Regija u 2022: Kako raspetljati Gordijev čvor u Bosni i Hercegovini?

Ako je oživljavanje regionalne inicijative Otvoreni Balkan, zastoj pregovora Srbije i Kosova, hod po žici opstanka crnogorske vlade, beskonačno čučanje Sjeverne Makedonije pred vratima Evropske unije i kontinuirana nestabilnost Bosne i Hercegovine bilo nešto što se u 2021. godini moglo i očekivati, ono što je zadesilo BiH u drugoj polovini godine ipak je bilo teško predvidjeti.

Zemlju koja već dugi niz godina bilježi stalno nazadovanje na svim frontovima, vodstvo entiteta Republika Srpska je inicijativama za vraćanjem nadležnosti sa državnog na entitetski nivo dovelo pred sami rub provalije i vratilo je na naslovnice svjetske štampe kao zemlje kojoj prijeti raspad i mogućem poprištu novih međunacionalnih sukoba.

Načini za raspetljavanje bosanskohercegovačkog Gordijevog čvora, sa potencijalnim širim implikacijama, stoga će biti nametnuti za prioritetnu temu, ne samo u okvirima regije, već i šire. Ako tome dodamo i neizvjesnost oko širenja omikron varijante korona virusa i nimalo povoljne globalne ekonomske trendove koji ne zaobilaze niti Zapadni Balkan, jasno je da regiju čeka više nego izazovna godina.

Šta će odlučiti podijeljena Evropa?

Prema ranijim planovima, 2022. godina Bosni i Hercegovini donosi nove opšte izbore, no zbog zastoja pregovora o reformama Izbornog zakona i prijetnji mogućim bojkotom od strane stranaka sa hrvatskim predznakom, ali i SNSD-a, kao i ukupne situacije u zemlji, u posljednje vrijeme se sve glasnije postavlja pitanje hoće li, ako ne bude reforme, izbora uopšte biti ili će BiH biti dovedena u stanje potpunog zastoja.

Odgovor na pitanje šta bi Bosni i Hercegovini mogla donijeti 2022. godina, vjerovatno je nemoguće dati iz sadašnje perspektive, no, profesor Asim Mujkić sa Fakulteta političkih nauka optimista je da bi stvari, uz pomoć zapadnih snaga, ipak mogle krenuti u boljem smjeru.

„Mislim da ćemo u 2022. imati više iskristalisanu poziciju prema Bosni i Hercegovini od strane ključnih aktera, međunarodne zajednice i njenih najznačajnijih predstavnika poput SAD-a, Velike Britanije i Njemačke. Od toga bi trebalo zavisiti ono što bi se moglo dešavati u Bosni i Hercegovini“, kaže Mujkić.

„Na izjavama Viktora Orbana vidimo da je Evropa podijeljena, na Evropu koja slijedi univerzalne liberalno-demokratske vrijednosti i ksenofobičnu, provincijalno-parohijalnu Evropu. EU će se u narednom periodu morati konsolidirati, te nosioce ideja koje potpomažu nacionalističku agendu Milorada Dodika, ali i (lidera HDZ-a BiH) Dragana Čovića, sankcionirati na valjan način, jer će morati odgovoriti na pitanje želi li biti blok kršćanstva ili, kako je zamišljeno na početku, blok koji se temelji na humanističkim vrijednostima“, dodaje.

Stava je da će upravo do toga zavisiti i rasplet situacije u Bosni i Hercegovini.

„Mi smo premali da budemo neki subjekt, tako da će ono što će se dešavati u Bosni i Hercegovini biti refleksija onoga što će se dešavati u Evropi“, dodaje.

‘Identitetske partije moraju otići’

Aktuelni problemi u kojima grca Bosna i Hercegovina, tvrdi Mujkić, samo su dokaz da je zemlji nužna radikalna promjena, zbog čega zastupa stav da će izbori donijeti drugačiji ishod nego do sada.

