Dr. Amir Khan: Platnena ili N95 maska?

Kakve maske treba nositi, da li se virus zadržava na namirnicama i kakav je značaj vakcinacije za globalnu pobjedu nad pandemijom?

(Al Jazeera)

Nošenje maski je vruća tema o kojoj se mnogo raspravlja, no većina se naučnika slaže da prekrivanje lica pomaže u smanjenju širenja korona virusa, iako stepen u kojem to čine ovisi o kvaliteti samih maski.

Pošto jedna od tri osobe koje imaju COVID-19 nema nikakve simptome, rasprostranjena upotreba maski je važna. Studija koja je proučavala dokaze o učinkovitosti ide u prilog široko rasprostranjenoj upotrebi maski od strane zaraženih ljudi, što je način da se pomogne u smanjenju prijenosa u zajednici. Prema njoj, dostupni dokazi ukazuju na to da se korištenjem bilo kojeg prekrivača za lica, u kombinaciji sa poštovanjem mjera javnog zdravlja, može uspješno smanjiti širenje COVID-19 u zajednici. Sugerira se da je nošenje javnih maski najučinkovitije kada je ta usklađenost visoka.

Na početku pandemije, vladala je globalna nestašica lične zaštitne opreme (PPE) a vlade su savjetovale ljudima da ne kupuju maske N95 ili FFP2 kako bi one ostale dostupne onima na prvoj liniji borbe s virusom. Maske N95, koje nose tu oznaku jer filtriraju 95 posto ili više čestica od 0,3 mikrometara, temelj su zaštite od bakterija i virusa u zraku. Ekvivalentna evropska maska FFP2, koja filtrira oko 94 posto čestica aerosola, također je vrlo učinkovita.

Znajući da se virus uglavnom prenosi sitnim česticama aerosola koje mogu satima ostati u zraku, je li vrijeme da vlade i zdravstvene vlasti ažuriraju svoje savjete? Kratak odgovor je: “Da”. Ako možete pristupiti maskama N95 ili FFP2, trebali biste ih nositi, ali bilo koja maska za lice je bolja od nikakve.

Sada, kada ih ne nedostaje, dokaza za nošenje pravilno postavljenih maski N95 u bilo kojem zatvorenom prostoru gdje je velika gužva ili loša ventilacija, sve je više, naročito zbog visokozarazne delta varijante korona virusa.

(Al Jazeera)

Vakcine svakako pomažu smanjenju prijenosa virusa i sprječavanju ozbiljnih posljedica zaraze, ali kombinacijom korištenja maske sa ostalim preventivnim mjerama možemo to umanjiti još više. U tom smjeru, efikasna maska igra veliku ulogu, tako da vrijedi investirati u maske N95 ili FFP2 kojima ćete zamijeniti svoje platnene ili hirurške maske. No, ako vam nisu dostupne, bolje su i ove druge nego nikakve.

Kada razmišljate o kupovini maske N95/FFP2, imperativ je voditi računa koliko vam dobro pristaje. Nema smisla imati masku s visokoučinkovitim filterom koja vam ne pristaje na lice, što omogućava česticama zraka i aerosola da se slobodno kreću oko rubova. Također je važno da je udobna i da se može nositi duže vrijeme bez izazivanja iritacije. Na internetu su dostupni videozapisi za one koji su kupili ove maske, koji pokazuju kako ih ispravno staviti. Ljudi se brinu oko ponovne uporabe maski N95, ali sada znamo da je manja vjerojatnoća da će virus preživjeti na površini prednje strane maske, pa ih je sigurno nositi višekratno.

Kupovina N95/FFP2 maske nije tako jednostavna kako zvuči, jer postoji mnogo krivotvorenih verzija i vrlo malo zakonskih propisa. Također nema službenih smjernica o tome koju masku N95/FFP2 kupiti i odakle je kupiti, pa je teško razlikovati prave i krivotvorene proizvode.

Bilo koja maska za lice je bolja nego nikakva, ali ako ste u mogućnosti nabaviti medicinske i pravilno ih nositi, onda su one prave za vas. Odlučite li se za platnenu ili hiruršku masku za lice, pobrinite se da ima najmanje tri sloja za maksimalnu zaštitu.

Izvještaj o napretku: Hoćemo li prati namirnice?

