cilja traži vrijeme i bolne rezove. Prije svega država, a time mislim i na politiku, mora što manje aktivno sudjelovati u poslovnom sektoru. Stvaranje neovisnog pravosudnog sistema je početak cijele priče u borbi protiv korupcije i nepotizma, što je prema brojnim

istraživanjima jedan od osnovnih razloga odlaska iz zemlje. Potrebno je kreirati ekonomsko i pravno okruženje u kome neće država birati pobjednike, nego tržište na bazi sposobnosti učesnika.“

Što se tiče demografije potrebno je, smatra Bećirović, na svim nivoima vlasti uvesti ministarstva demografije, koja će na jednom mjestu moći sistematizirati informacije i postojeće mjere, te kreirati kvalitetnije politike.

„Demografija je ozbiljna disciplina i dosadašnje populističke mjere vezane uz predizborne godine su samo bacanje novca poreznih obveznika. Druga stvar je upisna politika, prvenstveno u srednje škole i na javne univerzitete, gdje se sa školovanja kadrova za Evropsku uniju treba preći na školovanje kadrova u skladu sa potrebama naše ekonomije i društva. Upisom 40% đaka u medicinske škole, vi automatski smanjujete upis studenata na tehničke fakultete u budućnosti, a to su kadrovi koji hronično nedostaju privredi.“, kaže Bećirović.

Adnan Smailbegović predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, navodi tri osnovne tačke promjena koje se moraju sprovesti ako se želi ublažiti odlazak radno sposobnih građana.

“Prilagoditi tržištu rada postojeće smijerove koje imamo u srednjem i visokom obrazovanju. Za sva ona zanimanja koja su industrijska, proizvodna ili tehnička mora se uvesti sistem prakse. To je ono što na Zapadu nazivaju dualnim obrazovanjem. Dakle, mora se povezati teorija sa praksom, kompanijama i privredom da ne morate učiti nekoga kako da radi a ima završenu školu za to. Imamo prisutnu i hiper produkciju kadrova, zbog čega je neophodno obrazovni sistem prilagoditi potrebama privrede.”, ističe Smailbegović.

Veće plaće bi ublažile migracije

Dodaje, kako je po svim analizama i anketama ključna stvar zbog koje ljudi odlaze – politička situacija u zemlji i što jednostavno ne vide budućnost ovdje. To se, smatra on, može dijelimično ublažiti kroz povećanje plaća, ali čak ni to ne može zaustaviti sveprisutni trend migracija.

“Plaća je na četvrtom mjestu u istraživanjima i nije isto kada imate plaću od 1.000 ili od 2.000 KM, a da bi plaće u našoj privredi bile 1.500-2.000 KM, to nije moguće uraditi preko noći i za to treba malo vremena. Potrebno je investirati, unaprijediti tehnologije i povećati dodatnu vrijednost bh. proizvoda. Usprkos tome, i dalje će ovdje biti ljudi koji neće htjeti raditi na teškim poslovima i poslovima opasnim po zdravlje.”

U prošlom stoljeću su ljudi sa prostora nekadašnje Jugoslavije odlazili na rad u Njemačku i Austriju. Tamo su radili fizičke poslove jer ondašnja radna snaga nije htjela da radi takve poslove. To sito se, kaže Smailbegović, sada dešava Bosni i Hercegovini zbog čega vlasti moraju olakšati uvoz radne snage.

“Nama je potrebna uvozna radna snaga i uvijek će biti ljudi za koje smo mi zapad i koji će vrlo rado doći ovdje raditi. Naravno, potrebno je liberalizirati tržište radne snage kako bi mogli uvoziti deficitarnu radnu snagu kao što je građevina gdje ima pola radnika na crno jer ne mogu dobiti dozvolu za rad, a da se to ne bi dešavalo potrebno je izvršiti liberalizaciju.”, zaključuje Smailbegović.

Izvor: Al Jazeera