„Moje je očekivanje je da će na izborima pobijediti opozicione snage, u slučaju da kod aktera na zapadu prevlada koherentan odnos zasnovan na univerzalnim liberalnim vrijednostima. Doživljavamo da nas identitetske partije koje imamo na djelu u Bosni i Hercegovini već drugi put u 30 godina dovode do haosa. One moraju otići sa historijske scene, a taj odlazak će biti ubrzan pod uslovom prekompozicije na zapadu“, govori Mujkić.

„Do sada smo vidjeli neke obećavajuće korake, sankcije za ljude iz okruženja (predsjednika Srbije) Aleksandra Vučića. To je jako važno, jer se sa BiH do sada bavilo separatno, dok se problem treba riješiti u paketu. Nacionalizam u svim zemljama regije djeluje na principu spojenih posuda i tako se treba i tretirati. Ostaje nada da će zapadne zemlje udariti ondje gdje postojeće strukture najviše boli, a to su finansijski i kriminalno-klanovski tokovi, koji omogućuju hegemoniju vladajućih struktura“, dodaje.

Izbore ne čeka samo Bosna i Hercegovina, već i Srbija, gdje će se birati predsjednik i zastupnici u Skupštini. Na pitanje šta bi 2022. godina mogla donijeti Srbiji, analitičar Dušan Janjić za Al Jazeeru tvrdi da je to „apsolutna politizacija života“ sa poznatim ishodom i bez promjena na vlasti.

„Kada se kaže da se čekaju izbori, to znači da čeka i konstituisanje nove-stare vlade i da će se Srbija baviti izborima, kampanjama i nagađanjima. Po mom mišljenju, nema ni govora da će biti nekih promena nakon izbora“, kaže.

„Za potrebe izbora, čeka nas politizacija života. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala će doći u prve redove interesa javnosti i to, nažalost, pre zbog intervecije Amerike i Evrope, nego zbog želje naših vlasti“, ističe Janjić.

‘Srbija mora odlučiti o Dodiku’

Nezaobilazna tema bit će i odnos Srbije i Kosova. Na pitanje da li će se stvari po tom pitanju pokrenuti sa mrtve tačke, Janjić kaže da neće.

„Tamo negde pred godišnji odmor pojavit će se neki pokušaj oživljavanja dijaloga, da Miroslav Lajčak zabeleži još jedan susret sa Prištinom. To je za EU kriza koja je pod relativnom kontrolom. Zato mislim da će sve regionalne priče ići preko Bosne. Kada je reč o poziciji Srbije prema BiH, ključno je da rukovodstvo Srbije do kraja januara donese ključnu odluku – da li će biti zaglavljeno sa Dodikom i s njim ići u eskalaciju krize, ili će ga prepustiti njegovoj sudbini i volji birača u BiH“, kaže Janjić.

Veoma je moguće da bi izbori mogli zakačiti i Crnu Goru, gdje već dugo vladaju trzavice unutar vlade i nagovještaji njenog raspada. Do sada, vlada je preživjela udare skupštinske većine, no, opšta nestabilna politička situacija u zemlji, kao i mnogo spominjana disfunkcionalnost vlade, povećava izglede za vanrednim izborima u 2022.

„Povjerenje građana u promjene koje su se desile je iznevjereno, pa je logično očekivati prijevremene parlamentarne izbore“, ocijenio je Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje nedavno za Televiziju Crne Gore.

Jedna od tema kojom će se Crna Gora baviti je i popis stanovništva, koji bi se mogao održati krajem godine, a koji bi, kako tvrde mnogi analitičari, mogao promijeniti i crnogorsku političku scenu i ponuditi putokaz za budućnost zemlje.

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je rekao da će „sljedeće godine sigurno biti popisa“, navodeći da je nacrt zakona o popisu završen i poslan Evropskoj komisiji.

Hrvatska čeka prijem u Schengen i eurozonu

Za Hrvatsku, iduća godina je institucionalno jako bitna, jer se očekuju konačne odluke o prijemu zemlje u Schengen i eurozonu. Konačna odluka o hrvatskom ulasku u Schengen mogla bi se donijeti za oko šest mjeseci, za vrijeme francuskog predsjedništva, a za to je potrebna saglasnost svih država šengenskog prostora.

Usvojeni zaključci o ispunjenju uslova Hrvatske ne znače da je odluka o njenom ulasku u Schengen zagarantovana jer se, s obzirom da se odlučuje jednoglasno, ne može isključiti to da neka od članica blokira odluku.

Sjeverna Makedonija dočekat će još jednu novu godinu u čekaonici za Evropsku uniju. Ta zemlja je zahtjev za članstvo u EU-u podnijela još 2004. godine, a iduće, Evropsko vijeće joj je dodijelilo status kandidata. Godine 2020., ministri EU-a donijeli su dogovor o otvaranju pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije EU-u, no, ova zemlja, koja je u međuvremenu i promijenila ime kako bi riješila problem grčkog protivljenja svom članstvu, suočila se sa preprekom u Bugarskoj, koja blokira početak pregovora.

Trenutno, Sofija i Skoplje su bez dogovora oko uslova neophodnih da bi Bugarska dala „zeleno svjetlo“ za pregovarački okvir.

Ta tema bit će izazovna i za novu vladu, koja bi početkom godine trebala naslijediti kabinet Zorana Zaeva koji je u decembru podnio ostavku nakon izbornog poraza SDSM-a.

Ako izuzmemo korona virus i njegovu novu varijantu omikron, čije se posljedice tek trebaju vidjeti, jedna od tema koja će izazivati veliku pažnju je ekonomija. Cijeli svijet će u 2022. ući uzdrman inflacijom i energetskom krizom, što se reflektiraju na mnoge sfere života.

Ekonomski izazovi

Bh. ekonomist Admir Čavalić mišljenja je da će u našoj regiji ključni biti prvi kvartal, ali da bi nakon toga moglo doći do ekonomske stabilizacije.

„Najveći izazov naredne godine bit će prvi kvartal. U jeku smo energetske krize i vjerovatno ćemo imati problem s energentima, konkretno u (bh. entitetu) Federaciji BiH. Privrednici će kroz nove ugovore osjetiti efekte poskupljenja struje, po mojoj procjeni od oko 30 posto. To će direktno utjecati na rast cijena finalnih proizvoda i usluga za građane Bosne i Hercegovine, ali od proljeća se očekuje stabilizacija tržišta na globalnom nivou, a također i kod nas“, tvrdi Čavalić.

Ekonomski oporavak, dodaje, bit će nastavljen, no, „nedovoljno“, makar kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

„Ove godine imat ćemo oko tri posto rasta, a poskupljenja su jedna od paradoksalnih posljedica tog oporavka. Taj rast je nedovoljan u kontekstu procjena za druge zemlje regiona – Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, koje će imati vjerovatno veće stope ekonomskog rasta. Na nivou Zapadnog Balkana, on bi trebao iznositi između četiri i 4,5 posto. No, treba imati u vidu da se projekcije mijenjaju. Većina globalnih procjena za Bosnu i Hercegovinu veže se uz stopu vakcinacije, koja je kod nas niska“, govori.

Čavalićeva je procjena da će komercijalne banke u 2022. godini više investirati u vrijednosne papire koje emitiraju entiteti, te više podržavati državu, što nije dobro u kontekstu ekonomije, jer će privredni subjekti imati manju podršku.

Kada je riječ o Hrvatskoj, ministar finansija Zdravko Marić izjavio je da oporavak te zemlje zavisi od korona virusa, te da se najraniji oporavak BDP-a na nivo prije pandemije ne može očekivati prije kraja 2022. godine.

A za Srbiju, Janjić predviđa tešku ekonomsku godinu.

„Osim političke, čeka nas i ekonomska neizvesnost. Već imamo blagi rast inflacije, objektivnu devalvaciju dinara, pa očekujem i monetarno-finansijsku, kao i krizu standarda koja će uhvatiti Srbiju i pre izbora, ali će posle njih biti javno legalizovana. Bit će to godina teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, kaže.

Srbija će, baš kao i Sjeverna Makedonija očekivati i prve efekte inicijative Otvoreni Balkan, od kojeg ove tri zemlje očekuju mnogo u ekonomskom smislu.