Cramon-Taubadel: Malo je onih u EU koji bi uveli sankcije Dodiku

Zapadni Balkan nije bolje mjesto niti bliži Evropskoj uniji, uprkos našim nastojanjima da ga što prije dovedemo u evropski klub, kaže europarlamentarka Viola von Cramon-Taubadel.

Nastavit ćemo se zalagati za opipljive akcije u regionu jer samo oni mogu dati neke konkretne rezultate i spriječiti Dodika, Čovića i ostale da naprave još više haosa, poručuje Cramon-Taubadel (Evropski parlament)

“Bosna i Hercegovina je još uvijek vrlo krhka, a opet složena, i mi pažljivo pratimo tamošnju situaciju tražeći snažan evropski odgovor, odnosno sankcije za sve one koji potkopavaju suverenitet države, jačanje EUFOR-a na terenu i zaustavljanje Republike Hrvatske i Republike Srbije da se miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine”, poručila je Viola von Cramon-Taubadel, članica Evropskog parlamenta i zastupnica njemačke stranke Zelenih.

  • Kako ocjenjujete trenutne odnose na Zapadnom Balkanu i sa kojim se izazovima suočava ovaj region?

– Aktuelna kriza nas, u Evropskoj uniji, podsjeća koliko je region Zapadnog Balkana važan za ukupnu evropsku sigurnost i stabilnost. Mnogo je pitanja u regionu, ali dva strukturna su dijalog Beograda i Prištine te Bosna i Hercegovina. Oba pitanja su privukla veliku pažnju i to nedavnom krizom na sjeveru Kosova (registarske tablice, borba protiv korupcije) te tekućom institucionalnom krizom u Bosni i Hercegovini. Nažalost, region nije bolje mjesto niti bliži Evropskoj uniji, uprkos našim nastojanjima da ga što prije dovedemo u europski klub.

  • Koji je Vaš komentar na događaje u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u najvećoj postdejtonskoj krizi?

– Bosna i Hercegovina se zaista suočava s najvećom postdejtonskom krizom. Vjerujem da su mnogi s pravom zabrinuti nakon namjera predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika da se otcijepi i konkretnih koraka koje je preduzeo da se povuče iz institucionalnog okvira koji se godinama gradio u Bosni i Hercegovini. To je jednostavno neprihvatljivo i ugrožava sav napredak koji je postignut u poslijeratnom periodu. Bosna i Hercegovina je još uvijek vrlo krhka, a opet složena, a mi pažljivo pratimo tamošnju situaciju tražeći snažan europski odgovor, odnosno sankcije za sve one koji potkopavaju suverenitet države, jačanje EUFOR-a na terenu i zaustavljanje Republike Hrvatske i Republike Srbije da se miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

  • Postoji li jedinstven stav u Evropskoj uniji kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njena integracija u Uniju?

– Evropska unija želi Bosnu i Hercegovinu jednog dana vidjeti kao punopravnu državu članicu Unije i u tom pogledu nije bilo nikakvih promjena.

  • Nedavno ste pozvali gospodina Josepa Borrella, visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku da hitno reaguje i uvede restriktivne mjere za one strane koje krše Dejtonski mirovni sporazum. Jeste li do sada dobili neke odgovore?

– Nažalost, malo je onih u Evropskoj uniji koji su spremni da odmah uvedu sankcije, bilo da su usmjerene protiv Milorada Dodika, ili da skrate finansiranje kroz instrument IPA III. Svi ste dobro svjesni da unutar Evropske unije moramo jednoglasno donijeti neke odluke, a ovo je jedna od njih. Ipak, Zeleni u Evropskom parlamentu i ja nastavit ćemo se zalagati za opipljive akcije u regionu jer samo oni mogu dati neke konkretne rezultate i spriječiti Milorada Dodika, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragana Čovića i ostale da naprave još više haosa.

  • Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda produžilo je mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Zašto je to važno?

– EUFOR je od vitalnog značaja za sigurnosnu arhitekturu Bosne i Hercegovine. Ne samo da je EUFOR potreban, već mu je potrebno i dalje pojačanje jer je to jedini način da se garantuje da su naše sposobnosti na terenu spremne za svaki scenario.

  • Koji je Vaš komentar na izjave pojedinih zvaničnika u regionu koji uspoređuju status Kosova i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska?

– Ne bih poredila Kosovo i Republiku Srpsku kao entitet u Bosni i Hercegovini, niti bih ih na bilo koji način povezivala. To su odvojena pitanja i mi se Bosnom i Hercegovinom bavimo odvojeno od dijaloga Srbija – Kosovo. Ne želim da spekulišem da bosanskohercegovački entitet Republika Srpska treba da bude moneta za ustupak Srbije Kosovu. To jednostavno ne želimo pošto je particija zaustavljena. Potrebno nam je da se ove zemlje okrenu svojoj demokratizaciji, mirnom rješavanju unutrašnjih pitanja i punoj implementaciji reformi vezanih za Evropsku uniju, a ne stalnom stvaranju tenzija i nacionalizma.

  • Hoće li odlazak Angele Merkel iz politike uticati na njemački pogled na Zapadni Balkan?

– Nova njemačka vlada će, nadamo se, imati jači i strožiji pristup u regionu. Strategija Angele Merkel u smirivanju balkanskih autokrata dovela nas je do stabilokratije umjesto demokratije i pluralizma, i to se mora promijeniti. Koalicioni pregovori još traju i još uvijek nije jasno ko će preuzeti kormilo vanjskih poslova, ali novi pristup je definitivno nešto što će doći s novom administracijom u Berlinu.

  • Kako uspostaviti političku odgovornost u Bosni i Hercegovini?

– Politička odgovornost mora proizaći iz domaćih aktera koji trebaju preuzeti punu kontrolu nad budućnošću Bosne i Hercegovine. Ono što je zaista potrebno jeste široki društveni konsenzus, odnosno kakvu državu želite, kako organizovanu i na osnovu toga izgraditi društvo koje će poštovati razlike, manjine i boriti se protiv nekažnjivosti. Bosna i Hercegovina ima mnogo prijatelja širom Zapada i ne bi smjela dozvoliti da postane još jedno igralište za ruski, turski ili bilo koji drugi strani uticaj koji nudi autokratske modele. Mi u Evropskom parlamentu se snažno borimo za integraciju Bosne i Hercegovine i cijele regije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju i spremni smo da vas podržimo podržavajući sve progresivne, demokratske glasove u zemlji koji se bore za ljudska prava, demokratiju i vrijednosti Evropske unije.

Izvor: Al Jazeera