Mogu li postrojenja za hvatanje CO2 biti rješenje za klimatske promjene?

Najveće takvo postrojenje na svijetu trebalo bi uhvatiti 4.000 tona stakleničkih gasova godišnje koji će se na kraju pretvoriti u bezopasno kamenje.

Postrojenje za hvatanje ugljik-dioksida na Islandu otvoreno je u septembru te koristi ventilatore veličine čovjeka da uvuče zrak (Reuters)

Piše: Jack Losh

Na udaljenom platou na jugozapadu Islanda, novo, veliko postrojenje otvoreno je sa hrabrim obećanjem da će pomoći u borbi protiv klimatskih promjena uklanjanjem ugljik-dioksida (CO2) iz zraka.

Najveći kompleks takve vrste na svijetu, kako navode njegovi operatori, uhvatit će 4.000 tona stakleničkih gasova godišnje u kutije veličine kontejnera za dostavu. One će biti pohranjene duboko pod zemljom kako bi se došlo do transformacije u bezopasno kamenje.

Dok se svjetski lideri sastaju u Glasgowu na samitu COP26, naučnici promovišu ovu novu ali skupu tehnologiju kao ključno rješenje za klimatske promjene.

Drugi upozoravaju da su njena visoka cijena i potreba za energijom prepreke za neutraliziranje emisije gasova na globalnom nivou. Najoštriji kritičari tvrde da se radi o naivnoj i nedokazanoj taktici.

Međutim, sa planovima za još veće operacije “direktnog hvatanje zraka” od onih na Islandu, pristalice ove tehnologije tvrde da ovo može pomoći čovječanstvu da ograniči rast temperature do 2050. na 1,5 stepeni.

“Direktno hvatanje zraka je apsolutno neophodno da se postigne rezultat”, rekao je profesor Stuart Haszeldine, stručnjak u pohranjivanju CO2 i klimatski inženjering na Univerzitetu u Edinburghu.

“Moramo imati tehnološka rješenja da se izvučemo iz ovog problema koji je tehnologija napravila. Ja sam za sadnju drveća, ali ništa od toga nije dovoljno. Direktno hvatanje zraka, zajedno sa mnogo manjim korištenjem fosilnog goriva, dio je rješenja”.

Postrojenje nazvano ‘Orca’

Postrojenje za hvatanje ugljik-dioksida na Islandu otvoreno je u septembru te koristi ventilatore veličine čovjeka da uvuče zrak. Onda filteri prave CO2 koji se zatim oslobađa kroz eksplozije vrućine na 100 stepeni dobijenih kroz obnovljivu geotermalnu energiju, koja dolazi od islandskog vulkanskog podzemlja.

Gas se onda rastvara u vodi i pumpa kroz pore i otvore kamenja na dubini i do 2.000 metara. Tamo se rashlađuje, reaguje sa mineralima i kroz dvije godine mijenja od gasa u kamenje.

Nazvano ‘Orca’, što na Islandu znači energija, industrijsko postrojenje je postavio Climeworks, švicarska kompanija, i Carbfix, islandska grupa koja se specijalizirala u pretvaranje CO2 u kamenje.

Stručnjaci kažu da nije dovoljno samo smanjiti emisije stakleničkih gasova, te je hvatanje CO2 također ključno.

Kompleks na Islandu koristi jednu od nekoliko metoda da se ukloni CO2 iz zraka. Svi su na različitim nivoima spremnosti.

Potrebno što više objekata

Jedna tehnika je već poznata – sađenje drveća. Oni upijaju atmosferski CO2, ali drveću treba vremena da poraste a također tu su problemi kao što su ilegalna sječa i požari.

Ljudskim aktivnostima oslobađaju se milijarde tona CO2 godišnje, dok je postrojenje na Islandu sposobno uhvatiti samo mali dio toga. Zbog toga stručnjaci zagovaraju izgradnju što više ovakvih objekata.

“Trebat će nam 10.000 postrojenja širom svijeta. To se čini kao veliki broj, ali toliko je već različitih postrojenja za proizvodnju energije. Tako da je to stvar koja je već prije urađena”, rekao je Haszeldine.

Kanadska kompanija Carbon Engineering planira napraviti dva velika kompleksa u Škotskoj i Teksasu te tvrdi da će tako moći da uklone milione tone CO2 svake godine, što je jednako količini koju uklanja 40 miliona drveća.

‘Naivno i nedovoljno razvijeno’

Međutim, Gyorgy Dallos iz Greenpeacea tvrdi da je uvođenje ove tehnologije i njeno predstavljanje kao rješenja “u najboljem slučaju naivno a u najgorem opasno cinično”, te je opisuje kao “skupu, nerazvijenu i nedokazanu”.

“Ona služi samo da se odvuče pažnja od stalnog povećanja emisija. Pravo rješenje je hitna redukcija emisija što znači, između ostalih stvari, da se odmah zaustave novi projekti fosilnog goriva”.

Ova tehnologija se zasigurno suočava sa izazovima. Hvatanje jedne tona CO2 košta 600 dolara.

Međutim, vjerovatno će cijene padati kada se tehnologija unaprijedi i proširi. Stručnjaci procjenjuju da će ovi troškovi pasti ispod 200 dolara u periodu od 20 godina.

Drugi problem je što CO2 čini samo 0,04 posto zraka, što zahtijeva velike količine energije da se on izvuče. Zeleni izvori energije su zbog toga ključ.

Ovaj proces također traži i određene količine vode kao i bazaltnog kamenja, koji je dostupan samo na nekim mjestima.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO