Probojne infekcije: Vakcine su kolektivna, a ne individualna zdravstvena mjera

Slučajevi zaraze nakon vakcinacije ne iznenađuju stručnjake, koji naglašavaju da to ni u kom slučaju ne znači da vakcine protiv COVID-19 nisu učinkovite.

Do probojnih infekcija dolazi zbog raširenosti korona virusa u populaciji (EPA)

Iako smo na vakcinu, najdjelotvorniji način zaštite protiv bolesti COVID-19, čekali mjesecima, umjesto masovne imunizacije koja bi osigurala kolektivni imunitet, a samim tim i označila kraj pandemije, u mnogim zemljama nailazimo na otpor prema vakcinaciji zbog čega je u konačnici nivo procijepljenosti nizak.

Upravo to je glavni razlog mutacija te velike raširenosti korona virusa usljed čega prirodno dolazi do tzv. probojnih infekcija – slučajeva zaraze kod osoba koje su potpuno vakcinisane protiv COVID-19.

Takvim razvojem situacije stručnjaci nisu iznenađeni i ističu da to ni u kom slučaju ne znači da vakcine protiv COVID-19 nisu učinkovite. Također podsjećaju kako su kod slučajeva probojne infekcije, upravo zahvaljujući vakcini, spriječeni teži simptomi, hospitalizacija te smrtni ishod.

Njemački virolog Hendrik Streeck ističe kako je mnogo važnije da osoba bude zaštićena od težih simptoma bolesti, što joj omogućava vakcinacija, nego da bude pošteđena reinfekcije.

Zaražena uprkos vakcinaciji

Sa slučajem probojne infekcije suočila se i glumica Mirna Jogunčić. Iako je u martu ove godine prebolovala COVID-19, a potom se u septembru vakcinisala, ponovo se zarazila korona virusom.

“Moj posao je takav da imam mnogo kontakata s ljudima. Trenutno radim novu predstavu i bez obzira na to što nas je većina vakcinisanih, nekoliko nas je pozitivno”, kaže Jogunčić u razgovoru za Al Jazeeru. “Očito je da virus ne bira, ovo je postala igra sreće, kao neki ruski rulet. Iako se zaista pridržavam svih mjera, ni ovaj put me nije zaobišao”.

Rihtman podsjeća da probojne infekcije postoje kod svake vakcine (EPA)

Branko Rihtman, mikrobiolog sa Univerziteta u Warwicku u Velikoj Britaniji pojašnjava da u slučaju COVID-19 do probojnih infekcija dolazi zbog toga što je virus još uvijek veoma raširen u populaciji.

“Kod ljudi koji su se vakcinisali prije šest mjeseci, nivo neutralizirajućih antitijela je nizak i u opasnosti su da se opet zaraze. Ono što nam vakcina omogućava, to je zaštita od teških simptoma i hospitalizacije i u tom pogledu su vakcine jednako efikasne kao što su i bile odmah nakon vakcinacije”, kaže Rihtman.

Neuporedivi simptomi prije i poslije vakcinacije

Potvrđuje to, između ostalih, i slučaj naše sagovornice koja kaže da su simptomi koje ima sada neuporedivi sa onim koje je imala kada se zarazila prije vakcinacije.

“Prvi put kada sam se zarazila korona virusom, bilo je zaista strašno. Imala sam sve moguće simptome, uopšte nisam mogla hodati i gubila sam svijest prilikom odlaska do toaleta. Temperatura danima nije padala, a o gušenju i da ne govorim. To je bilo u martu kada su nam bolnice bile prepune. Znam da mi je savjetovano da je možda najbolje da me smjeste u bolnicu jer mi je saturacija bila 87, ali sam kategorično odbijala i željela ostati kući sa sinovima koji su također bili pozitivni”, prisjeća se Jogunčić.

Bila je bolesna 18 dana, a pobljšanje stanja je, uz terapiju, osjetila nakon 10 dana.

“Trebala su mi još dodatna tri mjeseca da se potpuno oporavim. Jedva sam čekala da prođe određeni period i da mogu primiti vakcinu, jer mislim da psihički ne bih mogla podnijeti onakve simptome ponovo”, iskrena je.

Naglašava kako je sada, u slučaju zaraze nakon vakcinacije protiv COVID-19, situacija potpuno drugačija.

“Jedan dan blage temperature i glavobolje. Iako imam napade kašlja, osjećam se dosta dobro. Ovaj put mi nije trebala ni terapija, uzimam prirodne lijekove, pijem dosta čaja i vitamina C. Kao neka blaža gripa”, kaže.

U slučaju zaraze nakon vakcinacije, Mirna Jogunčić imala je blage simptome COVID-a (EPA)

Njeno iskustvo, ističe Jogunčić, jasno prikazuje važnost imunizacije.

“U martu sam mislila da se rastajem od života, bez pretjerivanja je bilo tako, a sada se pomalo osjećam kao na godišnjem, gledam serije, filmove, čitam knjigu… Najbitnije je da svi osvijestimo da virus ne bira i da se, bez obzira na to da li smo prebolovali COVID-19 ili smo se vakcinisali, ponovo možemo razboljeti. Ali nakon vakcinacije, razlika je itekako evidentna”, naglašava Jogunčić.

‘Probojne infekcije postoje kod svake vakcine’

Rihtman podsjeća da niti jedna vakcina u historiji medicine nije bila 100 posto efikasna.

“Čak i kod ljudi kod kojih vakcina djeluje sa maksimalnom efikasnošću, nivo neutralizirajućih antitijela se vremenom smanjuje, što je i logično. Naše tijelo ne proizvodi konstantno antitijela protiv patogena sa kojima se ne susreće, tako da trenutno nemamo ni antitijela protiv većine bolesti protiv kojih smo vakcinisani u djetinjstvu”, pojašnjava.

Dodaje kako se probojne infekcije dešavaju sa svakom vakcinom.

“Malo je poznato da se i kod vakcine protiv poliomijelitisa, bolesti koja je mahom iskorijenjena na Zapadu, dešavalo da djeca koja su vakcinisana ipak obole od lakše verzije bolesti. Sve dok se virus lako i neometano širi, dolaziće do probojnih infekcija”, ističe Rihtman.

Ukoliko želimo spriječiti slučajeva probojnih infekcija, pojašnjava Rihtman, moramo dovesti širenje virusa do apsolutnog minimuma kroz vakcinaciju većinskog dijela populacije i dok se to ne dogodi primjenjivati mjere (maska, odstojanje, provjetravanje prostorija itd.).

“Kao što sam napomenuo, kod svake vakcine postoje probojne infekcije. One se ne dešavaju zato što smo vakcinacijom suzbili širenje virusa/bakterija protiv kojih smo vakcinisani i onda su te probojne infekcije svedene na minimum ili ih nikako ni nema. Moramo da se naviknemo da posmatramo vakcine kao kolektivnu zdravstvenu mjeru, a ne individualnu. Samo u slučaju gdje je većina stanovništva vakcinisana i virus se ne širi, doći će do smanjenja probojnih infekcija na minimum”, zaključuje Rihtman.

Izvor: Al Jazeera