Povratak Balkana u vrh regija sa najzagađenijim zrakom

Sarajevo, Beograd, Zagreb, Priština, Skoplje su iz godine u godinu, sa početkom nižih temperatura, u vrhu IQAir liste gradova po zagađenosti zraka.

Sarajevo je uglavnom treće u svijetu po stepenu zagađenosti zraka, dok je u Evropi i na Balkanu bez premca (EPA)

Sarajevo među najzagađenijim gradovima svijeta… Beograd i Zagreb u vrhu planetarnih prijestolnica po količini štetnih čestica u zraku… Opasna magla nad glavnim gradovima Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Hrvatske…

Povratkom sezone grijanja i padom temperatura, regionalne prijestolnice ponovo su u naslovima zbog zagađenog zraka. Tako je Sarajevo  u četvrtak uvečer bilo treće u svijetu po stepenu zagađenosti zraka, dok je u Evropi i na Balkanu bilo bez premca – „bolji“ su bili samo New Delhi u Indiji i Lahore u Pakistanu.

U petak nešto bolja situacija – bosanskohercegovačka prijestolnica je četvrta na tabeli IQAir, švicarskog portala koji prati situaciju sa zagađenjem zraka širom svijeta. Zrak u Sarajevu je u petak, u 13:00 sati bio „nezdrav“ sa indeksom 159. Samo jedan indeksni bod imao je manje Zagreb na šestom mjestu dok je u Beogradu indeks iznosio 151.

Ni drugi gradovi nisu zaštićeni, neki su čak i gori – u Foči je indeks bio 171, u makedonskom Velesu 151…

Redovna titula

Da ovo nije slučaj samo ovih dana, slažu se iz Alijanse za zdravlje i okoliš (HEAL) koji ističu kako „Sarajevo nije bio najzagađeniji grad svijeta i ’lider’ u Evropi samo u četvrtak ili petak već zapravo tu titulu ima svake godine“.

„Grad Sarajevo, kao i mnogi gradovi u regiji, se suočava sa problemom gradskog, prigradskog i regionalnog zagađenja. Najveći zagađivači su fosilna goriva, prvenstveno korištena u sektoru industrije, u proizvodnji toplotne i električne energije i zatim u domaćinstvima. Spaljivanje fosilnih goriva još uvijek predstavlja najveću prijetnju po zdravlje stanovnika“, ističe Srđan Kukolj, HEAL-ov konsultant za regiju Balkana.

„U gradskom jezgru Sarajeva dominiraju saobraćaj, privredni subjekti i ugostiteljski objekti dok u prigradskoj zoni najveći doprinos zagađenju daju industrijske zone, poljoprivredne aktivnosti i kućna ložišta. Zbog svog geografskog položaja, Sarajevo često doživljava temperaturnu inverziju koja zapravo pravi takozvani ‘poklopac’ nad gradom zbog čega se čestice i gasovi zadržavaju bliže tlu. Zagađenje zraka takođe doprinosi klimatskim promjenama što dodatno narušava zdravlje okoliša i građana“.

Na upit koliko se između dvije zime uradilo na rješenju ovog problema, Al Jazeerin sagovornik ističe kako se nedovoljno ulaže u studije kojima bi se dokazalo porijeklo čestica i gasova u Sarajevu, pa je teško dati konkretan odgovor.

„Međutim, nauka je definisala da su azotni oksidi, sumpor dioksid i praškaste čestice dominantni faktori koji štete okolišu i živim bićima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je nedavno objavila nove smjernice za kvalitetu zraka sa nižim vrijednostima za nekoliko zagađujućih materija u odnosu na smjernice iz 2005. godine, prije svega za čestice PM2.5 koje imaju najveći štetni uticaj na zdravlje, za šta se sada preporučuje nova godišnja koncentracija od 5 µg/m³ (sa prethodnih 10 µg/m³) i za azot-dioksid (NO2), koji je bio pod intenzivnom kontrolom u diskusijama o drumskom prevozu i zabranama vožnje u unutrašnjosti grada, sada se preporučuje nova godišnja koncentracija od 10 µg/m³ (sa prethodnih 40 µg/m³)“, objašnjava Kukolj.

Preporučene vrijednosti WHO-a

Dodaje kako bi sve zemlje svijeta planove o kontroli kvalitete zraka trebale prilagoditi preporučenim vrijednostima WHO-a čime bi se spriječilo povećanje broja hroničnih nezaraznih bolesti i prijevremene smrti.

„Analiza Svjetske zdravstvene organizacije kao i mnogi drugi naučni radovi sugerišu da ne postoji siguran nivo zagađenja. Sve vlade svijeta, uključujući bosanskohercegovačku, trebaju raditi ambicioznije na smanjenju aerozagađenja da bi se zaštitilo zdravlje građana od ove javnozdravstvene prijetnje“.

Iz HEAL-a građane Balkana savjetuju da svakodnevno prate informacije o kvaliteti zraka i u skladu s tim prilagode svoje aktivnosti.

„Naravno, nemoguće se zaštiti potpuno od zagađenja zraka, ali se upotrebom adekvatne zaštitne opreme i korištenjem pročišćivača zraka u domovima može smanjiti utjecaj zagađenog zraka na zdravlje. Međutim to nije dugoročno rješenje – zato se građanima prvenstveno savjetuje da donosiocima odluka upute snažnu poruku kojom će zahtijevati da grad Sarajevo što prije dobije čistiji zrak. Za građane da bi udisali čisti zrak potrebne su nove javnozdravstvene mjere, a to znači da Sarajevo treba hitno usvojiti plan o kvaliteti zraka koji će biti izrađen u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka“, kaže konsultant HEAL-a za Balkan.

„U Sarajevu žive i rade mnogi zdravstveni i okolišni naučni stručnjaci za oblast kvalitete zraka, ali se njihov glas nedovoljno čuje. Zato se prednost u kreiranju planova za upravljanje kvalitetom zraka treba dati upravo tim stručnjacima čije će se preporuke i odluke zasnivati na naučnim činjenicama, a ne slobodnoj volji. Zagađen zrak nije problem ovog trenutka već budućnosti grada Sarajeva“.

Iscrpljenost korona virusom

Pulmologinja iz Srbije Dragana Jovanović ističe kako su stanovnici Balkana „već duže vreme fizički i psihički iscrpljeni talasima korone, brojnim smrtnim slučajevima među članovima porodica i brojnih prijatelja i poznanika“.

„Svakako preležana korona ostavlja za sobom narušen imunitet prema drugim bolestima i poremećajima, naročito kod ljudi koji su imali koronom zahvaćena pluća pa su im zaostali ožiljci (fibrozne promene u plućima) koji sami po sebi predstavljaju rizik za dalja progresivna oštećenja pluća i time i disajnih kapaciteta“, ističe ona u razgovoru za Al Jazeeru.

Korona virus, pa onda zagađenje su žestoki udari na pluća i cjelokupni organizam. Naša sagovornica ističe kako je uticaj ovakvih vremenskih uvjeta i zagađenosti zraka najbolje dokumentiran upravo za respiratorne i za kardiovaskularne organe „pa se vrlo dobro znaju pogubne posledice odnosno ozbiljni poremećaji i bolesti koje nastaju vezane za uslove aerozagađenja“.

„Posebno su aerozagađenjem pogođene osetljive i vulnerabilne grupe, gde spadaju deca, ali i trudnice, starije osobe i naročito osobe koje već boluju od respiratornih ili nekih drugih bolesti poput kardiovaskularnih.“

Jovanović podsjeća kako je sagorijevanje uglja dominantan oblik proizvodnje energije u Srbiji i na Zapadnom Balkanu – 16 zastarjelih elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu proizvode samo osam gigawata (GW) energije, a emituju zagađenje kao 250 elektrana na ugalj u EU (156GW), a tih 16 elektrana emituju i 20 puta više sumpor-dioksida i 16 puta više PM čestica nego svih 250 elektrana u EU.

