Zašto Izrael stavlja oznaku ‘teroristi’ na palestinske grupe za ljudska prava?

Piše: Zena Al Tahhan

Izrael je 22. oktobra označio šest istaknutih grupa civilnog društva i grupa za ljudska prava u Palestini kao „terorističke“ organizacije.

Ovu oznku su osudile međunarodna zajednica i grupe za ljudska prava kao „neopravdanu“ i „neosnovanu“.

Pet organizacija su palestinske – grupa za prava zatvorenika Addameer, grupa za ljudska prava Al-Haq, Sindikat palestinskih ženskih odbora (UPWC), Sindikat odbora za poljoprivredni rad (UAWC); i Centar za istraživanje i razvoj Bisan.

Šesta je palestinski ogranak organizacije iz Ženeve Defence for Children International.

Neke od ovih organizacija bave se ključnim radom na polju ljudskih prava – uključujući dokumentovanje izraelskog kršenja ljudskih prava, pružanje pravne pomoći zatvorenicima, zagovorništvo na lokalnom i međunarodnom nivou, i saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) i Ujedinjenim narodima.

Druge, kao što je UAWC, pružaju pomoć Palestincima na licu mjesta, između ostalog i rehabilitacijom zemlje koja je izložena riziku da bude konfiskovana i pružanjem pomoći desecima hiljada farmera u Predjelu C – koji se prostire na više od 60 posto okupirane Zapadne obale pod direktnom izraelskom vojnom kontrolom i gdje su sva ilegalna izraelska naselja i infrastruktura locirani.

Nisu pruženi nikakvi dokazi

Organizacije civilnog društva, koje većinu finansijskih sredstava dobijaju preko država donatora, ključni su stub socijalnog i ekonomskog razvoja Palestinaca koji žive na teritorijama okupiranim 1967.

Izraelski potez od 22. oktobra došao je pod izgovorom da su ove grupe povezane sa ljevičarskim Narodnim frontom za oslobođenje Palestine (PFLP), tvreći da one „čine produženu ruku vođstva [PFLP-a], čija je glavna aktivnost oslobođenje Palestine i uništenje Izraela“. Oružano krilo PFLP-a bilo je aktivno kao organizirano tijelo tokom Druge intifade, i izvodilo je napade protiv izraelskih meta.

Izraelska vlada nije pružila nikakve dokaze da pokrijepi svoje tvrdnje u vezi ovih šest organizacija.

Ova oznaka „daje pravo izraelskim vlastima da im zatvaraju urede, plijene sredstva i zatvaraju njihovo osoblje i zabranjuje finansiranje ili čak javno izražavanje podrške za njihove aktivnosti“, prema izjavi grupa za ljudska prava Human Rights Watch i Amnesty International.

Članovi označenih „terorističkih“ organizacija mogu biti optuženi za svoje članstvo ili povezanost s grupom.

U utorak je Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet opisala ovu odluku kao „napad na branitelje ljudskih prava, na slobodu udruživanja, mišljenja i izražavanja i na pravo učešća u javnom životu, i treba biti smjesta opozvana“.

„Zakoni protiv terorizma ne smiju biti primjenivanji na legitiman rad u oblasti ljudskih prava i humanitarni rad“, kazala je Bachelet, dodajući da se ove grupe „suočavaju sa dalekosežnim posljedicama kao rezultatom ove proizvoljne odluke, kao i ljudi koji ih finansiraju i rade s njima.“

U izjavi od srijede koju je potpisalo više od 250 lokalnih, regionalnih i međunarodnih grupa za ljudska prava, potpisnici su izjavili da ovaj izraelski potez „dolazi u kontekstu nastavka okupacije i napada aparthejdne države na prava palestinskog naroda, posebno njihovog prava da se bore, u svim oblicima, za slobodu, povratak, samoopredjeljenje i izgradnju svoje nezavisne palestinske države“.

Kampanje blaćenja i ukidanja sredstava

Neke od ciljanih grupa su kazale da je „teroristička“ oznaka najnoviji dio dugogodišnjih izraelskih napora da uguše rad i glasove palestinskih organizacija civilnog društva i grupa za ljudska prava.

Izrael je od 1967. zabranio više od 400 lokalnih i međunaordnih organiizacija kao „neprijateljske“ ili „ilegalne“, uključujući sve veće palestinske političke stranke – s njima i vladajuću stranku Palestinske samouprave, Fatah, i Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO), s kojom je Izrael potpisao Sporazum iz Osla 1993.

Izraleske vlasti su također zalijepile ove oznake na desetak humanitarnih organizacija i medijskih ispostava u Palestini, i iskoristili su ih da upadaju u njihove urede, izdaju naredbe da se isti zatvaraju, da hapse i zadržavaju ljude u pritvoru, i da redovno sude ljudima zato što koriste osnovna građanska prava i kritikuju izraelsku okupaciju.

Takve grupe su dugo mete kampanja blaćenja, klevete i ukidanja sredstava od strane izraelskih i međunarodnih lobističkih grupa kao što su NVO Monitor i Britanski advokati za Izrael, u saradnji sa izraelskom vladom s kojom su blisko povezani.

Kampanje blaćenja su dovele do dodatnog pooštravanja ograničenja na finansiranje od strane država doantora usred tvrdnji o „terorizmu“ i „antisemitizmu“.

Početkom 2020, Evropska unija (EU) je najavila dodatne „antiterorističke“ klauzule za ugovore o finansiranju za organizacije civilnog društva u Palestini, namećući strožije procese provjeravanja.

Palestinska nacionalna kampanja da se odbije uslovljeno finansiranje formirana je nakon ovog razvoja, osuđujući ovu odluku kao onu koja „ima dramatične posljedice jer polaže temelje za sistem generaliziranog provjeravanja i preispitivanja cijelog palestinskog civilnog društva“.

„Ovi politički uslovi su ugrozili sposobnost palestinskog civilnog društva za djelovanje, oduzeli su moć palestinskom narodu i pojačali su politički status quo, potkopavajući palestinska prava na legitimna ljudska prava“, napisali su iz Centra za prava stanovnika i izbjeglica Badil, u izvještaju u aprilu 2020.

Opasna eskalacija

Iz Badila su rekli da se u kontekstu ere nakon 11. septembra, „antiteroristički“ zakoni sada „koriste kao oružje da se uguši palestinsko civilno društvo i da se nasrne na legitimna prava palestinskog naroda“.

„Opasnost ovoga je u tome što ovi zakoni postaju međunarodni – oni pokušavaju, kroz ovaj ‘rat protiv terorizma’ koji je SAD izumio, kreirati sve ove restrikcije“, Francis je kazala Al Jazeeri. „Izrael je iskoristio ovaj zakon da satjera ove države u ćošak i da kažu ‘Borim se s vama, protiv terorizma’.“

U julu 2020, holandska vlada je najavila da obustavlja sredstva za UAWC, jednu od šest ciljanih organizacija, čekajući reviziju.

A ranije ovog mjeseca su Palestinci u opkoljenom Pojasu Gaze protestovali protov novog dvogodišnjeg okvira potpisanog između UN-ove Agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) i američke Vlade, koji je uveo „antiterorističke“ klauzule na finansiranje, i propisa u vezi praćenja školskog plana i programa.

Kritičari, međutim, kažu da je označavanje ovih šest organizacija kao „terorističkih“ opasna eskalacija.

Iako Izrael provodi strogi vojni zakon i vojne sudske sisteme na okupiranoj Zapadnoj obali, iskoristio je domaći kazneni zakon da kriminalizira organizacije koje je označio 22. oktobra.

„Ovo nije legalno. Izrael nema ovlasti da primjenjuje ovaj zakon na okupiranu Zapadnu obalu“, kazala je Francis.

U 2019. je izvedenica „antiterorističkog“ zakona izdata kao vojna odredba za okupiranu Zapadnu obalu.

Zatrašivanje donatora

Ona je kazala da je izraelska upotreba domaćeg kaznenog zakona u ovom slučaju dio strategije da se zastraše donatori i da se ide dalje od ograničenja vojnog zakona koji bi donatori mogli odbaciti kao produžetak okupacije.

„Ovdje je riječ o zastrašivanju donatora i imanju pravne karte protiv svake međunaorodne strane koja nam je blizu ili koja nas podržava finansijski“, Al Jazeeri je kazala Sahar Francis, direktorica Addameera, organizacije sa sjedištem u Ramallahu.

„Izrael sada može tužiti svaku stranku koja nam daje novac – to je cilj“, nastavlja ona.

„Antiteroristički zakon“ od 104 stranice izašao je u junu 2016. i uključuje odredbe koje se tiču finansiranja „terorizma“. Određuje zatvorske kazne između pet i 25 godina za osoblje označenih organizacija, pruža osnovu za konfiskaciju sredstava i zatvaranje ovih organizacija.

Uveo je i nova krivična djela kao što su javno izražavanje podrške za „terorističke“ organizacije sa tri do pet godina zatvora.

U vrijeme svog objavljivanja, ovaj zakon je opisan prvenstveno kao prijetnja za 1,8 miliona Palestinaca koji žive u Izraelu, ali je dodato i da bi mogao ugroziti donacije humanitarnim grupama na Zapadnoj obali ili u Gazi, označivši ih kao one koje pomažu „terorizam“.

Iz Adalaha, glavne palestinske pravne grupe u Izraelu, su rekli u to vrijeme da ovaj zakon „boji političke aktivnosti i izričaj Arapa u Izraelu – uključujući one socijalne, humanitarne i dobrotvorne prirode – neprijateljskom i fasadom poput ratničke, ponovo ih klasifikujući kao terorističke činove“.

Francis je kazala da je izraelsko korištenje „antiterorističkog“ zakona u svojim oznakama najdrastičniji potez do sad, nakon višegodišnjeg pritiska na palestinsko civilno društvo.

„Ove organizacije ovako napadaju već dugi niz godina – to nije funckionisalo za Izrael, pa su nas nazvali teroristima. Na ovaj način, imaju pravne alate da prisile države da se povinuju.“