Friscia: Prošlo vrijeme za priču, vrijeme za djela u bh. ekonomiji

Regiji je potrebno zajedničko tržište, kako bi se osigurala stabilnost privrede, privlačenje stranih investicija i zadržavanje mladih, smatra predstavnica Evropske investicione banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

U najveće prepreke za poslovanje u regiji spadaju neformalnost, politička nestabilnost, porezne stope i obrazovanje radne snage, kaže Sandrine Friscia (Ustupljeno Al Jazeeri)

Iako treba mnogo vremena i resursa, svi moramo dati svoj doprinos i poduzeti konkretne mjere za razvoj zelene ekonomije u Bosni i Hercegovini, ističe predstavnica Evropske investicione banke (EIB) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Sandrine Friscia.

U razgovoru za Al Jazeeru ističe kako je davno prošlo vrijeme za diskusije na ovu temu, kao i to da je regiji potrebno zajedničko tržište, kako bi se osigurala stabilnost privrednih prilika, privlačenje stranih investicija i zadržavanje mladih talenata, koji masovno svoju budućnost pokušavaju osigurati van Balkana.

  • U Bosni i Hercegovini je u proteklom periodu mnogo ljudi izgubilo radna mjesta. Poslodavcima je teško donijeti odluku da radnike uposle na duže vrijeme, naročito u nekim sektorima kao što su ugostiteljstvo i turizam. Kako se ovaj problem može riješiti u Bosni i Hdercegovini?

– Anketa o ulaganjima EIB-a pokazuje da je u 2020. zbog pandemije korona virusa više od polovine firmi u Evropskoj uniji u određenoj mjeri smanjilo korištenje usluga radne snage putem različitih mehanizama, uključujući otpuštanje, tehnološki višak, privremeni dopust i skraćeno radno vrijeme.

Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana, tokom pandemije privremeno je zatvoreno 38 posto firmi, u rasponu od 19 posto u Srbiji do 66 posto u Albaniji. U gotovo 60 posto firmi došlo je do smanjenja likvidnosti ili problema s novčanim tokovima, što je u konačnici dovelo do velikog smanjenja prihoda od prodaje i radne snage u rasponu od mkinus 23 posto u odnosu na prethodnu godinu u Bosni i Hercegovini, do minus 56 posto u Albaniji.

Uprkos tome, izdašnom političkom podrškom, koju je u regiji u prosjeku dobilo više od 57 posto firmi, u rasponu od 41 posto u Sjevernoj Makedoniji do 86 posto u Srbiji, spriječeno je još veće smanjenje privrednih aktivnosti. Pozitivno je to što je oko petina firmi u regiji, u rasponu od sedam posto u Bosni i Hercegovini do 24 posto u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, povećala ili pokrenula poslovne aktivnosti preko interneta te organizaciju rada na daljinu.

Od početka pandemije EIB je stavio na raspolaganje 105 miliona eura za podršku malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini kako bi se riješili njihovi problemi likvidnosti, zaposlenja i održavanja poslovanja. Ta sredstva dodijeljena su putem komercijalnih i državnih banaka pod povoljnijim uslovima uz produžen rok dospijeća i niže kamatne stope te mogućnost avansnih plaćanja u najpogođenijim privrednim granama.

U tom smislu, daljnja podrška vlade i međunarodnih finansijskih institucija bit će ključna za očuvanje radnih mjesta, proširenje poslovanja kao i privrednu transformaciju u ekološki prihvatljiviji i digitalni model koji će dugoročno učvrstiti tržišnu poziciju preduzeća.

U periodu 2020-21. EIB je u Bosni i Hercegovini investirao 638 miliona eura kao podršku bržem oporavku privatnog sektora i razvoju ključne infrastrukture. Istovremeno smo plasirali sredstva od 1,7 milijardi eura, na koliko smo se obavezali u sklopu inicijative Tim Evropa radi ubrzavanja društveno-ekonomskog oporavka regije Zapadnog Balkana, usvojene u maju 2020. godine.

