Mosoti o odlasku mladih: Na korak do tačke bez povratka

Dok traju politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u najvećoj poslijeratnoj krizi, mladi u sve većem broju pakuju kofere i odlaze iz ove zemlje.

Prema izvještaju Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) o emigraciji mladih osoba iz Bosne i Hercegovine, 47 posto mladih razmišlja o odlasku iz zemlje, 23 posto bi željelo privremeno otići, dok 24 posto razmišlja o trajnom odlasku iz Bosne i Hercegovine.

Rezultati istraživanja također ukazuju na visok migracijski potencijal mlade populacije Bosne i Hercegovine, pa se procjenjuje da je oko 23.000 mladih u dobi od 18 do 29 godina već poduzelo određene inicijalne korake ka realizaciji migracije i može se očekivati da će emigrirati iz Bosne i Hercegovine, privremeno ili trajno, u narednih 12 mjeseci.

 

“Postoje dva ključna trenda koji utječu na državu: emigracija mladih se ubrzava, a razlozi i motivacije za odlazak uzimaju se ‘zdravo za gotovo’, a da se ne istražuju, niti se suprotstavljaju. Država progresivno stari, što negativno utječe na ukupnu populaciju”, kaže John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u Bosni i Hercegovini.

Trenutna politička kriza i ekonomska nerazvijenost prikrivaju dublja previranja koja nastaju ispod površine, što se vidi u ukupnoj spremnosti mladih ljudi da napuste zemlju.

“Ako se to ne riješi i ako se odmah ne postigne opipljiv napredak, riskirtamo da dođemo do tačke bez povratka, gdje bi onih koji ostaju u zemlji bilo premalo da bismo mogli utjecati na značajnu promjenu koja bi preokrenula kurs”, smatra Mosoti.

Nezadovoljstvo kvalitetom života u Bosni i Hercegovini glavni je pokretač interesa mladih za odlazak u inozemstvo, kako pokazuje istraživanje: gotovo 73 posto ispitanika navodi da je životni standard u njihovom neposrednom okruženju stagnirao ili se čak pogoršao.

“Najlakše bi bilo pokušati svesti složena pitanja na jedinstvene uzroke kao što su: nezaposlenost, pristup uslugama, obrazovanje, politička stabilnost, nedostatak povjerenja u vladine institucije, odnosno kriza upravljanja… Istraživanje ukazuje na sve ove faktore zajedno. Stoga je očigledno da ukupna kombinacija ovih faktora stvara opći osjećaj beznađa”, ističe predstavnik UNFPA.

 

Smatra da je važno razvijati sveobuhvatne politike za mlade u Bosni i Hercegovini.

“Ne možete se pozabaviti pitanjima koja utječu na mlade bez jasnog i sveobuhvatnog okvira politike. Sektorski, fragmentirani pristup politici vodi samo do parcijalnih, sporadičnih i kratkoročnih rješenja i rezultata. Osim toga, mladi predstavljaju srž ljudskog kapitala svake zemlje i koherentna i ujednačena ulaganja u mlade ljude dala bi najbrže i najveće rezultate za državu u cjelini”, govori predstavnik UN agencije u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, pandemija korona virusa negativno je utjecala na mlade ljude na četiri nivoa.

“Pandemija je spriječila mlade da na vrijeme pristupe tržištu rada, razotkrila je pukotine u sistemu pružanja javnih usluga, uključujući upravljanje, te dodatno narušila povjerenje javnosti, ali je i napravila još više praznine u obrazovanju i zdravstvu, kako zbog zatvaranja, tako i zbog poremećaja u pružanju usluga u obrazovnim i zdravstvenim sistemima. Pandemija je, također, privremeno smanjila, odnosno odgodila migracije”, podvlači Mosoti.

Dodaje da interes mladih za brak zavisi od nekoliko skupova faktora, od kojih nijedan nije jedinstven za Bosnu i Hercegovinu ili Zapadni Balkan.

“Želja mladih da formiraju porodice i imaju djecu i dalje postoji. Međutim, to je prigušeno općim nedostatkom neophodnih preduslova koji im omogućavaju da krenu na tako ambiciozno putovanje (nedostatak mogućnosti zapošljavanja, smještaja, brige o djeci, obrazovanja, stabilnosti i sigurnosti, zdravstvene zaštite…)”, potcrtava Mosoti.

 

Na pitanje kako spriječiti mlade da napuštaju zemlju, navodi da su migracije normalan dio funkcioniranja svakog otvorenog društva te da mlade ljude ne treba sprečavati da napuste zemlju.

“Mladima treba pružiti sve mogućnosti da žive ispunjene živote kroz koje ispunjavaju svoje potencijale. Također, mora se istaknuti da Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana imaju sve potrebne preduslove da građanima pruže ono što je potrebno”, jasan je predstavnik UNFPA u Bosni i Hercegovini.

Naglašava da je društveni angažman mladih i njihovo djelovanje u zajednici važno na dva nivoa.

“Prvo, društveni angažman služi važnoj funkciji integracije mladih ljudi u njihove zajednice, posebno u javni, ekonomski i politički život. Bez toga, mladi ljudi rizikuju da budu po strani od svih važnih razvojnih procesa. Drugo, pogon, kreativnost i inovativnost mladih ljudi predstavljaju ključno oruđe i resurs za poboljšanje ukupnog stanja u njihovim zajednicama kroz volonterizam, aktivizam i preduzetništvo”, napominje Mosoti.

Tvrdi da u trenutnoj situaciji postoji mnogo scenarija u budućnosti, a dva su najistaknutija.

 

“Ne radimo ništa i pad stanovništva se ubrzava. Ukupni ekonomski razvoj opada, društvo se destabilizira pod teretom sistema socijalne zaštite i prava, što dovodi do toga da vlade ne ispunjavaju ni najosnovnije javne i komunalne usluge”, navodi.

Međutim, nastavlja, pred nama je malo lakši put, jer počinjemo planirati mjere koje će donijeti opipljiva i mjerljiva poboljšanja u pružanju osnovnih usluga, što zauzvrat stabilizira ukupni razvoj zemlje i utječe na percepciju nade za mlade u Bosni i Hercegovini.

“Što se prije to uradi, prije ćemo moći vidjeti stabilizirajuće utjecaje, spriječiti dalje pogoršanje i povećati percepciju nade”, zaključuje Mosoti.