Dom naroda je ‘dom stranaka’, jer ga ne biraju narodi

Bosna i Hercegovina pokušava provesti izmjenu Izbornog zakona i ustavne promjene, što je pred nju postavila EU želi li zemlja otvoriti pregovarački proces o priključenju Uniji.

Bosna i Hercegovina ispred individualnih prava građana i daje stavlja prava tri konstitutivna naroda - Srba, Hrvata i Bošnjaka (EPA)

Institucije Bosna i Hercegovina trebaju početi zastupati sve građane Bosne i Hercegovine, a gornji, nacionalni Dom naroda treba odlučivati samo o nacionalnim pitanjima važnim za narode, komentarisao je Miodrag Živanović, penzionisan profesor sa Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, u jeku nastojanja da Bosna i Hercegovina izmijeni Izborni zakon i provede ustavne promjene. To je pred domaće vlasti postavila Evropska unija želi li jedna od najranjivijih zemlja Zapadnog Balkana konačno početi pregovore za članstvo u Uniji.

Američki izaslanik za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini, Matthew Palmer također će doputovati u srijedu u Sarajevo na novu rundu razgovora o izbornoj reformi s čelnicima vodeće bošnjačke te hrvatske stranke – Bakirom Izetbegovićem (SDA), odnosno Draganom Čovićem (HDZ BiH) te s opozicionim liderima u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska.

Predložit će im da se najprije bave izborom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i s time povezanim ograničenim izmjenama ustava, a potom sveobuhvatnom izbornom reformom koja uključuje i izbore za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.

HDZ BiH, bez čije saglasnosti trenutno nije moguće vršiti ustavne izmjene odbija bilo kakve pregovore u vezi ograničenja ovlasti Domu naroda. Iz te političke stranke smatraju da je taj gornji nacionalno koncipirani Dom naroda posljednja stepenica gdje mogu spriječiti da se zakon donese bez saglasnosti HDZ-a, trenutno vodeće političke stranke bosanskohercegovačkih Hrvata.

Prava naroda ispred prava građana

Bosna i Hercegovina, čiji je Ustav dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je četverogodišnji brutalni rat zaustavio 1995. godine, 26 godina kasnije ispred individualnih prava građana i dalje stavlja prava tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka. Takav politički koncept usporava rad državnih institucija jer je populističkim političarima dozvoljeno da pozivajući se na nacionalne interese blokiraju zakone čak i kada nemaju racionalno opravdanje za tako nešto.

Primjerice, zakon neće biti usvojen ako osim prostu većinu u donjem, Predstavničkom domu koji broji 42 člana, nema većinu i među srpskim, i hrvatskim, i među bošnjačkim zastupnicima.

Miodrag Živanović, penzionisani profesor Filozofskog fakulteta u Banja Luci (Al Jazeera)

Usvojeni zakon na Predstavničkom domu mora dobiti podršku i u gornjem Domu naroda, u kojem opet sjedi po pet Srba, Hrvata i Bošnjaka. Zakon mora dobiti podršku većine u sva ova tri kluba naroda, čak ako zakon i nije u vezi sa nacionalnim pitanjem, poput zakona o igrama na sreću ili nekog drugog sličnog zakona.

Vijeće ministara, ekvivalent vladi, također ne može usvojiti zakon ukoliko nema usaglašen pristanak ministara iz reda Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Tako nefunkcionalna Bosna i Hercegovina nije u interesu Evropske unije i SAD-a, zbog sve većeg utjecaja Rusije, Kine ali i Turske, pa je Washington delegirao iskusnog diplomatu za izravnog pregovarača izbornih reformi koje bi Bosnu i Hercegovinu trebale učiniti više demokratičnom i približiti je članstvu u Evropskoj uniji.

‘Odvojiti Predstavnički i Dom naroda’

Vijeće ministara i Predstavnički dom u Bosni i Hercegovini trenutno funkcionišu po principu Doma naroda, a pravi Dom naroda odlučuje o pitanjima o kojima ne bi trebao odlučivati, kaže Živanović za Al Jazeeru, objašnjavajući zamršeni Ustav Bosne i Hercegovine.

“Potrebno je napraviti selekciju pitanja o kojima može odlučivati Dom naroda. To bi trebala biti pitanja koja se zaista tiču nacionalnih interesa naroda”, kaže Živanović.

“Dnevni red Doma naroda se mora razlikovati od dnevnog reda Predstavničkog doma”, dodao je, aludirajući na trenutni pogubni paralelizam između dva doma, uvjeren da je i u višeetničkoj Bosni i Hercegovini bez obzira na poteškoće moguće pronaći rješenje koje će uvažavati i etničke i građanske interese.

U Dom naroda ili državno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine trenutno nije moguće birati građane koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, zbog čega je protiv Bosne i Hercegovine presudio i Međunarodni sud za ljudska prva u Strasbourgu.

“Sadašnji Dom naroda i nije pravi dom naroda, jer ga ne biraju narodi, nego političke partije”, kaže Živanović, aludirajući na način izbora delegata u Dom naroda, koji se ne popunjava na izravnim izborima nego to čine političke stranke koje nakon izbora participiraju u vlasti, zbog čega Živanović i ukazuje na apsurdnost da se jedno takvo tijelo uopće i zove domom naroda.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO