Delić: Privreda Sarajeva treba pomoć zbog pandemije i poplava

Kantonalni ministar privrede Adnan Delić za AJB govori o unapređenju poslovnog okruženja u Kantonu Sarajevu i uvjeta za pozitivan razvoj i povećanje broja radnih mjesta.

Delić: Nakon poplava opet se bavimo posljedicama, a ne uzrocima (Ustupljeno Al Jazeeri)

Privreda bosanskohercegovačkog Kantona Sarajevo je pretrpjela žestoke udarce tokom epidemije korona virusa u Bosni i Hercegovini, hiljade poslova je izgubljeno, a pad prometa se broji stotinama miliona eura. Vlada Kantona Sarajevo je poduzela određene mjere koje već daju rezultate, a u toku su i planovi za poboljšanje općeg poduzetničkog i privrednog okruženja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Kako unaprijediti poslovno okruženje, šta se pruža mladima, koji su strateški sektori privrede, samo su neke od tema razgovora sa kantonalnim ministrom privrede Adnanom Delićem.

  • Ministre, privreda Kantona Sarajevo se od prošle godine bori sa posljedicama epidemije korona virusa. Koje su posljedice i koliko Vlada Kantona Sarajevo i ministarstvo kojem ste na čelu mogu pomoći?

– Pandemija je ostavila ogromne posljedice kada je privreda u pitanju. Podaci pokazuju kako je na području Kantona pad prometa bio blizu 1,5 milijardi konvertibilnih maraka (više od 750 miliona eura), te kako je približno 5.000 ljudi ostalo bez posla. Naslijedili smo određene programe prethodne Vlade, neke smo i unaprijedili.

Značajno smo povećali sredstva i pomoć privatnom sektoru i proveli mjere koje se, prije svega, odnose na pomoć privredi zbog negativnih posljedica pandemije. Treba napomenuti da je Kanton Sarajevo, za razliku od svih drugih kantona, transfer od viših nivoa vlasti iskoristio za pomoć privredi, umjesto da su sredstva usmjerena u rješavanje određenih internih stvari i finansiranje plata državnih službenika.

Osigurali smo i kreditnu liniju od 110 miliona konvertibilnih maraka (više od 56 miliona eura) uz 100 posto sufinansiranje kamatne stope za sve privredne subjekte koji žele da se zaduže po povoljnim uslovima. Proveli smo mnoge druge javne pozive, prije svega mislim na poticaj za očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata – obrta gdje smo osigurali dodatna sredstva od gotovo 350.000 konvertibilnih maraka (više od 175.000 eura) u odnosu na prethodnu godinu kada je to iznosilo 150.000 konvertibilnih maraka (75.000 eura). Dakle, ukupno više od 500.000 konvertibilnih maraka (nešto jače od 250.000 eura). Imamo i redovne, godišnje programe razvoja male privrede, za poticaj razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća  ove godine izdvojeno je oko 8,5 miliona konvertibilnih maraka (4,25 miliona eura).

Imamo dodatne javne pozive za razvoj i unapređenje ženskog poduzetništzva, te za program edukacije i zapošljavanja u  IT sektoru i imamo jedan program koji se odnosi na refundiranje troškova modernizacije, digitalizacije i standardizacije poslovanja. Ovi programi, njih 11, su inače razvojnog karaktera, ali zbog pandemije mi smo ove godine Godišnji program razvoja privrede prilagodili kako bi pomogli u očuvanju i stabilizaciji likvidnosti preduzeća i očuvanja radnih mjesta, što nam je najbitnije u ovoj godini. To su mjere koje su se, uostalom i pokazale efikasnim i doprinijele da ovog ljeta imamo povećan broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo.

  • Dodatno, velike probleme su napravile nedavne poplave i padavine. Šta se na tom polju može uraditi?

– Za područje Kantona Sarajevo, ovo nije ništa neuobičajeno i to se ponavlja godinama unazad, a mi se, kao i obično, bavimo posljedicama, a ne uzrocima. Već sam obavio razgovore sa određenim institucijama, a prije svega mislim na Agenciju za slivove rijeke Save i napravili smo dogovor da naredne godine pokrenemo procese uređenja korita rijeka prve kategorije Željeznice i Bosne koje se svake godine, u vrijeme intenzivnih padavina, izliju i poplave i ugroze živote i zdravlje ljudi, kao i njihova materijalna dobra.

Delić: Imamo određene mjere koje se tiču  mladih start-upa i ženskog poduzetništva i kroz zakonsku regulativu i kroz budžet (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ono što je do sada bio problem su imovinsko pravni odnosi i opštine nisu pronašle najbolji način rješavanja tih odnosa. Dogovorili smo sastanak sa Agencijom i sa načelnicima, prije svega mislim na načelnike općina Ilidža i Novi Grad jer želimo da već u narednoj godini izvedemo bagere i počnemo uređenje korita rijeke Željeznice i rijeke Bosne i da dugoročno, sistematski riješimo problem.

Ono što je najveća pomoć tim ljudima je da im garantujemo da se neće poplave ponoviti. To je ono što oni ustvari i očekuju od nas. Projekti su spremni, finansije nisu problem, barem kada je Agencija za sliv rijeke Save u pitanju i kada je Kanton Sarajevo u pitanju. Jedini problem je rješavanje imovinsko pravnih odnosa i pomoći ćemo i Opštini Ilidža i Opštini Novi Grad ukoliko ne budu mogli naći adekvatna rješenja. Mi ćemo preuzeti dio odgovornosti na sebe, odnosno onoliko koliko nam to nadležnosti dopuštaju i sufinansirati rješavanje tih problema imovinsko pravnih odnosa.

  • Godinama se govori o dugovanjima javnih preduzeća u Sarajevu, kako teče sanacija, gdje su najveći problemi? 

– Svima je poznato da ta preduzeća imaju veliku zaduženost, imaju nizak nivo produktivnosti i velika dugovanja na neki način obavezuju javni sektor da pomogne. Ono što je važno reći je da određena preduzeća imaju monopol nad djelatnostima kojima se bave,  to su uglavnom komunalna preduzeća koja nemaju konkurenciju u privatnom sektoru.

U resoru privrede recimo Kantonalno preduzeće Sarajevo šume koje gazduje sa 64 posto zemljišta Kantona Sarajevo koje je šumsko zemljište.

Imamo situaciju da su primanja u tim preduzećima nelojalna primanjima u privatnom sektoru i sve je to uslovilo da se ta preduzeća oslanjaju na pomoć javnog sektora i proizvode velike gubitke koji su teret kompletnoj bh. ekonomiji. Mi smo u novoj sistematizaciji, koja je nedavno prošla na Vladi, organizovali jedan sektor koji će nadzirati i pratiti rad javnih preduzeća.

Novina koju smo mi uveli kako bismo osigurali odgovorno i transparentno trošenje budžetskih sredstava jeste spremnost projekata i nadzor nad realizacijom projekata koje finansira javna uprava. Prethodnih godina Imali smo situaciju da su ulagana sredstva u projekte koji nisu spremni i čestom promjenom upravljačkih struktura u preduzećima i izvršne vlasti u Kantonu Sarajevo dolazilo je do toga da se od takvih projekata odustane i samim tim sredstva koja su u njih uložena propadnu.

  • Spominjan je i holding komunalnih javnih firmi, šta je sa tim projektom, koliko je on realan?

– Mislim da je on neophodan, veoma realan i treba da učini sistem upravljanja komunalnim javnim preduzećima mnogo efektivnijim i efikasnijim. On treba da olakša i osnivačima, kao i upravljačkim strukturama preduzeća tako što će objediniti procese koji se tiču, na primjer, javnih nabavki, ali i plaćanja određenih računa, pogotovo kada je riječ o komunalnoj privredi.

Mislim da je to veoma važan projekat i da treba ići u smjeru da se što prije implementira takav holding.

  • Kako unaprijediti poslovnu klimu u Sarajevu, kako smanjiti administrativne prepreke za nova radna mjesta?

– To je skoro pa nemoguća misija. Istraživanja pokazuju da smo mi jedna od najkompleksnijih država kada su u pitanju te procedure i neophodno je da intenzivno radimo na otklanjanju tih barijera. Jedna od takvih prepreka je i osnivanje, ali i, paradoksalno, gašenje kompanija. Ono što je neophodno je konstantno umanjenje ili potpuno ukidanje određenih procedura koje se tiču i osnivanja kompanija, ali i izdavanja određenih akata koji su neophodni za samu registraciju ili gašenje tih subjekata.

Već smo radili na procedurama za izdavanje naših akata i želimo da skratimo procedure, odnosno postojeće rokove kada je izdavanje tih akata u pitanju. Bitno je istaći da radimo na umanjenju poreznih i parafiskalnih nameta, s tim da smo parafiskalni namet za općekorisne funkcije šuma u potpunosti ukinuli i rasteretili privredu po tom osnovu. Smanjili smo i članarinu koju privrednici plaćaju  Turističkoj zajednici za 50 posto, tako da smo samo po ova dva osnova rasteretili privredu za više od 3,5 miliona konvertibilnih maraka (1,8 miliona eura) u 2021. godini. Nažalost, nismo preduzetnička nacija i nemamo ni taj mentalitet, ali ono što je još važnije nemamo infrastrukturu koja je neophodna za unapređenje tog poslovnog ambijenta i moramo poraditi na izgradnji te infrastrukture.

Mi, kao kanton, nemamo nijednu poslovnu zonu koja je zvanično proglašena industrijskom zonom i u koju bi privukli određene investitore. Uvijek je pitanje tog povoljnog izvora finansiranja na kojem moramo konstantno da radimo. Mi smo opredjeljeni za unaprijeđenje poslovnog ambijenta i u kontinuitetu želimo ulagati u razvoj i unaprijeđenje poslovnih zona. Ove godine za tu namjenu imamo u Budžetu šest miliona konvertibilnih maraka (tri miliona eura), a mi smo dosad za projekte uređenja zona općinama odobrili 4,2 miliona konvertibilnih maraka (2,1 milion eura) i stalno pozivamo općine da nam dostavljaju projekte kako bismo utrošili svih šest miliona. Moram reći da me posebno raduje da smo upravo potpisali sporazum i sa općinom Centar za uređenje infrastrukture u okviru inovacijsko – tehnološkog parka Šip za koji vjerujemo da će biti više nego privlačan investitorima, posebno iz oblasti IT industrije koja je jedna od najbrže rastućih industrija u Kantonu.

  • Kako privući strane investicije u vrijeme epidemije i čestih priča o nestabilnoj Bosni i Hercegovini, korupciji na svim nivoima…?

Politički ambijent je osnovni preduslov privlačenja bilo kakvih investitora, bilo stranih ili domaćih, jer svi oni traže prevashodno sigurnost za svoja ulaganja. Nažalost, trenutna politička situacija nam ne daje nade da možemo popraviti ambijent. Imamo veliki problem što posljednjih dana mnogi svjetski mediji prenose priče o političkoj nestabilnosti, o ratu i tjeraju investitore iz naše države i odbijaju dolazak potencijalnih investitora.

Pokrenuli smo velike procese kada je riječ o investicijama u Kanton Sarajevo, već je kantonalna Vlada utvrdila Zakon o investicijama, odnosno Izmjenu i dopunu Zakona o Kantonalnoj agenciji za privatizaciju, koji podrazumijeva dodavanje nadležnosti Agenciji vezanih za investicije i gdje bi svaki potencijalni investitor na jednom šalteru imao „one stop shop“ – sve informacije o svojim ulaganjima. To bi umnogome olakšalo procedure i učinilo ovaj tromi sistem življim i dinamičnijim, a samim tim i efikasnijim i svrsishodnijim.

Ono što je naredni, neophodni korak je zakonska regulativa koja će garantovati određenim investitorima određeni povrat njegove investicije, te odgovarajuća poduzetnička infrastruktura i mi smo već pokrenuli procese za osnivanje jedne od najvećih industrijskih zona na području Kantona Sarajevo, a moguće i cijele Bosne i Hercegovine gdje ćemo dati određene olakšice svima onima koji žele da ulože u jednu od strateških grana privrede Kantona.

  • Najveća pažnja u posljednje vrijeme je usmjerena na turizam, no da li je to glavna (i jedina) grana privrede Kantona Sarajevo koja se razvija? Kako druge pospješiti?

– Svi smo vidjeli značaj tog turističkog sektora tokom pandemije i koliko je pad poslovne aktivnosti u tom sektoru utjecao na ukupni pad prometa i gubljenja radnih mjesta kao posljedice tog naglog pada poslovne aktivnosti. Turizam nam je bitan i zbog činjenice da se uz njega, direktno ili indirektno veže mnogo drugih djelatnosti kao što su uslužno – prehrambene djelatnosti, transport, trgovina – odnosno prodaja, posebno suvenira i proizvoda koji su inače privlačni turistima i mnogih drugih djelatnosti koje su usko vezane za turizam. Dakle, iz naše perspektive turizam jeste važna uslužna grana privrede. Turizam je iznimno važan i za Kanton Sarajevo, i za Bosnu i Hercegovinu, a uz turizam mi smo odredili još nekoliko strateških grana privrede.

To su, prije svega, prehrambena industrija, zatim prerađivačka, metalna i drvna, jer tu imamo i historijsku vezu kao i obrazovne institucije. Od novih sektora je tu IT sektor, pogotovo jer taj sektor čini 60 posto ukupnog sektora u državi. Turizam je nezaobilazan, a zbog iskustava iz pandemije želimo pogotovo jačati naš farmaceutski sektor koji je izuzetno respektabilan i konkretan, ali imam osjećaj da mu nismo posvećivali dovoljno pažnje.

To su neke grane kojima želimo dati na značaju i razmišljamo o donošenju zakonskih akata koji se tiču poduzetničke infrastrukture, a koji će tretirati upravo razvoj ovih strateških grana koje mogu da generišu kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta. Ne želimo govoriti samo o radnim mjestima, već o kvalitetnim i plaćenim poslovima kako bi sačuvali pametne ljude u našoj državi umjesto da idu diljem svijeta.

  • Koliko se radi na poticanju poduzetničkog duha, kako mladih, tako i ostalih kategorija koje privlače poslovi van Bosne i Hercegovine? Koliko prostora ima za start-upe?

– Imamo određene mjere koje se tiču  mladih start-upa i ženskog poduzetništva i kroz zakonsku regulativu i kroz budžet. No, kanton nije nivo vlasti koji se treba baviti ovom problematikom. Mislim da i federalni i državni nivo vlasti moraju napraviti određenu strategiju kada je riječ o zadržavanju mladih u našoj državi. Jako malo se radilo u proteklom periodu na tom polju.

Delić: trenutno realizujemo jednu od najvećih akcija pošumljavanja u Kantonu Sarajevo u posljednjih 30 godina (Ustupljeno Al Jazeeri)

U toku je izrada elaborata za preduzetnički inkubator koji će tretirati sve nove start-up subjekte u Kantonu Sarajevo. To smo prethodnih godina radili isključivo za mlađe od 35 godina i ove godine smo završili javni poziv na koji je 41 mlada osoba ostvarila pravo na sufinansiranje po tom osnovu. Svi mi političari volimo da pričamo o mladima, naročito kada su u toku predizborne kampanje, no mnoge stvari ostanu mrtvo slovo na papiru.

  • Godinama se prijavljuje kako Bosna i Hercegovina gubi milione na ilegalnoj sječi šuma, a jako malo na pošumljavanju i jačanju tog resursa. Koliko Vaše Ministarstvo radi na tome?

– Zaštita šume od ilegalne sječe, krađe jedan je od naših najvećih izazova i mi smo posvetili toj oblasti posebnu pažnju. Po preuzimanju mandata smo promijenili zakon, doduše da bi rasteretili privredu ali smo sebi dali u obavezu da u nekom narednom periodu radimo na izmjeni i dopuni zakona, ali s ciljem zaštite šume i već je Vlada utvrdila tu izmjenu i dopunu zakona i on će se naći vrlo brzo na Skupštini Kantona Sarajevo. U tom zakonu smo predvidjeli članove koji tretiraju proglašenje određenih šumskih područja šumama od posebnog značaja za Kanton Sarajevo.

Predvidjeli smo izmjene kojima ćemo čuvarsku službu prebaciti u kantonalno preduzeće Sarajevo šume jer želimo da osiguramo bolju zaštitu šume zbog čega smo pooštrili postojeće mjere. Čuvari će, izmjenama, imati mogućnost da na licu mjesta kazne one koje zateknu u krađi šume. Potpisali smo i sporazum o aplikaciji za prijavu ilegalnih radnji u šumarstvu, mislim da će izmjene doprinijeti očuvanju šumskog biodiverziteta i doprinijeti privrednom rastu preduzeća koja se bave šumarstvom u Kantonu Sarajevo.

Što se tiče pošumljavanja, trenutno realizujemo jednu od najvećih akcija pošumljavanja u Kantonu Sarajevo u posljednjih 30 godina. Sarajevo šume svake godine radi na pošumljavanju određenih područja, ali smo ove godine došli na ideju, na inicijativu našeg privrednog sektora odnosno Udruženja poslodavaca, da napravimo jednu masovnu akciju pošumljavanja Kantona Sarajevo i cilj nam je da zasadimo 500.000 novih sadnica do kraja proljeća 2022. godine.

Pored toga, ideja je i da promovišemo Dan državnosti BiH (25. novembar) i upravo smo 24.11. imali centralnu manifestaciju koja je predviđena kao centralna manifestacija okončanje jesenjeg dijela naše akcije pošumljavanja, kao i proslavu praznika. Iznimno nam je važno da ova akcija pošumljavanja bude vezana za važne datume iz novije povijesti naše domovine, posebno zbog mladih jer osim obnove biodiverziteta šume jedan od osnovnih ciljeva ove akcije je edukacija mladih i jačanje osjećaja pripadnosti domovini. Posebno smo ponosni što su u akciju uključeni učenici srednjih škola i studenti sa Univerziteta u Sarajevu. Ovo je pilot projekat i naredne godine će ova akcija biti bolje organizovana i veća u broju novih sadnica.

  • Da li su pod Vašom ingerencijom dugovanja sportskih klubova iz Sarajeva, postoji li način da se taj problem riješi osim stečaja, gubljenja statusa…?

– Ogroman je problem klubova koji na neki način izumiru pod ogromnim dugovanjima. Ono što se desilo u cijelom svijetu je ulazak privrednog kapitala u klubove, kod nas nema nijedan takav proces privatizacije sportskih klubova. Ove godine radimo na izmjenama i dopunama zakona o javno – privatnom partnerstvu i mislim da je to idealan način kako da vratimo dugovanja.

Moramo raditi na razvoju sportskih kolektiva koji za nas imaju poseban značaj obzirom na sav historijski kontekst i dugogodišnju tradiciju naših sportskih klubova. Mislim da se zajedno – klubovi i Vlada aktivnom saradnjom na ovom polju – možemo naći zakonska rješenja koja će omogućiti i osigurati da uloženi privatni kapital ima na povrat investicije kako bi našli rješenje da vratimo sport u Kanton Sarajevo.

Izvor: Al Jazeera