Hrvatskoj prijeti novi iseljenički val

Sa prvim danom iduće godine i Švicarska otvara svoje tržište rada i za radnike iz Hrvatske.

Put Švicarske mogli bi i brojni mladi i obrazovani ljudi koji završavaju srednje škole i fakultete, pogotovo iz gradskih sredina (EPA)

Kada je Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske unije to je otvorilo za i danas najmlađu članice unije niz mogućnosti koje garantiraju dalji razvoj ali i kvalitetniji život građana. Međutim, isto to punopravno članstvo u EU donijelo je i neke probleme poput iseljavanja stanovništva Hrvatske i to posebno onih mladih i obrazovanih. To se vidjelo u godinama koje su slijedile kada je na tisuće Hrvata iselilo u Njemačku, Irsku, Austriju… Rezultat toga su poluprazni gradovi i sela širom Hrvatske.

S pandemijom korona virusa iseljavanje se koliko toliko zaustavilo ali ne zato što su se u Hrvatskoj, odjednom, uvjeti života jako popravili nego čisto iz praktičnih razloga jer mnogi nisu željeli eksperimentirati s poslom i svime ostalim što donosi život u drugoj državi. Poslije toga iseljeničkog vala mnogi su u strahu od toga što donosi 2022. godina.

Naime, prema službenim najavama jedna od najbogatijih država svijeta, Švicarska s prvim danom 2022. godine otvara svoje tržite rada za radnike iz Hrvatske. Prema navodima švicarskih medija ova država trenutačno treba oko 90.000 radnika, a upravo to je dovelo kod straha kod mnogih kako će krenuti novi vas iseljavanja iz Hrvatske. Razlozi su jasni i jednostavni. Švicarska važi za jednu od najbogatijih i najuređenijih država svijeta gdje se kvalitetno i dobro živi. Plaće su daleko više iznad hrvatskih, a to u bližoj budućnosti znači automatski i više mirovine.

Iz Švicarske navode kako bi od siječnja brojni Hrvati mogli put Švicarske lakše nego dosad, a radnici iz Hrvatske će se izjednačiti s drugim državljanima zemalja članica EU-a. Podsjećaju kako je Švicarska do sada primjenjivala mjere zaštite tržišta rada za državljane Republike Hrvatske. Navode i kako je na kraju 2020. godine u toj državi boravilo 28.324 radnika iz Hrvatske što je za 6.000 više nego godinu dana ranije.

Novi val iseljavanja

„S obzirom na najavu za otvaranje tržišta rada u Švicarskoj mislim kako Hrvatska svakako treba da se pripremi za novi val iseljavanja. Riječ je o iznimno uređenoj državi gdje ima popriličan broj hrvatskih iseljenika. Tu ne bi došlo samo do iseljavanja nego i do spajanja generacija nekih obitelji“, kaže poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc koji godinama unazad upozorava na iznimno loše demografske brojke u Hrvatskoj.

Govoreći o mogućnosti novog iseljeničkog vala hrvatskih radnika Šterc ističe kako su zapravo radnici iz Hrvatske idealni za Švicarsku. Pojašnjava kako su iseljenici koji dolaze iz Hrvatske obrazovani, a nije rijedak slučaj i kako se za iseljavanje odlučuju i visoko obrazovane mlade osobe. Veliki dio njih govori strani jezik, znaju i žele raditi, a i kulturološki su slični stanovnicima Švicarske. Ne smije se zaboraviti niti činjenica da je Švicarska relativno blizu Hrvatskoj kao i da u toj državi živi na tisuće Hrvata, ali i brojni građani iz republika bivše Jugoslavije.

Govoreći na temu o mogućem novom iseljeničkom valu Šterc kaže kako je prošle godine upravo u Švicarskoj imao predavanje kada se i sam uvjerio koliko je to u svakom pogledu uređena država. Smatra i kako u Hrvatskoj nema kraja koji bi mogao biti posebno pogođen novim valom iseljavanja, ali i da je očekivati da će najveći broj iseljenika biti iz većih gradova. Naime, sela su već poluprazna i iz njih su najvećim dijelovima već iselili svi oni koji su to i planirali napraviti.

Šterc podsjeća i na službene podatke kako je Hrvatska u proteklih 10 godina ostala bez 270.000 stanovnika.

„Smatram kako je ta brojka zapravo puno veća od te službene brojke s obzirom da smo u tih istih 10 godina imali prirodni pad od 160.000 stanovnika. Toj brojci treba dodati i broj iseljenih građana. Mislim kako je Hrvatska trenutno ispod četiri milijuna stanovnika. Neke crne prognoze govore kako nas je manje i od 3,9 milijuna“, rekao je Šterc.

Privlačna za Hrvate

I Dražen Živić, demograf iz Vukovara koji je i pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, siguran je u nova iseljavanja iz Hrvatske s tim što je, kako je rekao, teško prognozirati koliko će se stanovnika odlučiti na taj korak.

„Naša situacija nije niti malo sjajna, a svaki poticaj izvana privlačan je za naše ljude što onda uvijek predstavlja potencijalnu opasnost da dio građana Hrvatske krene za boljim uvjetima. Međutim, kada se govori o novom mogućem iseljeničkom valu mora se uzeti u obzir i pandemija korona virusa koja i dalje puno toga određuje i ograničava“, rekao je Živić.

I on se slaže kako su potencijalni iseljenici iz Hrvatske po mnogo toga idealni za Švicarsku i njeno tržište rada. Posebno je ukazao na mogućnost da bi put Švicarske mogli i brojni mladi i obrazovani ljudi koji završavaju srednje škole i fakultete. Među tim građanima vidi novi potencijalni bazen iseljenika.

„Švicarska je i da nema posla primamljiva za naše građane jer svi oni znaju o kakvoj državi se radi i koliko je ona uređena država. Sada kada se zna da trebaju 90.000 radnika ta država je još privlačnija. Svi se nadaju kako će se probiti u toj državi, pronaći posao i početi zarađivati. Ukoliko van krenu mladi i obrazovani, koji sada završavaju fakultete i škole, to bi bilo pogubno za Hrvatsku. Na žalost Hrvatska ne radi ništa konkretno niti poduzima bilo kakve mjere da te ljude zadrži tako da će ih biti nemoguće zadržati“, kazao je Živić.

Skup život

A, kako se živi u Švicarskoj govore i podaci kako je ova država godinama ograničavala useljavanje tako da su zadržali nisku stopu nezaposlenosti. Inače, prema izračunima život u Švicarskoj je za 127 posto skuplji od života u Hrvatskoj. U isto vrijeme i plaće su neusporedivo veće, pa tako godišnja prosječna plaća u toj državi iznosi 112.605 švicarskih franaka (oko 800.000 kuna). Međutim, samo za najam jednosobnog stana se mora mjesečno izdvojiti 2.000 švicarskih franaka ili oko 14.000 kuna. Troškovi života na mjesečnoj bazi za jednu prosječnu obitelj iznose oko 1.500 franaka mjesečno (oko 10.000 kuna). Tome iznosu treba dodati i sredstva za zdravstveno osiguranje, troškove automobila… O svemu tome govori i da Zuerich i Ženeva važe za jedne od najskupljih gradova uopće na svijetu.

Prema službenim podacima Švicarskoj nedostaje kvalificiranih radnika u inženjeringu, financijskim uslugama, IT-u, farmaciji, ugostiteljstvu, građevinarstvu…

Vukovarac Siniša Sundić (41) u Švicarskoj živi od 2017. godine. Odmah po odlasku iz Slavonije počeo je život u Ženevi gdje i danas živi i radi s obitelji.

„Ženeva je grad koji uvijek treba radnike i to u svim oblastima. Do sada nije bilo lako dobiti papire, ali s početkom iduće godine ukidaju se ta ograničenja. Ukoliko se ne insistira na nekom posebnom radnom mjestu mislim kako ne bi trebao biti problem pronaći posao. Međutim, problem će biti pronaći stan kojih uvijek treba i nema ih. Svi oni koji se odluče put Švicarske moraju znati kako je ovdje sve jako skupo tako da se s platom pokrije sve potrebno za život i kada se sve poplaća ostane nešto malo iznad toga. Drugim riječima, ako ne rade dvije osobe u obitelji ili rade neke visoko plaćene poslove ne treba očekivati nikakve velike ušteđevine“, rekao je Sundić.

I Njemačka treba radnike

Vinkovački novinar Željko Draženović siguran je kako će poslije 1. siječnja doći do određenog iseljavanja iz Hrvatske, ali smatra kako ne treba očekivati neke izrazito velike iseljeničke valove.

„Mislim da svi oni koji su mislili otići da su već to i napravili. Put Švicarske bi mogli neki koji se nisu snašli u Njemačkoj i Irskoj ili pak oni koji se žele oprobati u jednoj takvoj državi. Međutim, ako će biti tamo a da neće moći imati neku značajniju ušteđevinu ne očekujem da će se odlučiti za iseljavanje jer im je isplativije ostati u Hrvatskoj“, istakao je Draženović.

Ipak, u 2022. godini neće samo Švicarska biti ta koja će privlačiti radnike iz Hrvatske. Naime, s oporavkom ekonomije poslije pandemije u nizu država EU otvorila su se tržišta rada. Jedno od takvih je i tržište Njemačke kojoj kronično nedostaje radnika. Prema raznim istraživanjima tržište rada Njemačke godišnje treba na desetine tisuća novih radnika svih specijalnosti. I njemačko tržište radne snage već tradicionalno je okrenuto prema Hrvatskoj tako da je za očekivati odlazak dijela građana Hrvatske i u tome smjeru.

Izvor: Al Jazeera