Kao odan i dugogodišnji partner Bosne i Hercegovine, EIB je do danas dodijelio 3,2 milijarde eura, čime se pomoglo u jačanju zdravstvenog sektora, sektora vodosnabdjevanja i odvodnje otpadnih voda te prevoznog, privatnog i drugih sektora.

  • Uporedo s navedenim, postoji problem s odlaskom kvalitetne radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evrope i dalje. Kako poboljšati privredno okruženje i poslovne prilike u Bosni i Hercegovini?

– Problem odliva mozgova vrlo je raširen u svim zemljama Zapadnog Balkana, a uzrokovan je političkom i ekonomskom nestabilnošću, niskim primanjima te nedostatkom finansijske sigurnosti i prilika za napredovanje u karijeri. Neuravnoteženi odliv talenata ometa razvoj ekonomije znanja i društva u širem smislu.

Jedan od važnih faktora sprečavanja ovog procesa je stvaranje stabilne poslovne klime poboljšavanjem zakonodavnih i institucionalnih okvira. Jedan od ključnih prioriteta Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan Evropske komisije je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta koje je dobro povezano, digitalno, ekološki prihvatljivo, zasnovano na znanju i inkluzivno. Takvo bi tržište stvorilo stabilnije okruženje za direktna strana ulaganja, što bi dovelo do stvaranja prilika za nova radna mjesta, povećanja konkurentnosti lokalne privrede i prosperiteta građana Bosne i Hercegovine.

Drugi važan faktor je razvoj infrastrukture za inovacije, koje postaju odlučujući element održivog i konkurentnog razvoja na globalnom nivou. EIB je već počeo finansirati takve projekte u regiji, što za sobom povlači izgradnju naučnoistraživačkih objekata te laboratorija i centara za inovacije. Tako studenti i naučnici, baš kao i poduzetnici, dobivaju centre u kojima mogu razvijati napredna visokotehnološka rješenja, između ostalog u područjima umjetne inteligencije, informacijskih tehnologija, biomedicine i virtuelne stvarnosti.

Uočili smo važnost takvih istraživanja u vanrednim zdravstvenim situacijama, kao što je pandemija bolesti COVID-19, kod koje ljudski životi zavise od brzog razvoja lijekova i vakcina. EIB, također, aktivno učestvuje u ovakvim projektima.

  • Kako komentirate situaciju u Bosni i Hercegovini po pitanju stranih investicija. Koje su dobre, a koje loše? Koliko administracija otežava poboljšavanje poslovne klime?

– Zdrave ekonomske politike i povoljna poslovna klima ključni su elementi za poticanje privatnih investicija. Perspektiva članstva u EU, putem preporuka za Program ekonomskih reformi, osnova je za dugoročnije strane investicije. Utvrđeno je da je javna administracija jedno od područja u kojima treba dodatno ubrzati reforme, jer bi veća efikasnost i približavanje standardima EU-a olakšali brojne druge procese.

Prema analizi privrednog odjela EIB-a, u najveće prepreke za poslovanje u regiji spadaju neformalnost, politička nestabilnost, porezne stope i obrazovanje radne snage. Slabo upravljanje, često pogoršano političkom nestabilnošću, također ostaje ključan problem za firme na Zapadnom Balkanu.

Na Zapadnom Balkanu EIB štiti pravnu stečevinu i procedure EU-a, pružajući zemljama podršku da ostvare svoje ciljeve za pristup EU-u poboljšanjem ključne zdravstvene, pravosudne, obrazovne i prevozne infrastrukture te primjenom najviših standarda EU-a u svim projektnim ciklusima.

  • Veliki su problem korupcija i korumpirani sektori državne uprave. Rade li vlasti u Bosni i Hercegovini dovoljno na rješavanju ovog problema, ili su i same previše upletene u korupciju?

– Napredak zemlje u svim ključnim prioritetnim područjima koja su utvrđena u sklopu procesa proširenja EU-a pomogao bi da se zemlja približi pravnoj stečevini EU-a te ojača institucionalni i zakonodavni okvir.

  • Šta mislite o preduvjetima za razvoj zelene ekonomije u Bosni i Hercegovini? Koji aspekti imaju najveću šansu?

– Prvo želim reći da svi moramo dati svoj doprinos. Davno je prošlo vrijeme za diskusije i razgovore i potrebno je poduzeti konkretne mjere. Za taj će proces doduše trebati dosta vremena i znatni resursi, ali to je jedini put naprijed.

S potpredsjednicom EIB-a Lilianom Pavlovom na čelu tima zaduženog za naše operacije na Zapadnom Balkanu, spremi smo da nastavimo pružati tehničku i finansijsku podršku za utvrđivanje i pokretanje ključnih projekata u svim sektorima koji podržavaju održive i klimatske ciljeve zemlje i EU-a. Prelazak sa uglja na održivije, raznovrsnije i efikasnije energetske resurse važan je korak u pravom smjeru i primjetno je da regija, zajedno s EIB-om, već učestvuje u relevantnim inicijativama EU-a kojima se to podržava.

EIB je 2021. godine potpisao investiciju u iznosu od 40 miliona eura za rekonstrukciju gradske saobraćajne mreže u Kantonu Sarajevo, koja će, između ostalog, omogućiti modernizaciju i proširenje tramvajske i trolejbuske mreže zamjenom postojećih vozila i izgradnjom novih tramvajskih linija i tračnica. Ovim poboljšanjima znatno će se povećati sigurnost te smanjiti zagušenje saobraćaja i zagađenje zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i okolnim opštinama.

Kada je u pitanju privatni sektor, rezultati EIB-ove ankete među preduzećima pokazuju da usvajanje mjera za energetsku efikasnost nije rašireno na Zapadnom Balkanu, jer većina firmi (dvije trećine) te mjere ne smatra prioritetnima. Također zaostaju iza referentnih zemalja u pogledu zelenih ulaganja.

Analiza pokazuje da manji, ali nezanemariv dio firmi trpi gubitke zbog vremenskih neprilika (skoro 10 posto firmi na Zapadnom Balkanu), pri čemu je Bosna i Hercegovina naročito zahvaćena (skoro 20 posto). EIB planira potpisati nove kredite kojima će se podržati uvođenje energetski efikasnih i ekološki prihvatljivih poslovnih praksi među kompanijama na Zapadnom Balkanu, koje će ubrzati dekarbonizaciju lokalnih ekonomija i pomoći u rješavanju problema zagađenja okoliša.

  • Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan navedeni su kao područje s najzagađenijim zrakom u Evropi, pa čak i u svijetu. Postoji li u Bosni i Hercegovini svijest o razvoju obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora energije s obzirom na to da su termoelektrane najveći zagađivači?

– Svakako, i građani i vlada svjesni su tog problema, koji već desetljećima ugrožava njihovo zdravlje i pogoršava životne uslove. Došlo je vrijeme kada treba poduzeti drastične i brze mjere kao odgovarajuću protutežu sve većim negativnim efektima klimatskih promjena koje razaraju regiju.

Kao banka EU-a za klimu, EIB želi preuzeti vodeću ulogu u naporima prema cilju da Evropa do 2050. godine bude prvi klimatski neutralan kontinent. Postojano povećavamo udio finansiranja projekata klimatskog djelovanja u ukupnom finansiranju, koji se s 25 posto u 2014. povećao na 37 posto u 2020. godini.

Predano radimo na njegovom dodatnom povećavanju da bismo do 2025. godine dostigli udio od 50 posto u našim ukupnim kreditima i tokom kritične dekade 2021-30. prikupili sredstva u iznosu do 1.000 milijardi eura za klimatske mjere i održivost okoliša. U našem planu djelovanja banke za klimu opisano je kako to radimo u praksi, a od njegovog usvajanja, u novembru 2020. godine, već smo postali prva multilateralna razvojna banka koja posluje prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.

Nećemo dopustiti da Zapadni Balkan zaostane za ovim procesom i EIB je već počeo konkretne održive investicije, dok istovremeno razvija nove projekte u područjima održivosti okoliša, efikasnih, raznovrsnih i obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i održivog transporta.

EIB planira podržati nov projekt obnovljive energije u vladi Bosne i Hercegovine, koji će doprinijeti smanjenju zagađenja okoliša te omogućiti prelazak na održivije izvore energije u regiji. Nadamo se da ćemo do kraja ove godine moći potpisati ovu investiciju u ekološki prihvatljiva rješenja, kao i projekat koji se odnosi na poboljšanje zdravstvenih kapaciteta.

  • Koliko žena i mladih učestvuje i koliki im je potencijal za učestvovanje u ekonomskom životu Bosni i Hercegovini?

– Rekla bih da njihov potencijal nije potpuno iskorišten i da trebamo više raditi na tome da mlade i osobe iz osjetljivih društvenih grupa, pa tako i žene, uključimo u ekonomski život Bosne i Hercegovine pružanjem podrške njihovim poduzetničkim nastojanjima. Naša analiza ukazuje na to da žene i dalje nisu dovoljno zastupljene i da ne dobivaju dovoljna sredstva u području poduzetništva, što je ključni pokretač inovacija i rasta u svakom društvu. Žene čine 52 posto ukupnog stanovništva Evrope, ali ih je 34,4 posto među samozaposlenima u EU.

Kako bi pomogao u rješavanju tog važnog problema, EIB je potpisao do sada prvi podsticajni kredit za društveno odgovorno finansiranje, čiji je cilj da kompanije motivira da dugoročno zapošljavaju osobe iz osjetljivih društvenih grupa. Taj kredit banke EU-a dopunjuje se bespovratnim sredstvima u iznosu od četiri miliona eura koja su odobrena u okviru Inicijative EIB-a za ekonomsku otpornost (ERI).

Ta bespovratna sredstva bit će dodijeljena kompanijama koje ispune određene ciljeve da bi podsticale zapošljavanje i poduzetništvo žena, zapošljavanje i profesionalni razvoj mladih, kao i uključenje zapostavljenih i osjetljivih demografskih grupa u društvo (manjina, osoba s invaliditetom, izbjeglica…), koje se često suočavaju s dodatnim preprekama u nastojanjima da uđu na tržište rada. EIB namjerava plasirati takve kredite širom regije i očekujemo da ćemo ih za Bosnu i Hercegovinu potpisati u narednim mjesecima.

  • Koliko je Bosna i Hercegovina, s ekonomskog aspekta, daleko od evropskih i euroatlantskih integracija i standarda?

– Značajan je broj reformi koje se moraju provesti kako bi se ispunile obaveze u okviru politike EU-a za pridruženje u oblati 14 prioriteta koji su izdvojeni. One su važne kako bi se ubrzao proces usklađivanja, naročito u područjima vladavine prava, slobodnog kretanja roba, prevoza, energetike, ekonomske i monetarne politike, finansijskog upravljanja te preduzetničkih i industrijskih politika, a sve je to važno za stabilnu poslovnu klimu i ekonomski rast.

Kao pouzdan partner Bosne i Hercegovine u periodu od četiri decenije, EIB je spreman podržati zemlju u naporima da ostvari svoj cilj pristupanja EU te napreduje s transformacijom ekonomije koja će omogućiti ekološki prihvatljivu i digitalnu tranziciju te integraciju u proizvodne i vrijednosne lance EU-a.

Ovi će procesi, također, pomoći zemlji u prilagođavanju i ublažavanju klimatskih promjena i zagađenja okoliša, koji pogoršavaju kvalitet života i poslovanja. Stvaranje zajedničkog tržišta i daljnja integracija regije u savremene prevozne, energetske i digitalne mreže te mreže odvodnje otpadnih voda važna su odskočna daska koja vodi prema većem prosperitetu Bosne i Hercegovine i njenih građana.

EIB će, kao član Tima Evropa i u skladu s Ekonomskim i investicionim planom, nastaviti pružati tehničku i finansijsku podršku radi olakšavanja tih inicijativa.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO