Između diplomatije i nuklearnih raketa

Kako će Rusija odgovoriti ako Washington bude ignorirao njene ‘crvene linije'u Ukrajini?

Sjedinjene Američke Države i Rusija bore se da prošire svoj utjecaj na Ukrajinu, Bjelorusiju i Poljsku (EPA)

Piše: Fahim Sourani

Moskva – Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov je naglasio čvrstim i odlučnim tonom da njegova zemlja čeka brz odgovor Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na ruske sigurnosne prijedloge za ograničivanje vojnog utjecaja Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u bivšim sovjetskim republikama, posebno u Ukrajini.

Rjabkov se nije zaustavio samo na tome, već je i zaprijetio da će rasporediti rakete srednjeg i kratkog dometa u Evropi, ističući kako se Moskva nada da je Washington shvatio potrebu da hitno odgovori na prijedloge o davanju sigurnosnih garancija.

Iako Rjabkove izjave govore o spremnosti Rusije da zauzme odlučan stav u slučaju da američka administracija zanemari ruska upozorenja o širenju NATO-a na istok, Washington ne reagira jednako brzo na rusko požurivanje, tvrdeći da su neki od ruskih prijedloga “neprihvatljivi”.

SAD i druge zapadne zemlje upozorile su Rusiju da će se suočiti sa strašnim posljedicama, između ostalog i sa oštrim ekonomskim sankcijama, ako napadne Ukrajinu.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije izjavilo je da to izaziva “razočarenje”, rekavši da Zapad pristupa pitanju pružanja sigurnosnih garancija kao da je Moskva podigla “kamatnu stopu” za ove prijedloge.

Ukrajina optužuje svog susjeda Rusiju da je mobilizirala gotovo 100.000 vojnika u blizini granica te države, pripremajući se za napad do kraja sljedećeg januara. Također su učestale i zapadne izjave o neuobičajenom gomilanju ruske vojske na granici s Ukrajinom.

Međutim, Rusija je negirala da planira invaziju na Ukrajinu, a izvještaje o mogućoj invaziji na tu zemlju opisala je kao lažne vijesti i propagandu, dok mogućnost ulaska Kijeva u NATO vidi kao prelazak ruskih “crvenih linija”.

Donbas, regija na istoku Ukrajine, još od 2014. godine prolazi kroz ratne sukobe između ukrajinskih snaga i proruskih separatista.

Između diplomatije i konfrontacije

Povrh toga, u krizu se uključila i Litvanija, bivša sovjetska republika i sadašnja članica NATO-a. Litvanski ministar odbrane Arvydas Anušauskas izjavio je da je njegova zemlja spremna podržati Ukrajinu svim sredstvima, uključujući i pružanje smrtonosnog oružja. Pojasnio je da ”diplomatija uspijeva kada žrtva ima sva sredstva da odbrani svoju sigurnost i garantira svoj suverenitet”.

Uporedo s tim, Evropska unija (EU) predložila je da se o ruskim prijedlozima u vezi sa pružanjem sigurnosnih garancija raspravlja u okviru postojećih formulacija između dvije strane.

Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, rekao je da su Helsinškim završnim dokumentom i Pariškim paktom predloženi osnovni principi za izgradnju evropske sigurnosti. S tim ciljem je razvijen niz mehanizama za izgradnju povjerenja, poput Vijeća Rusija-NATO, a unaprijeđeni su i mehanizmi Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) koji ostaju ključni u bilo kakvoj interakciji sa Rusijom.

U pokušaju da vrati situaciju na prvobitno stanje, evropski zvaničnik je naglasio da “Rusija mora razumjeti i poštovati stav Evropske unije u pogledu prava svake suverene zemlje da slobodno bira svoju vanjsku politiku i saveze”.

Nakon šutnje SAD-a, za koju Rusija smatra da već predugo traje, postavlja se pitanje: kako će Moskva odgovoriti ako Washington odbije razgovarati o ruskim sigurnosnim prijedlozima?

Ruski odgovor

Igor Korotčenko, glavni urednik ruskog magazina Nacionalna odbrana, naglasio je da Zapad odugovlači s odgovorom jer ne želi nikakve pregovore i ne želi davati nikakve sigurnosne garancije.

Prema riječima Korotčenka, odgovor je u ovom slučaju jasan. Rusija će odgovoriti kontraprijetnjama na prijetnje koje će se pojaviti iz SAD-a i NATO-a, što će stvoriti iste probleme za sigurnost Amerike i država članica NATO-a, jednake onima koje pokušavaju napraviti Moskvi.

U svom odgovoru, ruski stručnjak je koristio izraz ”akcija generira reakciju”. Prema tome, ruska politika je po ovom pitanju vrlo jasno definirana, jer je ranije upozoravala da će vojno odgovoriti na svaku promjenu sigurnosnog balansa.

Po njegovom mišljenju, to znači, taktički posmatrano, raspoređivanje i usmjeravanje hipersoničnih raketnih sistema prema položajima za lansiranje raketa za presretanje i stranim vojnim bazama koje se mogu pojaviti u postsovjetskom prostoru.

Također je istakao da će Moskva preoblikovati svoj pristup pitanjima konfrontacije i ravnoteže snaga, na način da se neutraliziraju sve potencijalne prijetnje. Podsjetio je na frazu koju je ranije upotrijebio predsjednik Vladimir Putin da će u slučaju rata prvi napadi biti izvedeni na centre odlučivanja.

To znači da će, ukoliko se izvrši “agresija na Rusiju”, prvi udarac biti nanesen Sjedinjenim Američkim Državama, a potom i NATO snagama u Evropi.

U čisto vojnom i političkom smislu, Korotčenko smatra da će Kremlj odgovoriti na pokušaje uspostavljanja NATO baza na teritoriji Ukrajine stvaranjem zajedničkog sigurnosnog prostora sa republikama Lugansk i Donjeck, a ako bude potrebno, priznat će ih kao nezavisne entitete po međunarodnom pravu.

Na kraju je istakao da Moskva može odgovoriti na više načina, a ako pregovarački proces propadne ili bude ignoriran, NATO će morati snositi posljedice koje će ”pasti na njegova pleća i zadati mu glavobolje”.

Bjelorusija nasuprot Poljske

Što se tiče vojnog eksperta Viktora Baranetsa, on je istakao da Sjedinjene Američke Države pokušavaju što je više moguće izbjeći davanje sigurnosnih garancija Rusiji, jer ne namjeravaju razmjestiti svoje nuklearno oružje samo u Nemačkoj, već i u Poljskoj.

Prema njegovom mišljenju, ako Washington ne odustane od toga, Moskva će to smatrati pripremom za nuklearni rat protiv nje. U tom slučaju, ruske nuklearne rakete bi se mogle pojaviti u Bjelorusiji.

Dalje je rekao da će Rusija, osim što će rasporediti nuklearne rakete u Bjelorusiji, povećati njihov broj na svojim zapadnim granicama, uključujući Kalinjingradsku oblast. Također, ruska ratna mornarica će preusmjeriti svoje rakete prema zemljama u kojima će biti raspoređeno američko nuklearno oružje, uključujući krstareće rakete “Kaliber” i hipersonične rakete ”Cirkon”.

Zaključio je da će time sva NATO područja u Evropi biti pod prismotrom, a ruske rakete će biti spremne da u krajnjem slučaju gađaju položaje na kojima će biti stacionirano američko oružje i vojne baze.

Vrijedi napomenuti da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nedavno potvrdio, i to u više navrata, spremnost svoje zemlje da rasporedi rusko nuklearno oružje na svojoj teritoriji, ako se nuklearno oružje NATO-a pojavi u Poljskoj.

Izvor: Al Jazeera