Građani protiv ograničenja, nadležnima je to normalizacija stanja

Zemlje Evropske unije postepeno uvode ograničenja i zabrane za nevakcinisane. Uvođenje takvih i sličnih restriktivnih mjera polako kuca i na vrata Bosne i Hercegovine. O tome je već bilo govora u Kantonu Sarajevo, a tema je izazvala žustre rasprave među građanima. Kao i u ostalim životnim temama, jedni su za, drugi su protiv ovakve prakse jer bi se njome, tvrde, narušila osnovna ljudska prava.

Nisu samo oprečni stavovi javnosti prepreka za ovaj vid borbe protiv širenja zaraze. Situaciju dodatno otežava nepostojanje jedinstvene potvrde o vakcinaciji, posebice kada je riječ o mjerama i ograničenjima koje postoje van naše države. Tu bi uskoro moglo doći do ozbiljnih problema za bh. građane u slučaju da se u skorije vrijeme ne riješi ovaj problem.

Nema jedinstvene potvrde

Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), ističu kako su poduzeli sve aktivnosti koje su u njihovoj nadležnosti, te u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine, pripremili prijedlog odluke o zaduženju Agencije za tehničku obradu i vođenje evidencije o izdatim COVID potvrdama. Prijedlog su uputili nadležnima u daljnju proceduru konsultacija i dobijanja potrebnih saglasnosti, u cilju donošenje odluke na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

“Implementirao bi se sistem koji bi omogućavao zdravstvenim organima izdavanje interoperabilne potvrde koja sadrži informacije o statusu nositelja u pogledu cijepljenja, testiranja i/ili prebolovane bolesti COVID-19, na bazi prethodne elektronske razmjene podataka sa Agencijom koja bi važećim sertifikatom, elektronski ovjeravala bar kod izdavačima digitalne COVID-potvrde, a koja bi bila međunarodno priznata i u punom kapacitetu omogućavala građanima Bosne i Hercegovine putovanja po zemljama Evrope i svijeta”, kažu u Agenciji.

Sve bi funkcioniralo na način da bi nadležni zdravstveni organi u Bosni i Hercegovini, koji su u skladu sa zdravstvenim propisima nadležni za izdavanje potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19, elektronskim putem dostavljali podatke Agenciji.

“Agencija bi bila nadležna za tehničku obradu i vođenje evidencije o izdatim COVID potvrdama. Uz korištenje postojećih ljudskih i tehničkih resursa Agencije, taj dio usluge bi bio besplatan. Nadležni zdravstveni organi u Bosni i Hercegovini bi, nakon donošenja odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, postupali po važećim ili novim propisima i uputama Vijeća ministara u vezi naplate COVID potvrda”, pojašnjavaju iz Agencije.

U Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine ističu da su još u maju ove godine počeli konsultacije svih nivoa vlasti u području zdravstva, kako bi se uspostavio pravni okvir za sistem digitalne potvrde radi olakšavanja slobodnog kretanja građana tokom pandemije i učinkovitog doprinosa postupnom ukidanju ograničenja uz istodobno ostvarivanje zaštite javnog zdravlja.

“Na ovu temu u julu ove godine održan je sastanak sa predstavnicima Europske unije u Bosni i Hercegovini, gdje su prezentirani uvjeti koje mora ispuniti svaka zemlja nečlanica Europske unije za prepoznatljivost nacionalnih COVID-19 potvrda unutar Europske unije. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je na ovu temu pripremilo i dostavilo posebnu informaciju za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, te očekujemo da se ova informacija razmotri u što skorijem periodu i da se po njoj donesu odgovarajuće odluke u pogledu daljeg rada na implementaciji tehničkog rješenja radi uvođenja sustava digitalne potvrde u Bosni i Hercegovini”, pojašnjava Zorica Rulj, portparolka Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Blokade iz Republike Srpske

Dodaje, kako Republika Srpska i Brčko Distrikt već imaju za svoja područja uspostavljenu evidenciju građana u pogledu njihovog COVID statusa i mogućnost izdavanja potvrda sa integrisanim digitalnim certifikatom za međunarodnu prepoznatljivost (QR kod), ali to još uvijek nije učinjeno za područje Federacije BiH, gdje postoje parcijalna tehnička rješenja implementirana na nivou nekih kantona.

“Uspostavljanje jedinstvenog sustava izdavanja COVID potvrda i u Federaciji BiH umnogome bi olakšalo i krajnju integraciju postojećih baza i priključenje sistemu EU zelene COVID potvrde. Za sada još nemamo informacije, odnosno nije nam službeno prijavljeno da građani Bosne i Hercegovine, odnosno druga pravna lica imaju većih problema prilikom prelaska državne granice Bosne i Hercegovine sa postojećim dokumentima – potvrdama u vezi njihovog COVID-19 statusa. U tijeku je pribavljanje specimena svih potvrda koje se izdaju u Bosni i Hercegovini, a koji će biti dostavljeni zemljama EU i ostalim koji su to od nas tražili”, kaže Rulj.

Naglašava kako je potrebna saglasnost oba entiteta i Brčko distrikta da bi se sa državnog nivoa moglo upravljati sa izdavanjem odnosno verifikacijom COVID potvrda, na čemu Ministarstvo civilnih poslova, ističe Rulj, aktivno radi tokom posljednjih pet mjeseci.

Za Gorana Čerkeza pomoćnika ministra zdravstva Federacije BIH, prepreka u dobivanju jedinstvene COVID potvrde je to što iz Republike Srpske blokiraju taj proces.

“Pored tog problema, imamo problem što svi kantoni nisu okončali taj proces. U svim kantonima je potrebno stvoriti baze podataka i početi sa izdavanjem QR koda. Premijer Federacije BiH je održao sastanak sa kantonalnim premijerima i jedan od zaključaka je bio da će se stvoriti baze na nivou kantona, te da će svi početi sa izdavanjem COVID putovnica. Samim tim stvorili bi se svi uvijeti da se na nivou Federacije BiH ti podaci objedine, a potom šalju ka državnom nivou na verifikaciju”, pojašnjava Čerkez.

Prema njegovim riječima, “u većini zemalja te potvrde koje se izdaju na nivou kantona su priznate, ali pitanje je do kada će biti priznate jer u međunarodnim odnosima uvijek je priznata samo država”. Napominje i kako “jedna zemlja nije priznala takvu putovnicu”, te misli kako je to bila Češka.

Moguće je uvođenje ‘3G pravila’

Kada su u pitanju restrikcije za nevakcinisane, Čerkez kaže da se ne radi o restrikcijama već mjerama putem kojih bi se život postepeno vratio u normalu.

“To ne bih nazvao restrikcijama jer to nisu restrikcije. Uvođenjem potvrda da ste vakcinisani, da ste preboljeli ili da ste testirani na COVID-19, omogućujete vraćanje drugih sektora u život. Ukoliko bi stav bio da uvedemo takav sistem, to značilo povratak ljudi na stadione, sportske dvorane, vraćanje ugostiteljstva i turizma u normalu”, kaže Čerkez. Zbog toga, smatra, takvu praksu ne treba nazivati restrikcijama, naprotiv, to je veoma dobra praksa koja je uvedena u evropskim zemljama.

“Pošto Bosna i Hercegovina uvijek naglašava kako je evropska zemlja, ovo je dobra prilika da to i pokaže”, smatra Čerkez.

Dodaje, kako Federalno ministarstvo zdravstva prati situaciju oko pandemije i njen daljnji tok, te ne isključuje mogućnost da se određene mjere u konačnici i uvedu.

“Mi pratimo broj vakcinisanih, pratimo i epidemiološko stanje i tu imamo dosta dobru situaciju, barem zasad tako izgleda i možemo kazati da smo bolje prošli nego susjedne zemlje u regionu. Međutim, dolazi hladnije vrijeme i ljudi se povlače u zatvorene prostorije i već smo naglasili da postoji realna mogućnost da jednom to uvedemo”, ističe Čerkez.

Ako dođe do uvođenja određenih mjera, dodaje, potrebno je odrediti za koga bi se one uvele i kada, ali i sve ostale faktore koje prate donošenje takve odluke.

“Ono što je sigurno jeste da prvi sektor koji bi trebao to da ima (COVID potvrde op.a.) ako bi se odlučili na taj potez i uvidjeli da postoji realna potreba za tim, su esencijalne službe u društvu kao što su zdravstveni radnici, ljudi koji rade u staračkim domovima, oni koji rade sa ljudima u socijalnoj potrebi, vatrogasci, policija, obrazovanje itd. Kako postoje prioriteti u cijepljenju tako bi bili i prioriteti za ove ljude. S druge strane, treba dobro sagledati situaciju i vidjeti kada će biti potrebno takvo nešto da se uvede”.

Naglašava da u svijetu već postoje pravila u smislu da se ne može preći granica i ući u drugu zemlju bez COVID potvrde.

Građani protiv nametanja

Šta o svemu misle građani Bosne i Hercegovine, nije teško zaključiti prateći komentare na društvenim mrežama. Ipak, zamolili smo nekoliko njih da daju svoje mišljenje u vezi uvođenja pravila sličnih onima koja postoje u zemljama Evropske unije.

“Mislim da se što više ljudi treba vakcinisati, ali to kod nas očito ne može. S druge strane nije mi baš u redu ne pustiti nevakcinisane ljude nigdje”, kaže Tamara Sarajlić-Slavnić iz Sarajeva. Priznaje da, iako revakcinisana, ne ide još uvijek na sva dešavanja jer je “očito da se i revakcinisani zaraze”.

“Mnogim ljudima ne vjerujem da su vakcinisani, mada kažu da jesu, tako da se trudim da čuvam samu sebe koliko je moguće. A ovi antivakseri su inače uvijek spremni na svađu i dokazivanje tako da njima tek ništa ne vjerujem”, dodaje Sarajlić-Slavnić.

Oni koji su protiv uvođenja restriktivnih mjera u Bosni i Hercegovini, jer takav čin smatraju udarom na ljudska prava, ipak ostavljaju mogućnost uvođenja obaveze negativnog testa za one koji ne žele da se vakcinišu.

“Protiv sam uvođenja radikalnih mjera kao što su zabrana pristupa određenim događajima ili objektima za nevakcinisane. To ne samo da je društvena izolacija jedne skupine ljudi, nego i atak na osnovna ljudska prava”, kaže Aida Džaferović iz Sarajeva. Kažnjavanje ljudi koji se ne žele vakcinisati ne rješava problem, smatra, jer smo “svjedoci da se i vakcinisani mogu zaraziti i prenijeti virus”.

“Ukoliko se vlasti u Bosni i Hercegovini ipak odluče za uvođenje ovako drastičnih mjera, onda treba ostaviti mogućnost nevakcinisanima da događajima pristupaju uz negativan test koji u tom slučaju treba biti besplatan i lako dostupan”, predlaže Džaferović.

Sve je na vlastima

Među studentima se vode različite polemike oko pitanja vakcinacije i mjera koje bi se uvele za one koji ne žele da se vakcinišu.  Sve je, kažu, na vlastima koja treba da donese takve odluke koje neće biti na štetu niti jednoj od navedenih grupacija.

“Zabrana ulaska u odgovarajuće objekte je uskraćivanje prava koje je zakonom propisano. Samim tim, može doći do raznih problema kada su u pitanju građani jer se time ukida mogućnost odabira ponuđenih opcija”, kaže studentica Selma Hebibović. Prema njenim riječima, “građanin ima mogućnost vakcinisati se u cilju prevencije zdravlja, što nekako svi i priželjkujemo kako bi se što prije riješili ove pošasti, ali isto tako, ima mogućnost i da odbije vakcinu, te je vlast dužna uspostaviti red i mir, kako bi se svačije pravo ispoštovalo”.

Iako je studentica u oblasti medicinske grupacije i trebala bi, kako priznaje, biti primjer ostalima kada je u pitanju vakcinacija, ipak ima drukčiji stav. “Ne želim, jer smatram da je potrebno mnogo više vremena kako bi se jedna vakcina dovoljno ispitala. Naravno, jednog dana će vjerovatno doći do ucjene od strane nadležnih organa, prilikom čega nećemo moći čak ni izaći iz naših domova, te ćemo se tada zasigurno boriti za svoje pravo glasa i nećemo dopustiti ovakav vid ucjene”.

Alma Alagić iz Bihaća to ne smatra pametnom odlukom jer, kako kaže, to neće učiniti situaciju ništa boljom u smislu smanjivanja broja oboljelih, dok istovremeno zadire u lična prava i slobode svakog pojedinca.

“Ljudi će reći – ugroženi smo zbog nevakcinisanih, nisu zaslužili da dijele prostor sa nama… To otvara sasvim druge ozbiljnije teme. U Hrvatskoj su uvodili dosta rigorozne mjere, ali nakon nekog vremena, uprkos mjerama, nastavilo se širenje. Smatram da ljude treba puno bolje informirati o dobrobitima vakcinisanja, a ne samo u cilju kako bi im se nešto branilo ili dozvolilo. Vidjeli smo i sami kako ljudi kad im se nešto nameće ili zabranjuje slično reaguju”.

Ove jeseni, s povećanjem broja hospitaliziranih, ljekari upozoravaju kako je najveći broj njih – nevakcinisan. Nedavno je na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli potvrđeno da od ukupnog broja pacijenata oboljelih od COVID-a 19, više od 90 posto njih nije vakcinisano. I sarajevske bolnice imaju slične podatke, pa je Ednan Drljević, šefa infektivnog odjeljenja Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ potvrdio kako jako mali broj potpuno vakcinisanih u bolnici. Prema njegovim riječima, u svijetu se ta brojka kreće između osam do 16 posto, slično je i u susjednim državama, ali i u Bosni i Hercegovini.