Ko stoji iza nasilja nad migrantima, hrvatska policija ili vlada?

Trojica hrvatskih interventnih policajca koji su sudjelovali u nasilju nad migrantima neće izgubiti posao, ali ne smiju ponoviti nasilje.

Hrvatski policajci snimljeni dok tuku migrante (Screenshot)

Hrvatski policajci često zlostavljaju migrante, no ključni problem ne dolazi iz same policije nego sa vrha države, koja nasilje ili naređuju ili prikriva, ocjenjuju brojne organizacije za ljudska prava, u jeku domaće i međunarodne kritike zbog nehumanog odnosa prema migrantima na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbio je dati ostavku unatoč presudi Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj je Hrvatska odgovorna za smrt Madine Hussiny. Šestogodišnja afganistanska djevojčica je 21. novembra 2017. godine poginula u naletu voza prilikom ilegalnog protjerivanja iz Hrvatske.

Trojicu hrvatskih interventnih policajca koji su sudjelovali u nasilju nad migrantima na granici s BiH, u slučaju iz oktobra ove godine zbog kojeg je reagiralo i Vijeće Evrope, disciplinski sud MUP-a u Osijeku kaznio je u prvostepenom procesu uvjetnim prestankom radnog odnosa. To znači da policajci neće izgubiti posao, već im je dat rok unutar kojeg ne smiju napraviti nikakvu drugu povredu radne discipline.

Zataškavanje nasilja

Novinarka i aktivistkinja Nidžara Ahmetašević nazvala je obničnom farsom svođenje posljednjeg slučaja zlostavljanja migranata na hrvatskoj granici na problem samo trojice interventnih policajca. „Potrebno je kazniti one koji su dali naredbe, kako onih u Zagrebu tako i onih u Briselu“, rekla je Ahmetašević Al Jazeeri, nekoliko dana nakon što je najavljeno da je Hrvatska ispunila stroge kriterije, pa hrvatska granica uskoro neće biti samo vanjska granica EU-a već i granica mnogo strožje čuvane Schengenske zone.

Slično je ocijenila i Marita Brčić Kuljiš, profesorica na Filozofskom fakultetu u Splitu. Govoreći o istom slučaju, Brčić Kuljiš je postavila pitanje kako je interventna policija uopće dospjela na hrvatsku granicu.

„Interventna policija nije granična policija odnosno interventna policija se pojavljuje na granici onda kada je Zapovjedništvo interventne policije izda zapovijed i uputi intervenetne policajce na granicu. Dakle, netko je izdao zapovijed odnosno postoji vertikala odgovornosti“, rekla je Brčić Kuljiš Al Jazeeri.

Neovisno od odgovornosti, i u samoj visini kazne interventnim policajcima koji su učestvovali i nasilju nad migrantima Brčić Kuljiš vidi manjkavosti. Riječ je o sankcijama koje je izrekao disciplinski sud MUP-a, zadužen za postupke koji su regulirani Zakonom o policiji, dok je izostavljeno policajce pozvati na odgovornost i prema Zakon o državnim službenicima.

Policijski službenici, za manje povrede službene dužnosti, mogu bit kažnjeni javnom opomenom, dok vanredni otkaz mogu dobiti za ozbiljnije povrede.

„Čin ‘batinanja’ i nasilja nad migrantima je dakle okarakteriziran kao manja povreda službene dužnosti čime se zapravo na određen način daje prešutni legitimitet takvom ponašanju“, rekla je Brčić Kuljiš.

„Osim toga, njih se kažnjava isključivo za povredu ‘službe’, ali ne i ono što proizlazi iz aspekta kaznene odgovornosti koja uključuje i povredu ljudskih prava i dostojanstva odnosno u obzir uzima i sam čin koji su ti policajci napravili“, dodala je.

EU definisala način vraćanja migranata

Svake godine preko Hrvatske u Evropsku uniju pokuša ilegalno ući na hiljade migranata. Podaci o broju migranata koji preko Hrvatske žele ući u EU i otići dalje prema zapadnoj Evropi su različiti. U Saboru je citirana brojka od 7.500 detektovanih ilegalnih migranata u Hrvatskoj samo od janura do jula 2021. godine.

Evropska unija putem Zakonika o schengenskim granicama precizirala je proceduru ‘vraćanje’ migranata – bilo kao prisilnog vraćanja ili dobrovoljno prihvaćanje obveze na povratak.

Ta procedura podrazumijeva da se osoba koja je na nezakonit način ušla u neku državu administrativno procesuira. Administrativan proces završava „odlukom o vraćanju” ili „odlukom o pravu na azil“. Ukoliko se utvrdi ili odredi obveza vraćanja, država članica je dužna osigurati i fizički prijevoz osobe na koju se odluka odnosi.

Unatoč jasnim pravilima o nenasilnom vraćanju ilegalnih migranata, kako podsjeća Brčić Kuljić, metoda pushbacka [nasilno postupanje s migrantima] zabilježena je u više od 60 posto svih prijavljenih ‘odvraćanja’ na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema istraživanjima UN-a iz 2020.

A, kada je odbor Vijeća Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) upoziorio da hrvatska policija zlostavlja migrante, te zatražio kažnjavanje, hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao ih je “štetočinama koje stalno zabadaju nos i dijele lekcije”.

Ahmetašević kaže da nezakonito vraćanje migranata sa granice ne radi samo hrvatska policija. To radi, kaže ova novinarka i aktivistica, i policija u Grčkoj, policija u Rumuniji, policija u Bugarskoj, policija u Sloveniji … „a nažalost, to radi i policija Bosne i Hercegovine“.

„Odgovorni su ljudi koji sjede u prijestolnicama Evropske unije, i u Briselu. Ali, do toga [sankcija] neće doći, pa javnost mora osuditi gruba kršenja ljudskih prava, jer će na kraju palice policije završiti i na našim leđima“, kaže Ahmetašević.

Izvor: Al Jazeera