Angina pektoris, infarkt, aritmija…

„Ilustracija pogubnih posledica po zdravlje ljudi i dece, prikazana u dokumentu ‘Hronično zagađenje ugljem’ na Zapadnom Balkanu iz 2019. ukazuje kako zagađenje koje dolazi iz TE Nikola Tesla i Kostolac uzrokuje 1.940 preranih smrti u EU, Zapadnom Balkanu i šire, zatim 4.000 slučajeva bronhitisa kod dece, 1.000 slučajeva bronhitisa kod odraslih, 1.500 bolničkih lečenja zbog respiratornih ili KAVS simptoma i godišnje zdravstvene troškove do 4,4 milijarde eura“.

Naša sagovornica ukazuje kako zbog ovakvog zračnog okruženja dolazi do razvoja ozbiljnih plućnih oboljenja kao što su hronična opstruktivna bolest pluća, emfizem pluća, bronhijalne astme i karcinomi, kao i do pogoršanja već prethodno postojećih navedenih bolesti.

„Dakle, posledice po disajne organe obuhvataju od najlakših poput raznih respiratornh simptoma, zatim povećanu reaktivnost disajnih puteva, alergijske pojave, virusne i bakterijske upale pluća, do trajnog oštećenja pluća tj. disajne funkcije; do češćih i težih pogoršanja hronične opstruktivne bolesti pluća, astme, fibroze pluća, time i učestalijeg bolničkog lečenja tih pogoršanja i do povećane smrtnosti od ovih bolesti. Značajno je povećan rizik od raka pluća!“, ukazuje pulmologinja.

„Pošto dolaze do najsitnijih delova pluća, idu krvotokom, pa dovode i do različitih oboljenja srca (angina pektoris, infarkt, aritmije), krvnih sudova pa čak  mogu dovesti do šloga, i izazvati i neke tipove demencije. Naročito su svemu ovome skloni stariji čiji je imunitet slabiji, a i često imaju pridružene neke od navedenih bolesti disajnih organa i kardiovaskularnog sistema.“

Uznemirujući podaci iz 2021.

Situacija se ne popravlja godinama, pa o tome svjedoče i novi podaci o kvalitetu zraka u 2021. godini gdje se navodi daleko najveća koncentracija PM čestica i karcinogena benzopirena u zemljama Zapadnog Balkana, tj. Srbiji, Bosni i Hercegovini, te Sjevernoj Makedoniji.

„Tako nije čudno da Srbija ima najveći broj preminulih od raka pluća na 100.000 stanovnika zbog zagađenog vazduha među građanima starosti od 50 do 69 godina u celom svetu, kako se navodi u opsežnom istraživanju koje je predstavljeno tokom Svetske konferencije o raku pluća“, govori Jovanović.

„Deca mogu biti značajno ugrožena antenatalno zbog oštećenja aerozagađenjem reproduktivnih sposobnosti roditelja, što može biti vidljivo po rađanju: mala težina pri rađanju, prevremeno rađanje… Normalan rast i razvoj kapaciteta pluća je ometen ili smanjen“, dodaje.

„Ovakvi negativni uticaji na razvoj pluća su dodatan faktor rizika za razvoj plućnih bolesti u kasnijem, odraslom životnom dobu, slabijem imunitetu prema virusnim i bakterijskim infekcijama disajnih puteva. Značajno doprinosi većem porastu novih slučajeve astme, kao i pogoršanju eventualno već postojeće respiratorne bolesti u detinjstvu, bilo da je astma ili neko drugo oboljenje u pitanju“, ističe Jovanović, te dodaje kako je aerozagađenje ozbiljan faktor rizika i za pojavu dijabetesa kod djece.

Izvor: Al Jazeera