Baltić: Sarajevu prijeti nedostatak zdravstvenih kadrova

Direktor JU Domovi Zdravlja KS za Al Jazeeru govori o problemima sa nedostatkom medicinskih i drugih radnika, epidemiji COVID-a, zapošljavanju novih kadrova…

Baltić: Zaposlenje doktora medicine i drugog visoko obrazovanog kadra na tri mjeseca ne znači ništa (Ustupljeno Al Jazeeri)

Bosanskohercegovačkom Kantonu Sarajevo prijeti nedostatak zdravstvenih kadrova, već su na stotine nepopunjenih sistematiziranih radnih mjesta u domovima zdravlja, a to je stanje bez izdvajanja velikog broja kadra na borbu protiv epidemije korona virusa, kaže Abel Baltić, direktor Javne ustanove Domovi zdravlja Kantona Sarajevo (JUDZKS).

U razgovoru za Al Jazeeru, Baltić ističe kako je do ovoga došlo, između ostalog, zbog nepravovremenog zanavljanja kadrova koji odlaze u penziju ili na specijalizacije.

  • Jedan od gorućih problema koji je spominjan u posljednje vrijeme je nedostatak kadrova u medicini. Koliko Javna ustanova Domovi zdravlja Kantona Sarajevo (JUDZKS) ima takvih problema, kojih i koliko kadrova nedostaje?

– Istina je da je jedan od najvećih problema u funkcionisanju JUDZKS kadrovska podkapacitiranost, odnosno nedostatak kadrova. Dolaskom na ovu poziciju i brzom analizom došli smo do podatka da više od 300 sistematizovanih radnih mjesta u našoj Ustanovi nije popunjeno. To je broj koji je potreban za funkcionisanje Ustanove u uslovima bez pandemije.

Ako na to dodamo još 150-160 koleginica i kolega koji na dnevnoj bazi pružaju usluge vezane za borbu protiv pandemije, dolazi se do ozbiljnog broja kadrova koji nedostaju. Najveći procenat tih kadrova odnosi se na radnike medicinske struke, ali evidentan je i nedostatak zdravstvenih saradnika.

  • Koji je najveći razlog za takvo stanje?

– Razlog zbog čega smo u ovoj situaciji jeste neblagovremeno zanavljanje kadrova koji odlaze u penziju ili na specijalizacije u druge Ustanove.

Da pokušam pojasniti: na godišnjem nivou između 70 i 90 zaposlenika odlazi u penziju, jedan broj ljekara odlazi na specijalizacije koje traju između četiri i šest godina i u tom period ne rade u Ustanovi, a formalno se vode da su tu. Jedan broj uposlenika je prekinuo radni odnos zbog preseljenja u inostranstvo.

Ako ove brojeve pomnožimo sa brojem godina iza nas u kojima nije došlo do zanavljanja kadra, jasno je odakle broj koji nedostaje.

  • Da li vlasti imaju sluha za ovaj problem, gdje imate administrativne probleme pri rješavanju pitanja upošljavanja?

– Sretna okolnost sada jeste da resorno ministarstvo i Vlada Kantona Sarajevo imaju razumijevanja za ovu problematiku i brzo su reagovali na naše molbe za popunjavanjem kadra čime se ovaj deficit značajno ublažio. Istina, popunjavanje kadra je na određeno vrijeme, ali nam daje prostora da planiramo redovno godišnje i dugoročno zanavljanje neophodnog kadra.

Uspjeli smo otvoriti COVID centre u svim opštinskim jedinicama, drive in-ove za brzo testiranje iz automobila, punktove za vakcinaciju, što su sve faktički nove radne obaveze i nove pozicije sa kojima se do sada nismo sretali, ali se trudimo da taj posao odradimo što je moguće bolje.

  • Koliko se taj problem može riješiti uz pomoć Biroa za zapošljavanje, koliko tamo ima medicinara? Da li Kanton Sarajevo, pa i BiH, mogu spriječiti odlazak (mladih) medicinskih kadrova?

– U toku je izrada novog plana Biroa za zapošljavanje u kome će značajan broj pozicija biti predviđen za medicinske profile. Ovi programi su dobri za sticanje određenog radnog iskustva, ali da to nije konačno i potpuno rješenje za probleme koje imamo i koji će se dalje usložnjavati.

Naime, opšta je tendencija u svijetu odlaska visokoobrazovanih kadrova u bogatije i društveno politički uređenije zemlje. Kako bismo spriječili da ne ostanemo bez obrazovanog kadra, potrebno je planirati obrazovanje realno potrebnog broja kadra i njihovo zapošljavanje odmah po završetku studija. Zaposlenje doktora medicine i drugog visoko obrazovanog kadra na tri mjeseca ne znači ništa.

  • Koji su drugi problemi na koje nailazite? Jedan od njih, koliko se moglo primijetiti, je nedostatak određenih lijekova kada je velika potražnja (npr. Clexane prilikom vala korona virusa)…

– Ovo je vrijeme povećane potrebe za pružanjem zdravstvenih usluga i posljedične povećane potražnje lijekova i drugih medicinskih sredstava. Čitav svijet se suočavao ili suočava sa povremenim nestašicama određenih medicinskih preparata pa tako i mi.

Razlog povremenog nedostatka nekih medikamenata jeste nemogućnost dobavljača da nam isporuči količine koje mi tražimo odnosno koje su nam neophodne. Znači, ne radi se o našem lošem planiranju ili nedostatku novaca, već o ograničenih količina kod dobavljača odnosno proizvođača.

  • Kako su se Domovi zdravlja izborili sa proteklim valovima epidemije COVID-a 19, koliko su medicinski radnici bili pogođeni virusom, da li je bilo žrtava?

– Na žalost, u ovoj borbi protiv pandemije dosta naših uposlenika je bilo zaraženo, jedan broj sa ozbiljnijim kliničkim slikama i posljedicama, a na žalost neke naše kolege su i izgubile živote. To nas ne sprječava da i dalje ćutke radimo svoj posao najbolje što umijemo i možemo.

  • Vakcinacija je prebačena u domove zdravlja. Kakve su Vam informacije sa terena, kako teče proces i kako unaprijediti proces vakcinacije?

Vakcinacija funkcioniše u svim organizacionim jedinicama i do sada nemamo ozbiljnijih problema na vakcinalnim punktovima. Želim naglasiti da je naša Ustanova zadužena za aplikaciju vakcina, a da procesom vakcinacije u organizacionom smislu rukovode Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Čitav svijet ima problema sa odazivom na vakcinaciju i jakim antivakserskim uticajima pa tako i mi, ali ne smijemo zaboraviti da je Kanton Sarajevo lider u vakcinaciji u Federaciji BiH i po procentu vakcinisanih stigli smo i Beograd i Zagreb koji su vakcinaciju započeli značajno prije nas.

  • Nedavno je došlo do velikog nestanka električne energije na području skoro cijelog Kantona. Mnogi domovi zdravlja su satima bili bez struje. Može li se (i kako) napraviti da barem glavne zgrade općinskih odjela DZ-a imaju dodatne izvore napajanja za hitne pretrage krvi, preglede drugog tipa koji traže napajanje?

– Jedan dio naših objekata ima rezervne izvore napajanja električnom energijom i zahvaljujući njima uspjeli smo sačuvati zalihe lijekova i vakcina bez i najmanjeg gubitka koji se mogao desiti nestankom električne energije i poplavama. U procesu smo nabavke rezervnih izvora napajanja za sve veće objekte.

Izvor: Al Jazeera