Cijene nafte divljaju, vrijeme jeftine vožnje odavno zaboravljeno

Rast cijena goriva je nakon relativno dugog zatišja potaknuo novi val inflacije i u Hrvatskoj, jer se neminovno odražava i na veće troškove drugih usluga i roba.

Društvo i ekonomija su otključani, ljudi se voze na sve strane, a gorivo je najskuplje u posljednjih sedam godina (Getty Images)

Kada se u proljeće 2020. godine pandemija COVID-a 19 zahuktavala, cijeli svijet je bio zaključan, u lockdownu. Javni prijevoz je stajao, avioni jedva da su letjeli, ljudi su radili od kuće, a njihovi automobili mirovali u garažama. Naftna industrija, činilo se tada, bila je na rubu propasti. Tankeri krcati naftom stajali su usidreni, zalihe su bile nagomilane, a bušotine zatvorene.

Slijedom toga cijena nafte prije godinu i pol dana bila je rekordno niska: ona tipa Brent 22,40 dolara po barelu, a tipa Crude 19,20 dolara. Tadašnju situaciju ponajbolje je ilustrirala vijest iz Kanade, koja je druga u svijetu po zalihama nafte, gdje je potkraj ožujka 2020. godine barel nafte (oko 159 litara) koštao manje od litre kvalitetnog piva.

Oporavak naftne industrije tada se nije nazirao, ali je postupno uslijedio kada je borba s pandemijom počela davati rezultate i život se počeo vraćati u (novo)normalne tokove. Polako su i cijene počele vraćati se na predpandemijske razine.

Najviše cijene goriva u posljednjih sedam godina

Aktualni rast cijena nafte je tolik da su prošloga tjedna na londonskom tržištu dosegle najvišu razinu u posljednje tri godine – 78,09 američkih dolara, što je čak 40 posto više nego na početku godine. Istovremeno, na američkom  tržištu cijena barela je 73,98 dolara. Za razliku od vremena s početka pandemije, ovoga puta ponestaje zaliha, a zbog velike potražnje bilježe se poremećaji u ponudi. Sve skupa bi, kažu stručnjaci, trebalo potrajati još idućih nekoliko mjeseci.

U Hrvatskoj se odavno zaboravilo vrijeme jeftinog goriva s početka pandemije. Doduše, tko je tada i napunio jeftinim gorivom, nije se baš imao kamo voziti. Kažu neki da su se tada s gorivom natočenim u ožujku vozili i dva mjeseca kasnije. Danas definitivno nije tako.

Društvo i ekonomija su otključani, ljudi se voze na sve strane, a gorivo je najskuplje u posljednjih sedam godina. Štoviše, cijena goriva već mjesecima raste.

U Hrvatskoj se svakoga utorka formiraju cijene goriva, pa poneki tjedan cijena litre eurosupera ili dizela lagano padne, ali općenito se bilježi trend rasta. U odnosu na vrijeme s početka pandemije, kada je litra najprodavanijeg goriva, eurosupera 95, bila 7,90 kuna (1,05 eura), sada se cijena litre tog goriva kreće oko 11 kuna (1,47 eura), a spominje se i skoro približavanje novoj psihološkoj granici od 12 kuna (1,6 eura) za litru. Cijena je to koja je na benzinskim crpkama u Hrvatskoj najviša još od 2014. godine.

K tomu, rast cijena goriva je nakon relativno dugog zatišja potaknuo novi val inflacije, jer se neminovno odražava i na veće troškove drugih usluga i roba.

I kupcima su sada u interesu visoke cijene

Što sve utječe na to i do kada će cijene rasti objasnio je naftni stručnjak iz Zagreba Igor Dekanić, autor knjiga Stoljeće nafte, Nafta – blagoslov ili prokletstvo i Geopolitika energije.

“Glavni razlog je očito nedovoljna ponuda na svjetskom tržištu nafte. Očito postoji neki dogovor između članica OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte) i Rusije kao glavnih izvoznika, a da on nije objavljen ili ne smije biti objavljen”, kaže Dekanić.

Istovremeno, s druge strane, didaje kako “na strani ponude dolazi do optimističnijeg izlaska iz COVID ili post-COVID recesije nego što se ranije računalo”.

“I kad imamo veću potražnju i reduciranu ponudu, onda cijene nafte rastu. Dokle bi to moglo ići, teško je reći. Povećane cijene nafte su u interesu i prodavateljima nafte, zemljama-izvoznicima OPEC-a i Rusiji, ali ovoga puta su visoke cijene, po prvi puta nakon 50 ili 60 godina, u interesu i kupcima. U prvom redu zapadnoj Europi i istočnoj Aziji”, konstatira Dekanić.

Na potpitanje zašto su im u interesu više cijene nafte, Dekanić kaže kako je to stoga jer je uz skuplju naftu izglednija brža energetska tranzicija ka “zelenoj energiji”.

“Europa je sebi zadala brzu energetsku tranziciju. Istočna Azija također, u prvom redu Japan, a Kina nešto sporije. Mada to nitko u zapadnoj Europi neće priznati, u interesu je skuplja nafta jer je uz nju energetska tranzicija brže provedivija. Tko bi, recimo, u Hrvatskoj kupovao električni automobil poput Tesle, ako bi cijena litre benzina u maloprodaji bila osam kuna za litru? Obnovljiva energija još uvijek je skuplja i još uvijek treba subvencije. Kod viših cijena fosilne energije treba manje subvencija, a što je manje subvencija – ekonomski sustavi bolje funkcioniraju”, objašnjava Dekanić.

Nova psihološka granica

Tin Bašić, osnivač portala cijenegoriva.info iz Zagreba, koji sustavno prati kretanje cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, napominje da aktualni trend poskupljenja nafte, a time i rast cijena roba i usluga koji znači inflaciju, odnosno krizu, ima svoje razloge.

“Uzrok krize 2007. i 2008. godine bio je krah financijskih tržišta. Zbog nekretninskog balona u SAD-u sve je otišlo kvragu i to je bio razlog nenormalnog kretanja cijena. Ta financijska kriza se prelila na cijeli svijet. Imali smo dot.com krizu 2000-ih, onda financijsku krizu 2007. godine, a sada je došla korona i upropastila nam život, Uvijek je kriza razlog rastu cijena, samo je pitanje otkud dolazi, kako se manifestira i gdje će završiti”, kaže Bašić.

Što se tiče psihološke granice od 12 kuna, kojoj se cijena goriva sada približava, Bašić kaže da tako visoka psihološka granica nikad nije bila postavljena u Hrvatskoj.

“Hoće li doista biti dosegnuta, ne znam. To je stvarno teško predvidjeti, ali vidimo kako su vremenom rasle psihološke granice: od devet, 10 pa do 11 i sada 12 kuna. Ovisi s koje strane spektra se nalazimo sada. No, od ove psihološke granice ipak smo još daleko”, napominje Bašić.

Građani Hrvatske ranije su, kada bi cijena goriva probila psihološku granicu, običavali ići u susjedne zemlje puniti rezervoare. Sada je i to otežala situacija s COVID-om, jer prelazak granice nije više jednostavan kao ranije.

“Cijene goriva u susjednim zemljama, konkretno u Bosni i Hercegovini i Srbiji, niže su nego u Hrvatskoj. To je zbog toga što je tamo niži porezni i trošarinski tretman goriva, ali bazne cijene su uvijek manje-više jednake. U Hrvatskoj je udio poreza i trošarina u cijeni uvijek oko 60 posto”, ističe Bašić.

Državi ide 60 posto od cijene goriva

Fiskalni i parafiskalni nameti uzrok su visokih cijena goriva u Hrvatskoj, a ne sama cijena nafte. Kad ona raste na nju država nadograđuje poreze i trošarine, pa je zato gorivo u Hrvatskoj skuplje nego u susjedstvu. Stoga ni ovoga puta ne treba očekivati da će hrvatska vlada reagirati na drastičan rast cijene goriva, jer kad je benzin skup, državni proračun je znatno puniji.

“Ne zaboravimo da u Hrvatskoj kao i u zemljama EU 50-ak ili 60-ak postotaka od maloprodajne cijene čine porezi i paraporezi. Dakle, izravni porezi i različite trošarine, kao što su u Hrvatskoj razni doprinosi za gradnju cesta, autocesta, pa čak i obnovu željezničke infrastrukture”, tumači Dekanić.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj su po prilici 60 posto maloprodajne cijene benzina i možda nešto manje od 60 posto maloprodajne cijene dizelskih goriva izravni ili neizravni državni ili paradržavni prihodi”.

“Ne treba zaboraviti da su niske cijene nafte samo u interesu vozačima, a svima ostalima su u interesu više cijene. To je realno stanje”,  dodaje Dekanić.

Blizu smo plafona

Sugovornike smo upitali do kada će, po njihovoj procjeni, cijena nafte, a time i goriva rasti.

“Teško je predvidjeti dokle će taj porast cijena nafte ići. Po nekakvim postojećim zalihama, blizu smo plafona. Međutim, po prvi puta zajednički interesi i kupaca i prodavatelja mogli bi cijenu gurnuti još malo više”, kazao je Dekanić.

Bašić također kaže kako je nezahvalno predviđati dokle će cijene rasti, jer “ako nas je pandemija ičemu naučila, onda je to da se više nego ikad ne može išta predvidjeti”.

“Ne znamo gdje ćemo imati rasplamsavanje koronavirusa. Nedavno smo imali slučaj da je zbog koronavirusa jedna od najvećih kineskih i svjetskih luka bila zatvorena dva tjedna, što je dovelo do kolapsa u svjetskoj logistici. To je najveći problem u cijeloj toj priči, da ne možemo ništa predvidjeti, nego se samo nadati normalizaciji gospodarskih odnosa s kojom ćemo ponovno dobiti cijene nafte kakve su bile ranije. Ali za to treba proći nekoliko godina. Kad život uđe u normalu, onda će i cijene doći u normalu”, zaključio je Bašić.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO