Armin Ćosić, umjetnik koji svojim radovima ‘popravlja’ svijet
Posljednjom intervencijom Ćosić je Umjetničku galeriju BiH ‘odjenuo’ u crni korov kako bi ukazao na neophodnost hitnog rješavanja statusa ove institucije kulture.
Umjetnička galerija BiH, jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja čiji pravni status nije riješen, već decenijama se nalazi se u krajnje nezavidnom položaju. Svjestan da dramatični apeli čelnika ove institucije koja 75 godina radi na očuvanju bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti prolaze nezapaženo, mladi umjetnik i dizajner Armin Ćosić “odjenuo” ju je u crni korov.
“Ideja za instalaciju Korov koja je izložena na fasadi Umjetničke galerije BiH je proizašla zbog nemara društva i vlasti za ovu instituciju i generalno za duh, identitet i kulturu društva u cjelini”, kaže Ćosić u razgovoru za Al Jazeeru.
“Primarna poruka koja je poslana jeste podizanje svijesti javnosti i vlastima da je potrebno hitno rješavanje statusa Umjetničke galerije BiH kao kulturne i muzejske institucije u okviru određenog budžeta, kako zbirka umjetničkih radova i bogati fundus UGBiH ne bi bio uništen”, dodaje.
Pojašnjava kako je ideja artificijelnog korova (instalacije od tekstila) koji se širi na fasadi Umjetničke galerije BiH “vizuelna metafora za proces čije odvijanje naše društvo godinama unazad dozvoljava, a to jeste lagano širenje ‘korova’ koji ugrožava život”.
“U ovom slučaju korov dolazi izvana, iz institucija i on poput najezde okupira UGBiH i poput neke nemani predočava opasnost koja prijeti da skonča život UGBiH”, ističe Ćosić.
Rad u procesu
Korov je kao rad u procesu započet 3. decembra 2021. godine performansom šivanja u Umjetničkoj galeriji BiH, a javno je prezentiran 8. decembra kada je na fasadu ove institucije kulture postavljen prvi dio instalacije od tekstila.
Trajanje rada je neodređeno, pojašnjava Ćosić, ističući kako će se korov širiti po fasadi UGBiH sve dok se ne riješi postojeći pravni status, a time i finansiranje Umjetničke galerije BiH.
No, umjesto naznaka eventualnog rješenja, nekoliko dana nakon postavka instalacije Korov, pored same instalacije, tik uz fasadu ove institucije kulture od državnog značaja odložen je otpad.
“Situacija koja je nastala 16. decembra 2021. godine je ustvari samo potvrdila ono što ja vizualiziram, tj. nemar društva prema kulturi i kulturnim institucijama u BiH”, kaže ovaj bh. umjetnik.
Na pitanje koliko smo zapravo (ne)svjesni blaga koje Umjetnička galerija BiH čuva i jesmo li ustvari mi taj korov koji ste aktuelizirali svojim radom, Ćosić kaže: “To se može možda ispitati ukoliko se napravi ulična anketa među građanima i ukoliko ih se pritom upita da li znaju ko su npr. Vojo Dimitrijević, Mica Todorović, Petar Tiješić, Gabrijel Jurkić, Roman Petrović, Ismar Mujezinović. Upitajte građane i provjerite. Ne znam da li bi ta anketa bila realan pokazatelj ‘(ne)svjesnosti blaga koje UGBiH čuva’, ali vrijedi pokušati realizirati istu.”
“Ili možda da se napravi analiza domaćih i stranih posjetilaca UGBiH u određenom vremenskom periodu, pa da se kreira statistika o broju posjetilaca i razlozima posjete. Ne znam da li bi ta ili takva statistika bila ‘realan pokazatelj’ kao odgovor na ovo pitanje. Na pitanje ko je korov, šta je korov, još nemam odgovor, jer trajanje rada u procesu još nije okončano”, dodaje.
Umjetničkim djelovanjem ‘popravlja’ svijet
I svojim ranijim umjetničkim radovima i intervencijama je Armin Ćosić javnosti poslao snažne poruke. Tako je, između ostalih, radom NERA ETVA i projektom Plastična operacija koji je nastao u saradnji sa fotografkinjom Aidom Redžepagić, skrenuo pažnju javnosti na prekomjernu upotrebu plastike u svakodnevnom životu i neophodnost promjene našeg odnosa prema okolišu.
Na pitanje koliko je važno da umjetnost bude kritički usmjerena, Ćosić kaže kako o tome najbolje govori jedan tekst kojeg je nedavno pročitao, a iz kojeg se izdvaja podatak Denver Art Museuma da živimo u dobu u kojem više ne postoji apolitična umjetnost.
“Društvo oblikuje samo sebe, proizvodeći umjetnost, a time i proizvodeći samo sebe. Dakle, društvo proizvodi samo sebe kroz umjetnost, i to je neprekidan proces. Nezaustavljiv metabolizam koji naravno da pokazuje promjene nastale u društvu, a koje se mogu pratiti analizom društva kroz povijest umjetnosti”, pojašnjava.
Armin Ćosić rođen je 1997. godine u njemačkom gradu Eisenachu. Multidisciplinarni je umjetnik i dizajner s master diplomom produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Njegovi radovi (projekti) predstavljeni su na Studentskom bijenalu DESIGN.S u Brnu, Češka, objavljivani u časopisu Spinning Shades u Berlinu, a njegov projekt NERA ETVA bio je nominiran za Distributed Design Awards 2021. u Barceloni.
Ćosić je trenutno aktivan u polju scenografije i kostimografije, paralelno radeći na vlastitim samostalnim projektima umjetnosti i dizajna.