Kada je počela pandemija, bili smo preplavljeni savjetima kako smanjiti rizik od zaraze. Veći dio ovih savjeta temeljio se na početnoj teoriji da se uglavnom širi kapljicama, što se odnosilo na veće i teže kuglice tekućine koje zaražene osobe iskašlju, iskišu ili izdišu, a koje imaju tendenciju spuštanja iz zraka na površine na udaljenosti od jednog do dva metra. Ova je teorija utjecala na savjete o distanciranju, nošenju maski i pranju ruku.

Iako kapljice zasigurno mogu biti, i jesu, nositelji virusa, postalo je očito da je glavni put širenja COVID-19 putem manjih, lakših čestica aerosola koje zaražene osobe iskašlju, iskišu i izdahnu, ali koje se zadržavaju u zraku i koje vode ka zarazi novih ljudskih domaćina.

Dakle, znači li to da je prethodni savjet zastario? Kratak odgovor je: “Ne”.

Ostali načini prijenosa i dalje imaju ulogu u širenju korona virusa, čak i ako su više poput sporednih glumaca u predstavi u kojoj je prijenos zračnim putem zvijezda. Tamo gdje je broj slučajeva visok, a svakako u zatvorenim prostorima, fizičko distanciranje ili držanje jednog do dva metra distance ostaje važno jer je širenje kapljica još uvijek moguće.

Na početku pandemije postojao je snažan pritisak za nošenje maski i pranje ruku, ali i upotrebu sredstava za čišćenje kako bi površine, a u nekim slučajevima i namirnice, bile očišćene i sterilne.

Širenje bolesti putem kontaminiranih neživih predmeta, poput kuhinjskih površina ili kutija isporučenih na naša vrata, poznato je kao širenje fomita. Teorija u smislu korona virusa je da kapljice nastale kašljem i kihanjem koje sadrže virus slijeću na površine i prenose se na ruke ljudi koji ih dodirnu. Ti isti ljudi nastavljaju dodirivati svoja lica i potencijalno širiti virus. No, je li ovaj savjet o širenju fomita i danas tačan?

Sve je više dokaza da u stvarnom svijetu prijenos fomita nije uobičajen put kojim se virus širi. Većina savjeta koji su dati o održavanju površina čistim temelji se na studijama provedenim pod strogom kontrolom u laboratorijima koje nemaju mnogo sličnosti sa scenarijima iz stvarnog života. Jedno istraživanje pokazalo je da je najduže preživljavanje teškog korona virusa s akutnim respiratornim sindromom (SARS-CoV) na površinama bilo šest dana, no to je učinjeno postavljanjem vrlo velikog početnog uzorka virusa na površinu koja se testira.

Druge studije provedene u kontroliranim laboratorijima pokazale su da je stopa preživljavanja korona virusa između dva i četiri dana, no sve su one imale relativno velike uzorke bačene na površine. Nijedno od ovih istraživanja ne prikazuje scenarije slične situacijama iz stvarnog života. Dvije studije koje su nastojale utvrditi je li širenje fomita faktor širenja bolesti provedene su u bolnicama u sjevernoj Italiji gdje su provedeni samo standardni postupci čišćenja. Obje studije provedene su na odjelima gdje su se zbrinjavali pacijenti koji su bili pozitivni na COVID-19. Uzeti su brisovi sa nekoliko predmeta i na njima nije pronađen virus.

(Al Jazeera)

U prilog dokazima da prijenos fomita ima relativno malu ulogu, ako i postoji, u širenju virusa, velika studija koja se bavi ulogom fomita u Brazilu obuhvatila je uzorke s maski, mobilnih telefona, papirnog novca, automata za kartice, iz kanalizacije, zraka i posteljine tokom uzlazne faze epidemiološke krivulje COVID-19 u gradu Barreiras, te nisu otkrili nikakav trag SARS-CoV-2 ni u jednom od analiziranih uzoraka. Zaključak studije je da okoliš i neživi materijali nisu igrali važnu ulogu u prijenosu zaraze na tom području.

Čini se da virus ne ostaje dovoljno dugo na prirodnim površinama da bi to mogao biti faktor koji doprinosi širenju COVID-19. Visok nivo higijene nikada nije loša ideja, a održavanje ruku i površina čistim može usporiti širenje drugih bolesti koje se više oslanjaju na prijenos fomita. No, možda je vrijeme da prestanete brisati namirnice koje kupujete.

Fokus mora biti na zračnom prijenosu, posebno u zatvorenim prostorima. Škole, kancelarije, trgovački centri i bolnice moraju omogućiti sigurnost ljudi, odgovarajućim filtriranjem zraka i održavanjem ventilacije kako bi se sve virusne čestice otišle u atmosferu. Dok vlade i regulatorna tijela ne shvate ozbiljno prijenos zračnim putem, vjerojatno ćemo imati nove infekcije.

Dobre vijesti: YouTube protiv antivakserskih videa

Kao ljekar koji se često pojavljuje na britanskim televizijama i zagovara vakcinaciju, česta sam meta online uvreda od ljudi koji ne misle kao ja. Imao sam čak i iskustva verbalnih napada na ulici i primao prijeteća pisma. U kontaktu sa ostalim ljekarima u Britaniji, shvatio sam da nisam jedini. Jednom ljekaru su se antivakseri pojavili pred kućom i prijetili njemu, članovima njegove porodice i komšijama. Zastrašujuće iskustvo.

Većina ljudi koji vjeruju da će ih vakcine više naštetiti nego načiniti dobro, obično su žrtve dezinformacija, a njih ne manjka na društvenim mrežama. One tvrde da rade sve što mogu da suzbiju informacije o vakcinama koje se ne baziraju na dokazima, no, antivakseri tvrde da je i to dio šireg plana za kontrolu govora. Ali, nije.

Sve podatke o vakcinama treba tražiti na web stranicama i izvorima sa reputacijom, a oni bi se trebali temeljiti samo na snažnim kliničkim studijama. Niko od nas ne kaže da vakcine ne izazivaju nuspojave, kao i svi lijekovi. No, svi naučni podaci pokazuju da dobrobit vakcina za odobrene grupe ljudi daleko nadmašuju svaku potencijalnu štetu.

Kada sam čuo da YouTube najavljuje da će ukloniti sve dezinformacije o vakcinama i zatvoriti račune poznatijih antivakserskih influensera, osjetio sam olakšanje. Možda će to značiti i manje uvreda osoblju na prvoj liniji odbrane od virusa.

No, koliko će biti teško implementirati ovu zabranu, ostaje da se vidi. Facebook je imao sličnu namjeru za suzbijanje lažnih vijesti o COVID-10 i vakcinama, ali rezultati su bili pomiješani. I dalje me bombarduju linkovima na račune na Facebooku gdje se tvrdi da vakcine uzrokuju sve vrste besmislenih nuspojava.

Dok podržavam svaki napor društvenih mreža u borbi protiv dezinformacija o vakcinama, volio bih da su to učinili mjesecima ranije. Dopušteno je da dezinformacije cvjetaju i šire se u do sada neviđenim razmjerama, a ja se brinem da je šteta možda već napravljena. Uostalom, teško je vratiti duha u svjetiljku, a dokazi tome su i veliki protesti protiv vakcina koje smo vidjeli. Ali kako kaže stara izreka, bolje kasnije, nego nikad.

Pitanje čitatelja: Koliko je ljudi u svijetu vakcinisano?

Znamo da je ovo globalna pandemija, pa i način borbe treba biti globalan, a vakcine tu igraju ogromnu ulogu. Vakcinacijom se ne smanjuje samo rizik od ozbiljnog oblika bolesti, već i štite zdravstveni sistemi i ekonomije.

Do 5. oktobra 2021., globalno je primijenjeno 6,36 milijardi doza vakcina protiv COVID-19, što znači da je 45,8 posto svjetske populacije primilo najmanje jednu dozu. Ujedinjeni Arapski Emirati i Portugal su države sa najvišom stopom vakcinacije, a obje su rano počele vakcinisati mlađu populaciju.

Da bi se pandemija dovela do kraja, veliki dio svijeta mora biti imun na virus i polako napredujemo ka tome. Ljudi se dugo oslanjaju na globalnu upotrebu vakcina za iskorjenjivanje smrtonosnih bolesti, a COVID-19 se ne razlikuje od njih.

Vakcine su relativno sigurne i visokoučinkovite. Izazov je načiniti ih dostupnim i najsiromašnijim i najzabačenijim zajednicama. To je moguće.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Ako države prebrzo ublaže COVID restrikcije, treći talas je vjerovatan. Osim tog, je li COVID potekao iz laboratorije iz Wuhana? I je li to važno?

Published On 11 Jun 2021

Dr. Khan objašnjava zašto raste broj oboljelih širom Indijskog potkontinenta i postavlja pitanje zašto tako veliki broj trudnica u Brazilu umire od COVID-a.

Published On 11 May 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO