Freelanceri u Bosni i Hercegovini imaju obaveze, ali ne i prava

Aida Alomerović, koja se bavi online podučavanjem engleskog jezika, jedna je od nekoliko hiljada freelancera u Bosni i Hercegovini koje sistem ne prepoznaje i koji ne ostvaruju prava na usluge za koje se očekuje da redovno izdvajaju novac.

“Nije lako snalaziti se sam i ‘misliti na sve’, oglašavati se, pronalaziti klijente i održavati konstantnu zaradu i kvalitet usluge, ali je moguće. Trenutno nemam pravo na zdravstveno osiguranje ni po kojem osnovu i zdravstvene usluge plaćam po potrebi, u privatnim i javnim ustanovama”, iskrena je Alomerović.

Precizni podaci o broju freelancera u Bosni i Hercegovini (samostalnih radnika različitih profila koji svoje intelektualne usluge nude klijentima, najčešće preko interneta) ne postoje, no rast tržišta freelancera u BiH neosporna je činjenica, naročito ako uzmemo u obzir da je ovaj način poslovanja dobio na popularnosti tokom pandemije kada su brojni građani ostali bez posla.

Iako je mnogima prva asocijacija na freelancing sloboda (zbog mogućnosti izbora projekata i klijenata s kojima će raditi) te fleksibilno radno vrijeme, ovaj način poslovanja, zbog odsustva fiksne plate, donosi finansijsku neizvjesnost. Pored toga, freelanceri u Bosni i Hercegovini su u krajnje nezavidnoj situaciji jer imaju obaveze, ali ne i prava.

“Zakoni Bosne i Hercegovine uopšte ne prepoznaju termin freelancer niti ovaj način poslovanja, što i nije tako iznenađujuće ako uzmemo u obzir da Zakoni o radu nemaju ni definiciju samozaposlenika. Zbog činjenice da nas zakoni i ne prepoznaju kao određenu, posebnu kategoriju dolazimo u situaciju gdje se freelanceri svrstavaju u druge kategorije kao npr. fizička lica koja se bave povremenim slobodnim aktivnostima”, pojašnjava Elena Babić-Đaković, predsjednica Udruženja Freelance u BiH.

‘Nepravedni nameti’

Dodaje kako freelancer na svaku uplatu treba platiti porez od 10 posto te zdravstvo 4 posto, a ima pravo na 20 posto rashoda (ili 30 posto ukoliko rad nekog freelancera ima obilježja autorskog djela).

“Kada je u pitanju lični odbitak, situacija je komplikovana. U nekim poreskim ispostavama kažu freelancerima da imaju pravo na isti, dok u drugim ispostavama kategorično tvrde da nemaju pravo na to”, kaže Babić-Đaković.

Husam El-Hamed iz Tuzle je prije dvije godine, u traženju načina da uplaćuje sebi doprinose i zdravstveno osiguranje, osnovao d.o.o.

“Od 2019. uplaćujem zdravstveno osiguranje sebi preko firme i 4 posto od svoje zarade kao freelancer, za koje nemam nikakvo pravo te, naravno, plaćam 10 posto poreza na sav prihod”, pojašnjava El-Hamed.

Alomerović smatra da je procenat od četiri posto koji freelanceri izdvajaju za zdravstveno osiguranje na koje nemaju pravo nepotreban i nepravedan.

“Potrebno je freelancerima zakonom omogućiti pravo na zdravstveno osiguranje koje će moći koristiti. Slično važi i za ostala prava i obaveze”, kaže.

Smatra da je potrebno definisati i neoporezivi dio dohotka na mjesečnom nivou i za freelancere.

“Pored toga je potrebno pojednostaviti i olakšati proces plaćanja poreza, koji bi bio samo s jednim obrascem npr. na mjesečnom nivou i to ukoliko se oporezivi dio prekorači. Ovo je važno zbog toga što ima freelancera sa raznim visinama zarade, jedni zarađuju više, drugi manje, a treći varijabilno. Potrebni su nam svi, da ostanu raditi u Bosni i Hercegovini, i ako im se ne može ili ne želi pomoći, onda im ne treba ni otežavati”, ističe Alomerović.

‘Plaćajte, ali nemojte očekivati da nešto i ostvarite’

Babić-Đaković naglašava da uz obavezu treba postojati i neko pravo, “a ovdje toga nema”.

Udruženje na čijem je čelu upućivalo je inicijative na obustavu naplate spornih doprinosa, u međuvremenu je regirala i Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH koja se složila da je “je sporni član trenutnog Zakona o doprinosima (10a) nepravedan upravo zbog nemogućnosti da se ostvari pravo na zdravstveno osiguranje na oslovu plaćanja istog”, te je izdala preporuke Vladi FBiH i Parlamentu FBiH da to promjene. No, do te promjene još uvijek nije došlo.

“Udruženje je aktivno radilo na rješavanju ove tematike te je klub Demokratske fronte, na našu inicijativu, uputio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH kako bi se regulisao sporni član. Međutim, Vlada FBiH je to odbila učiniti. Sada je na redu Parlament FBiH da iskaže svoj stav i ispoštuje preporuku Ombdusmena BiH, te očekujemo da će se ubrzo na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH naći Prijedlog Zakona o izmjeni trenutnog Zakona o doprinosima kojim tražimo obustavu primjene naplate 4 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje i 6 posto za pensiono, sve dok se zakonima koja definišu ta prava nama ne zagarantuje pravo na pristup ovim uslugama kroz uplatu doprinosa”, pojašnjava Babić-Đaković.

U međuvremenu su predloženi novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji BiH. Ukoliko budu usvojeni, položaj freelancera u Bosni i Hercegovini mogao bi postati još nepovoljniji jer će u tom slučaju će za ugovore o djelu plaćati iste stope doprinosa kao i za ugovore o radu, iako (kao što je to i dosad bio slučaj) neće moći koristiti te usluge.

“Novi prijedlozi zakona definitivno nisu povoljni za freelancere, prvenstveno Zakon o doprinosima. Naime, po tom prijedlogu se povećava doprinos za zdravstvo te se dodaje još i doprinos za PIO/MIO. Navedeno je da osobe koje imaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu to neće trebati platiti, već samo PIO/MIO. Međutim, postavlja se pitanje da li će plaćanjem penzijsko-invalidskog osiguranja se ostvariti nešto na ličnom planu? Također, šta je sa freelancerima koji nemaju lično zdravstveno osiguranje? Po novom prijedlogu Zakona trebaju platiti silne doprinose, ali se Zakon o zdravstvenom osiguranju ne mijenja te opet ne mogu iskoristiti uslugu koju plaćaju. Drugim riječima, položaj freelancera je više-manje sveden na: plaćajte, ali nemojte očekivati da nešto i ostvarite”, zaključuje Babić-Đaković.