Khaled Beydoun: Kulturni genocid hinduskih supremacista nad muslimanima Kašmira

Ugledni stručnjak iz SAD-a govorit će na predstojećem Tribunalu o Kašmiru u Sarajevu na temu genocida u trusnoj regiji Kašmira.

Demografska promjena je jedna od centralnih dimenzija kulturnog genocida, koji se vrši bez ubijanja ljude, kaže Khaled Beydoun (Wayne State University)

Sarajevo će od petka biti domaćin Russell Tribunala o Kašmiru, na kojem će čitav niz eminentnih svjetskih eksperata progovoriti o dešavanjima u jednoj od već decenijama najtrusnijih regija svijeta, Kašmiru, oko kojeg Indija i Pakistan vode spor još od britanskog povlačenja iz 1947. godine.

Dvije zemlje oko Kašmira su vodile više ratova, ali spor nikada nije riješen, no, prema informacijama sa terena, prividni status quo u ovoj većinski muslimanskoj regiji više pogoduje Indiji, koja ga želi načiniti još jednim dijelom hinduske zemlje, nauštrb domaćegm stanovništva koje ostaje bez identiteta, zemlje, nasljeđa i prava na dostojan život.

O toj temi se u svijetu ne govori baš mnogo, zbog čega je kanadska nevladina organizacija Kashmir Civitas udružila snage sa Svjetskim forumom Kašmira, Mirovnom fondacijom Bertrant Russel iz Velike Britanije, Stalnim narodnim tribunalom iz Bologne, Centrom za obrazovanje i istraživanje Nahla, Centrom za napredne studije i Međunarodnim univerzitetom u Sarajevu, kao i Al Jazeerom Balkans, u nastojanju da svijetom pronese glas o Kašmiru i pozove na buđenje svijesti međunarodne zajednice o toj temi.

Tribunal, čije je prvo zasijedanje u Sarajevu, u narednih nekoliko godina će se posvetiti zločinima protiv čovječnosti, uključujući i genocid, koji se odvijaju u Kašmiru.

Fokus Tribunala bit će na četiri tematske zone, a to su genocid, u kojem je prema nekim procjenama ubijeno između 230.000 i 500.000 ljudi, dekolonizacija, naseljenički kolonijalizam i zločini protiv čovječnosti i nuklearni rat.

Jedan od onih koji će govoriti na temu genocida je ugledni ekspert iz SAD-a Khaled Beydoun, profesor prava na Univerzitetu Wayne, aktivist i učenjak sa Harvarda, jedan od onih koji već dugo godina šire glas o stradanju kašmirskog naroda.

„Ovaj tribunal je važan zbog velikog broja mislilaca, novinara, akademika i aktivista i drugih, koji će progovoriti o političkoj krizi i genocidu koji se odvija u Kašmiru. Ta tema izaziva veoma malo pažnje u zapadnom političkom diskursu i medijima. Ovo će naglasiti ono što se dešava u realnom vremenu u Kašmiru, a to je kako indijska vlada ugnjetava tamošnji narod. Nadamo se da će naše djelovanje potaći transnacionalne aktere, poput Ujedinjenih nacija i vlade poput SAD-a da ovaj problem shvate veoma ozbiljno”, kaže Beydoun za Al Jazeeru.

  • Na čemu će biti fokus Vašeg izlaganja?

– Ja sam profesor prava, ali sam i aktivist. Ono čemu se nadam je da ću uspješno naglasiti činjenicu da sam zabrinuti šta režim (indijskog premijera) Narendre Modija radi, a to je  ekspanzija hinduskog terorizma u Kašmir. Moj stav je da taj imperijalizam koji nameće Modijev režim treba uzeti ozbiljno širom svijeta. To što oni rade je još jedna vrsta islamofobije. Drugo, radi se o kršenju ljudskih prava, čemu se trenutno ne poklanja mnogo pažnje.

  • Tribunal će na kraju svog rada donijeti izvjesnu presudu. Koliko bi takva presuda mogla imati globalnog značaja, odnosno, koliko je realno očekivati da će pokrenuti neke procese na promjeni stanja u Kašmiru?

– To tek treba vidjeti. Ono što prvo treba je naglasiti da Modijev režim izvozi hinduističku supremaciju. On i njegova partija nastoje prošiti viziju indijske nadmoći, ne samo u Indiji, već i u Kašmiru. Tako se ljudi hapse, a zemlja se otima. To nije samo regionalni, već  i globalni problem. Ići ću u smjeru da presuda bude da se radi o kulturnom genocidu. Indijska vlada nastoji zbrisati narod Kašmira i njihovu kulturu sa lica zemlje. Modijev režim ih suzbija i to se manifestira na veoma eksplicitan način.

Genocid je kompleksan fenomen. Imamo genocid u konvencionalnom smislu, u kojem se veliki broj ljudi ubija, i to je najkonvencionalnija forma. Ali onaj tip koji se više zanemaruje je kulturni genocid. Vlade imaju sistematsku strategiju da polako iskorjenjuju kulturni identitet nekog naroda i da ih sprječava da izražavaju svoj identitet. U Kašmiru jeste kulturni genocid, jer imamo ljude poput novinara, fotografa, aktivista, disidenata političara, koji ne smiju govoriti ne samo o ideji samoopredjeljenja Kašmira kao države, već im se to brani u pogledu izražavanja kašmirske kulture.

  • Jedna od tema Tribunala bit će i demografske promjene u Kašmiru. Na koji način se vrše te promjene?

– Demografija se mijenja na dva fronta. Prvo, Kašmir ima najveći broj inostranih policajaca na svijetu. U posljednje vrijeme, a naročito u zadnje dvije godine, u Kašmir su došli ogromni kontigenti indijske policije.  Oni mijenjaju demografiju. Drugo, vrši se otimanje zemlje. Indijski režim otima zemlju rođenih Kašmiraca. To je, u praksi, poziv hinduskoj populaciji da mogu dolaziti, jer im se otvara prostor. Stvara se put za raseljavanje kašmirskih muslimana, i to je religijska komponenta. Demografska promjena je jedna od centralnih dimenzija kulturnog genocida, koji se vrši bez ubijanja ljude. Realnost je da živimo u svijetu u kojem se konvencionalni genocid više ne može tolerisati kao što je to prije bio slučaj. Vlade su mnogo inteligentnije, imaju drugačije načine da postignu svoje ciljeve, a da pri tome ne ubijaju.

  • Šta je u toj situaciji preostalo narodu Kašmira? Šta oni mogu promijeniti?

– Ja nisam porijelom iz Kašmira, ali kada pričam sa ljudima koji jesu, kao i njihovom dijasporom, imam osjećaj da su mnogi poraženi, da misle se ovaj kulturni genocid ne može izbjeći i da Indija ide ka postizanju cilja. Indijski mediji su moćni u svom dijelu posla, a u zapadnim se ne piše mnogo o ovoj temi. Zato Modijev režim u ovoj regiji radi šta želi. Među Kašmircima osjetim duh poraza, ali s druge strane, postoji i snažan duh aktivizma, kao obaveze kojom se možemo suprotstavljati onome što se dešava. To je, između ostalog, i ova konvencija. Nadamo se da ćemo na ovaj način još više potaći duh aktivizma, naročito među individualcima u inostranstvu, poput mene.

  • Ne tako davno, Indija i Pakistan bili su na rubu još jednog rata zbog Kašmira. Koliki je rizik da se sukobi ponove?

– Rizik od rata je uvijek prisutan u Kašmiru. No, živimo u vrijeme proxy rata, kada ne postoji tolika potreba za uobičajenim ratovima. Kina je velesila, ne samo u regiji, i ima savezništvo sa Pakistanom, a znamo da Indija i Kina imaju dugotrajno neprijateljstvo. Pravi rat ne smatram realnim, jer je Kina uz Pakistan. No, vidim nastavak hladnog rata i proxy rata, a Kašmir je zaglavljen negdje u sredini. Indija ima podršku SAD-a i evropskih aktera, što im omogućava im rade ovo što rade.

  • Do sada ste napisali nekoliko knjiga na temu islamofobije. Koliko se indijska politika prema Kašmiru može vezati uz globalni problem islamofobije?

– Islamofobija je i problem Kašmira, jer je tamo 70 posto muslimana. A kakva je povezanost sa islamofobijom? Modijev režim i njegovu partiju vodi ideologija hinduističkog supremacizma. Oni Indiju, ne ovakvu kakva je u sadašnjem obliku, nego veliku Indiju, vide kao svoju, zemlju hindusa. Kašmir i Jammu su dio te vizije o velikoj Indiji. U viziju režima ugrađena je i islamofobija, jer vjeruju im muslimani i njihov identitet sprječavaju da budu na toj zemlji.

  • Kako budućnosti čeka Kašmir? Može li se, i kako, očekivati da se stvari promijene ili će tamošnje stanovništvo i njegovi problemi i dalje biti na marginama svjetskih dešavaja?

– Budućnost Kašmira je na vagi. Dobra je vijest da živimo u vrijeme kada pouzdanost mainstream i konvencionalnih medija opada i da glas ljudi poput mene, koji na društvenim medijima imaju ogroman broj pratilaca, može kreirati mišljenja. Budućnost zavisi od hrabrosti ljudi, naročito ljudi sa mnogo pratilaca i ljudi koji su direktno povezani sa Kašmirom, da govore otvoreno i slobodno o ovom problemu i da na taj način oblikuju javno mišljenje. Ako to budu radili i Kašmir činili glavnom temom, ne samo zbog ljudskih, već i zbog građanskih prava, onda su moguće neke promjene koje bi Modijev režim odvratile od sadašnje politike.

Izvor: Al Jazeera

Reklama