Život s limfedemom: Oboljeli prepušteni sami sebi

Borba za osnivanje Centra za limfedem u Federaciji BiH traje duže od 15 godina, a loš položaj oboljelih dodatno otežava manjak stručnog kadra.

Centar za limfedem oboljelima bi poboljšao kvalitet liječenja, a samim tim i kvalitet života (Al Jazeera)

Kada je 2005. godine operisala karcinom dojke, Vesna Omerović nije ni slutila da će se nedugo nakon operativnog zahvata suočiti s limfedemom, otokom potkožnog tkiva i jednom od najčešćih posljedica terapijskih postupaka vezanih za liječenje raka dojke, koji će iz temelja promijeniti njen život.

“Petnaest dana nakon operacije, kada sam već bila puštena na kućno liječenje, počela je da mi otiče ruka. U bolnici su mi rekli da radim vježbe i da će to proći, ali je otok iz dana u dan bio sve veći”, prisjeća se Omerović.

“Niko u Sarajevu nije znao šta je u pitanju. Dok smo čekali rezultate svih nalaza, ja sam naslućuvala o čemu je riječ”, dodaje.

S obzirom na to da joj zdravstveni sistem države u kojoj živi nije osigurao adekvatan pristup liječenju, bila je prinuđena prijeko potrebnu pomoć potražiti negdje drugo.

“Preko Udruženja Renesansa, koje okuplja oboljele i liječene od raka dojke, došla sam do doktorice Sabine Sarić, specijaliste fizikalne i rehabilitacijske medicine koja je educirana za pružanje usluga pacijentima iz ove oblasti, zahvaljujući kojoj sam dobila adekvatnu terapiju”, kaže.

No sve to je, priča nam, morala platiti iz vlastitog džepa.

“Paket zavoja kojim se radi limfna bandaža košta više od 100 eura, dok rukav košta oko 250 eura. Sve to plaćamo iz svog džepa, a niko nam ne priznaje tu invalidnost. Ako imate limfedem, to je kao da vam nije ništa”, kaže Omerović.

Svjetski dan borbe protiv raka dojke obilježava se u oktobru – mjesecu borbe protiv karcinoma dojke (Al Jazeera)

Dugogodišnja borba za osnivanje centra

Također 2005. godine počinje i borba članica Udruženja Renesansa za osnivanje Centra za limfedem koji, kada govorimo o području Balkana, ne postoji jedino u bh. entitetu Federacija BiH.

Od tada je prošlo 16 godina, njihova borba još uvijek traje, a naznaka o otvaranju Centra koji bi oboljelima poboljšao kvalitet liječenja, a samim tim i kvalitet života, još uvijek nema.

“Osnivanje Centra za limfedem bi umnogome pomogao oboljelim od karcinoma dojke, kao i drugih malignih oboljenja. Osnivanjem centra svi oboljeli dobili bi priliku saznati nešto više o ovom oboljenju, kako da tretiraju i njeguju oboljeli dio tijela”, pojašnjava Enida Glušac, koordinatorica Udruženja Renesansa.

Kod pacijenata oboljelih od karcinoma dojke, dodaje, “ruke su rizično područje zbog operisanih axila, tako da bi se kod mnogih pravilnim tretmanom i uputama spriječilo da do limfedema uopšte i dođe, a oni koji su već oboljeli obučili bi se da rade određene vježbe i masaže specifične za limfedem”.

Ona podsjeća da je limfedem hronična bolest koja se ne može izliječiti, ističući još jedan u nizu razloga neophodnosti otvaranja Centra za limfedem. Također naglašava kako loš položaj oboljelih dodatno otežava manjak stručnog kadra.

“Na nivou Federacije BiH imamo samo jednu doktoricu fizijatricu i jednu tehničarku koje se bave ovim problemom, a s obzirom na sve veći broj oboljelih jasno je da ne mogu svi doći na red za pregled”, naglašava Glušac.

Šta je limfedem?

Limfedem je otok potkožnog tkiva uzrokovan smetnjama u normalnoj drenaži limfne tekućine natrag u krv. Dok je primarni limfedem rijetko, nasljedno stanje uzrokovano problemima s razvojem limfne žile u tijelu, sekundarni limfedem javlja se nakon operacije karcinom, a najčešće nakon masektomičnog zahvata.

Sarić naglašava važnost liječenja limfedema (Al Jazeera)

Sabina Sarić, specijalista fizikalne i rehabilitacijske medicine koja cijeli svoj radni vijek radi s pacijentima koji boluju od limfedema, ističe kako se pojavnost postmasektomičnog limfedema javlja kod 30 do 62 posto pacijenata/ica.

“Istraživanje koje smo radili na području Bosne i Hercegovine pokazalo je da je pojavnost limfedema nakon liječenja karcinoma dojke 49 posto, što je strašno visok procenat. Svakim danom imamo priliku vidjeti sve veći broj pacijenata, naročito onkoloških, sa problemom limfedema”, naglašava.

Limfedem nije izlječiv, no terapijske mjere ublažavaju simptome i usporavaju ili zaustavljaju napredovanje bolesti.

“To je bolest koja se može staviti pod kontrolu. Na taj način se povećava kvalitet života osobe koja živi sa limfedemom, jer joj omogućava povratak profesionalnim, radnim obavezama, porodičnim obavezama, aktivnostima u zajednici”, zaključuje Sarić.

Svjetski dan borbe protiv raka dojke obilježava se u oktobru – mjesecu borbe protiv karcinoma dojke. Oboljelima ostaje nada da će obećanja nadležnih rezultirati konkretnim akcijama na koje čekaju već 16 godina.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO