Američki ekspert: Vrlo je izvjestan izraelski napad na Iran

Washington – Izraelski ministar odbrane Benny Gantz izvijestio je američke zvaničnike o vremenskom rasporedu koji je potreban Izraelu da pokrene napad na Iran kako bi onesposobio nuklearni program te države, javljaju mediji.

Izvještaji ukazuju da je Gantz izdao direktive izraelskoj vojsci da se pripremi za napad na Iran.

Posmatrači u Tel Avivu ovakav potez tumače kao povećanje izraelskog pritiska na Sjedinjene Američke Države kako bi se spriječilo vraćanje nuklearnom sporazumu s Iranom.

Izrael je pozvao SAD da pooštri ekonomske sankcije Teheranu kako bi ga prisilio da zaustavi svoj nuklearni projekt.

U tom kontekstu, Al Jazeera je intervjuirala bivšeg vojnog komandanta Davida Des Rochesa, trenutno vanrednog profesora u Centru za sigurnosne studije Bliskog istoka i južne Azije na Pentagonovom univerzitetu za nacionalnu odbranu, vezano za mogućnost vojne akcije protiv Irana.

Tokom 30-godišnje karijere u Ministarstvu odbrane, Des Roches je služio u Zajedničkom štabu Oružanih snaga SAD-a i američkoj Komandi za specijalne operacije, kao i u snagama za specijalne operacije i konvencionalnim snagama raspoređenim na Bliskom istoku, Evropi i Afganistanu.

Des Roches je bio na nekoliko pozicija u Uredu ministra odbrane za politička pitanja, među kojima su direktor Ureda za Zaljev i Arapski poluotok, direktor za komunikacije između Ministarstva odbrane i Ministarstva državne sigurnosti i direktor NATO operacija.

• Smatrate li da izraelska vojska ubrzava planove za napad na Iran?

– Izrael je pokazao veliku sposobnost da vodi prilično odvažne operacije unutar Irana. S obzirom na to da nije strana u pregovorima u Beču, što bi moglo značajno utjecati na njegovu nacionalnu sigurnost, bilo bi čudno da Izrael ne preispita i ne ažurira svoje planove za poduzimanje daljnjih akcija protiv iranske nuklearne infrastrukture.

• Je li izraelska prijetnja Iranu ovaj put stvarna i ozbiljna? Ovakve prijetnje smo mogli čuti i proteklih godina…

– Prijetnje Izraela napadom na iransku nuklearnu infrastrukturu su stvarne i vrlo ozbiljne. Izrael je uspio pridobiti vrhunske iranske nuklearne naučnike da izvrše sabotažu unutar najtajnijih podzemnih laboratorija u Iranu. Uspio je ukrasti više od pola tone iranske nuklearne arhive i ubiti generala Revolucionarne garde koji je nadgledao iranski nuklearni program. Nema sumnje da će Izrael biti u stanju da preduzme hrabre akcije takve vrste i u budućnosti.

No, pravo pitanje glasi: Da li je Izrael sposoban uništiti iranski nuklearni program upotpunosti u jednom napadu? Ovaj program je decentraliziran i rasprostranjen po cijeloj zemlji. Još uvijek postoje mnoge nepoznanice o njemu. Iran je dostigao tačku u kojoj se iranski nuklearni kapaciteti izgrađuju uz znanje koje imaju Iran i iranski naučnici. To znači da se nakon uništavanja centrifuge ili druga postrojenja mogu zamijeniti u kratkom vremenskom periodu.

Dakle, prema mojoj procjeni, Izrael nije u stanju uništiti iranski nuklearni program.

• Smatrate li da Izrael ima dovoljno vojnih kapaciteta da napadne Iran?

– Očigledno je da može napasti Iran. Protekle godie, Izrael je paralizirao iranski sistem koji regulira distribuciju subevncioniranog benzina, preuzeo kontrolu nad tamošnjim digitalnim bilbordima i izveo napade i atentate u srcu Irana. Ako Izrael osjeti potrebu za tim, postoji mogućnost da će pokrenuti konvencionalni vojni napad unutar Irana, iako bi to bilo vrlo ograničeno i uz izrazito visoke rizike.

S druge strane, vojne snage unutar Irana pokazale su da nisu sposobne. Podsjetimo da su oborile ukrajinski civilni avion koji je napuštao aerodrom u Teheranu, misleći da se radi o nadolazećoj raketi. Nedostatak nadzora nad Revolucionarnom gardom, koja je, zapravo, preuzela kontrolu nad iranskom državom, učinio ju je neefikasnom u njenoj primarnoj misiji – odbrani Irana. Ovo je uobičajena pojava kod korumpiranih vojski i autoritarnih država, a oboje se odnosi na Iran.

Dakle, Izrael će vjerovatno ostvariti ograničen uspjeh u konvencionalnom napadu, ali je mala vjerovatnoća da će postići opći strateški cilj uništavanja iranskog nuklearnog programa.

• Koji su to izazovi sa kojima će se Izrael suočiti ako odluči napasti Iran?

– Glavni izazovi s kojima bi se Izrael mogao suočiti u vojnom napadu na Iran odnose se na to kako doprijeti do ciljeva. Izrael bi vjerovatno napao konvencionalnim avionima s posadom, tako da bi trebao organizirati pristup Iranu na neprimjetan način i dopuniti gorivo, što bi letjelicama omogućilo da stignu do cilja i da se vrate.

Izrael se uspješno nosio s prvim problemom u prošlosti, izbjegavajući otkrivanje radarima. Mogao bi koristiti vanjske rezervoare za gorivo, iako će vjerovatno biti potrebe za punjenjem u zraku ako bude želio napasti na Iran. Potreba za gorivom ograničit će količinu oružja koje se može prenositi.

Druga mogućnost je da Izrael osigura bazu na drugoj strani Irana kako bi njegovi avioni mogli napasti Iran, letjeti preko njega, sletjeti i napuniti gorivo, a zatim se vratiti u Izrael drugim putem kako bi se izbjegla iranska protivzračna odbrana.

• Hoće li Izrael dobiti dodatne vojne kapacitete od SAD-a, kao što su dopunjavanje goriva ili napredne bombe za razbijanje bunkera?

– U ovom trenutku malo je vjerovatno da će SAD dati Izraelu bilo kakvu specijaliziranu vojnu opremu za korištenje u potencijalnom napadu. Washington nastoji izbjeći vojnu akciju protiv Irana.

• Hoće li Izrael letjeti preko jordanskih i iračkih teritorija kako bi stigao do Irana?

– Izrael će sigurno proći preko jordanskog ili iračkog zračnog prostora kako bi stigao do Irana. Možda neće tražiti dozvolu za to, strahujući za tajnosti operacije. Možda je najbolji način da Izrael dođe do iranskog zračnog prostora, a da ga ne otkriju, da preleti Sredozemno more. Može se prikriti kao avion Revolucionarne garde Irana, ili kao jedan od letova aviokompanije “Mahan Air”, koja prevozi oružje Hezbollahu, dok se vraćaju u Iran. To podrazumijeva prelijetanje preko teritorije Libana, Sirije i Iraka. U svim tim državama Iran uživa nesmetanu slobodu letenja, bez obzira na nacionalni suverenitet, no dopuna goriva će biti problem u tom slučaju.

• Ima li Iran dovoljno kapaciteta da odgovori na bilo kakav napad Izraela?

– Iran će uzvratiti na bilo koju akciju Izraela onim što obično radi: boriti se protiv Jevreja do posljednjeg Arapa. Prema tome, usmjerit će svoje grupe povezane prvenstveno s libanskim Hezbollahom i svoje druge posrednike, kao što je “organizacija Hamas”, da pokrenu napade na Izrael u nadi da će iscrpiti izraelsku odbranu. Iran će, također, usmjeriti svoje snage u Iraku da napadnu američke i druge međunarodne trupe u toj zemlji, dok će njihovi posrednici u Jemenu intenzivirati raketne napade na Saudijsku Arabiju.

Iran će pojačati svoje aktivnosti uzimanja talaca na svojoj teritoriji, a mogao bi nastaviti s napadima na trgovačke brodove u Omanskom zaljevu i Hormuškom moreuzu. Pored toga, Revolucionarna garda je dokazala sposobnost napada na civilne ciljeve u trećim zemljama, kao što je slučaj u Evropi.

• Koje su glavne posljedice bilo koje izraelske vojne akcije protiv Irana?

– Teško je predvidjeti šta bi Iran mogao pokušati učiniti u suprotstavljanju Izraelu a da to već nije učinio. Strah od odmazde sputava bilo kakvo iransku akciju, a ne suzdržavanje. Iran je pokazao u prošlosti da je relativno neefikasan u pokretanju napada na Izrael. Čak su i iranski posrednici, poput libanskog Hezbollaha, s vremena na vrijeme odbijali iranske zahtjeve koji bi mogli dovesti do ogromnih ljudskih gubitaka.

Ono što Iran obično radi su napadi na civilne jevrejske mete u inostranstvu, poput bombaškog napada na centar jevrejske zajednice u Buenos Airesu 1994. godine.