Palestinski beduini u Hebronu suočavaju se s rušenjem i doseljeničkim napadima

Izraelski Visoki sud pravde treba odlučiti tokom narednog mjeseca hoće li jedan predio na okupiranoj Zapadnoj obali, na kojem žive palestinske beduinske zajednice još od prije izraelske okupacije, i dalje biti korišten za vojne svrhe.

Masafer Yatta, smješten južno od grada Hebrona, obuhvata predio od nekih 36 km i sastoji se od 19 palestinskih seoceta u kojima živi više od 2000 ljudi.

Izraelska vojska je odredila dio ovog predjela za zatvorenu vojnu zonu za obuke 1980-ih i “traže da se uklone zajednice na toj osnovi”, prema Ujedinjenim narodima.

Masafer Yatta je klasificiran kao izložen riziku od prisilnog premještanja, u uslovima koje UN opisuje kao uslovi prilisnog okruženja kreirani kroz “niz politika i praksi koje su potkopale njihovu fizičku sigurnost i izvore primanja”.

Stanovnici su prisiljeni da izađu iz svojih domova tokom vojnih vježbi na određeno vrijeme koje može trajati danima, dok helikopteri nadlijeću nad zajednicom, a do zuba naoružani izraelski vojnici su prisutni na tlu.

Osim što ovaj predio koriste kao zonu za obuku, izraelske vlasti su izvršile eksproprijaciju hiljada dunuma zemlje od stanovnika kako bi uspostavili ilegalna izraelska naselja, uključujući Ma’on i Havat Ma’on, i čiji stanovnici izvršavaju napade na palestinske zajednice. Dunum, izraelski termin za jedinicu mjere površine zemljišta, jednak je 1000 kvadratnih kilometara (0,2 kvadratna jutra).

Izraelska naselja se smatraju ilegalnima po međunarodnom zakonu.

“Izrael želi ovu zemlju jer je to najviša tačka južnih hebronskih brda i od strateške je vrijednosti za rast izraelskih naselja i ispostava”, gradonačelnik Masafer Yatte Nidal Yunis je kazao Al Jazeeri.

Masafer Yatta pripada Predjelu C, koji obuhvata 60 posto okupirane Zapadne obale, i koje administrativno tijelo izraelske okupacije, Civilna uprava, čuva većinom za dobrobit izraelskih doseljenika.

Okupirana Zapadna obala je podijeljena na Predjele A, B i C kao dio Sporazuma iz Osla iz 1993. Izrael zadržava potpunu kontrolu nad Predjelom C, dok su Palestinskoj samoupravi (PA) date ograničene ovlasti da upravlja Predjelima A i B.

Izraelske vlasti izdaju nekoliko dozvola za gradnju Palestincima u Predjelu C.

“Označavanje ovog predjela kao zone za vojne vježbe znači da je takve dozvole nemoguće dobiti”, kazali su iz UN-a.

Ovaj predio također nije povezan na vodovodnu i elektroenergetsku mrežu, koje opskrbljuju izraelska naselja i ispostave.

“Država im zabranjuje da legalno grade svoje domove ili da se povezuju na vodovodnu ili elektroenergetsku mrežu, ograničavaju njihov predio za ispašu, i omogućava činove doseljeničkog nasilja kako bi učinila njihove živote tako nesnošljivim da sami odu”, kazali su iz izraelske grupe za ljudska prava B’Tselem.

Zvaničnici Civilne uprave, u pratnji izraelskih vojnika i Granične policije opremljeni buldožerima, uništili su svaki pokušaj gradnje ili nastojanja da se povežu na infrastrukturu od strane beduinskih zajednica.

Gradonačelnik Yunis je kazao da su 25. oktobra izraelski zvaničnici konfiskovali šator koji je postavila zajednica u seocetu al-Mufaqara.

“Također su uništili zemljani put koji vodi od zajdnice Khirbet Khilet a-Dabe do zajednice al-Fakhit, a uništen je i glavni vodovod koji koristi zajednica Masafer Yatta”, dodao je on.

Izraelske vlasti su odredile nekih 18 posto Zapadne obale ili polovinu Predjela C kao zonu za vojnu obuku, u kojoj je zabranjen pristup svakoj osobi osim ako ima specijalnu dozvolu vojske.

Uprkos zabrani, na ovom mjestu ima 38 malih palestinskih zajednica – 12 od njih u Masafer Yatti – domu za više od 6200 Palestinaca smještenih unutar ovih zona. Mnoge od ovih zajednica su bile prisutne prije dolaska vojske i zatvaranja ovih predjela.

Doseljenički napadi

Doseljenici su tokom godina uništili najmanje 700 stabala masline u Masafer Yatti, prema riječima Yunisa, i oduzeli najmanje 2000 dunuma zemlje, a većina zemlje je zaplijenjena ove godine.

U septembru su deseci doseljenika napali zajednicu al-Mufaqarah u Masafer Yatti, napadajući stanovnike, domove i vandalizirajući imovinu.

“U ovom napadu, koji je bio jedan od najozbiljnijih i najopakijih kojih se stanovnici sjećaju, povrijeđeno je nekoliko mještana, uključujući i dvogodišnjaka, čija je lobanja napukla zbog kamenja koje su bacali doseljenici dok je on ležao u krevetu”, kazao je Yunis.

Iz B’Tselema su kazali da su izraelski vojnici koji su došli na lokaciju ispaljivali suzavac na stanovnike, a doseljenici su otišli nakon sat vremena.

Tokom protekle godine, doseljenički napadi u Masafer Yatti su se intenzivirali kao dio izraelske politike da istjera Palestince i zauzme njihovu zemlju“, kazali su iz ove organizacije.

Fadel Raba’i i dvojica njegovih sinoca iz at-Tuwanija, jednog od seoceta u Masefer Yatti, napadnuti su od strane doseljenika iz ispostave Havat Ma'ona tokom svetog mjeseca ramazana u maju.

“Slavili smo praznik nakon doručka kada su doseljenici blokirali ulaz u selo”, priča 49-godišnji Fadel.

“Kada smo pokušali ući u selo, poprskali su nas sprejem za samoodbranu, i kada smo ih pokušali odgurnuti, zaprijetili su nam oružjem prije nego što su došli izraelski vojnici i uhapsili nas.

“Ja sam pušten nakon što sam proveo 50 dana u zatvoru i platio kaznu od oko 6000 dolara, ali sinovi su mi još u zatvoru, optuženi za napad”, kazao je Fadel.

Osim što su blokirali ulaz u selo, doseljenici su pokušali spriječiti farmere da dođu do svoje zemlje i sukobi su izbili kada su mladići iz at-Tuwanija došli da podrže farmere.

“Ustrijeljen sam u nogu bojevom municijom i udarali su me po glavi”, kazao je 20-godišnji Ribhi Raba’i, još jedan član porodice.

Prema podacima grupa za ljudska prava, doseljenički napadi na Palestince su porasli širom okupirane Zapadne obale ove godine.

Izvještaj koji je početkom novembra objavio UN-ov Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), i koji pokriva period do kraja septembra, iznio je podatak da su doseljenici ove godine napali 287 Palestinaca, a 102 od tih napada rezultirali su ljudskim žrtvama.

Prošle godine su napadnuta 274 Palestinca, a poginule su 84 osobe, dok je 2019. prijavljeno 259 napada, a 76 poginulih.

Ali ovi napadi nisu novost.

U 2018. je farmer Juma’a Raba’i iz at-Tuwanija gadno pretučen kamenicama od strane doseljenika, dok je pokušavao doći do svojih oranica. Više ne može obrađivati zemlju niti hodati bez štapa.

“Naučio sam živjeti sa svojim invaliditetom, ali kada su mi pretukli majku Fatmu (73), dok je sjedila pod stablom masline, to mi je bilo najteže”, Juma'a je kazao Al Jazeeri prisjećajući se kako mu je jedan od doseljenika prislonio pištolj uz glavu tokom napada.

“Ona više ne može hodati i sada je u kolicima.”

Rušenja imovine

Ne samo da su Palestinci pod sve intenzivnijim napadima, već im izraelska vojska ruši infrstrukturu i imovinu.

OCHA je izvijestio da su samo u periodu između 5. i 18. oktobra, izraelske vlasti srušile ili zaplijenile 23 objekta u vlasništvu Palestinaca u Predjelu C na osnovu nemanja izraelskih dozvola, raselivši četiri osobe.

“Raseljeni pripadaju stočarskoj zajednici Az Za’ayyem blizu Jerusalema. Dvanaest objekata, uglavnom stambenih, srušeno je u stočarskoj zajednici Ras at Tin u Ramallahu, pogodivši 50 ljudi”, izvijestio je OCHA.

Prema procjenama, 350 farmera i njihovih porodica pogođeno je uništavanjem asfaltiranog poljoprivrednog puta u zajednici Tayasir, u dolini Jordana, kazali su iz OCHA.

Srušili su i objekte u Salfitu i u Hebronu.

UN je dodao da je broj objekata koji su demolirani ili zaplijenjeni u prvih devet mjeseci ove godine porastao za 21 posto u poređenju istim periodom 2020, dok je raseljeno 28 osoba više.

Yunis je kazao Al Jazeeri da budućnost izgleda sumorna budući da su se doseljenički napadi na zajednicu povećali, više zemlje se oduzima i farmeri nisu u stanju da izgrade nužnu infrastrukturu.

“Naša jedina nada je u tome da međunarodna zajednica izvrši pritisak na Izrael da se povuče iz Predjela C kako bi farmeri i zajednica mogli živjeti i raditi u miru.”