Kriza s plinom izlaže svijet energetskoj katastrofi ove zime

Piše: Ayoub al-Rimi

Građani evropskog kontinenta očekuju da će doći do naglog povećanja računa za električnu energiju zbog energetske krize koja je počela pogađati sve evropske zemlje, a uzrokovala je i petostruko povećanje cijena električne energije i plina u odnosu na prošlogodišnje cijene.

Evropske građane zabrinjava mogućnost daljeg poskupljenja računa za energiju, dok vlade ubrzavaju tempo kako bi se smanjili učinci ovog povećanja na džepove građana.

Postoje brojni razlozi koji objašnjavaju ovu zabrinjavajuću pojavu, koju je britanski list Telegraph opisao kao “energetski rat”, počevši od ubrzanja ekonomskog oporavka nakon pandemije, velike potražnje za energijom u Aziji i ruskih kalkulacija u kojima se prepliću politika i ekonomija, pa sve do faze energetske tranzicije u Evropi.

Odakle Evropa dobija plin?

Rusija je najveći isporučilac plina u Evropu sa 41 posto, a zatim slijedi Norveška sa 16,2 posto. Alžir je na trećem mjestu sa 7,6 posto, potom Katar sa 5,2 posto, a ostatak dolazi iz različitih izvora.

Ove brojke čine Evropu jako ovisnom o ruskom plinu kako bi zadovoljila svoje energetske potrebe, što objašnjava druge razloge koji proizilaze iz toga, poput povećanja računa za energiju za 500 posto tokom trenutne sezone.

Prema britanskim novinama Financial Times, ovakva dešavanja pokazuju strukturalnu slabost evropskog kontinenta u opskrbi plinom.

Kakva je pozicija Rusije u krizi?

Prošlogodišnja zima, tokom koje je zabilježen pad temperatura u Aziji i Rusiji, doprinijela je iscrpljivanju kapaciteta skladišta u Rusiji koji su dosegli niske nivoe. Međutim, prema evropskoj interpretaciji, Gazprom nije uradio ono što je bilo potrebno da potakne evropske zemlje da obnove zalihe i odbio je isporučiti dodatne zalihe preko Ukrajine suprotno onome što je dogovoreno na osnovu dugoročnih ugovora između dvije strane.

Prema ruskoj verziji priče, prednost treba dati domaćem tržištu s obzirom na povećanje lokalne potražnje. Ukrajina, pak, kaže da Moskva želi “militarizirati plin”, s ciljem da izvrši pritisak na Njemačku kako bi se ubrzalo davanje saglasnosti za kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2, koji će omogućiti isporuku plina u Njemačku direktno iz Rusije preko Baltičkog mora.

Rusija je također počela isporučivati plin u Kinu preko plinovoda Snaga Sibira (Power of Siberia) kroz ranije neiskorištena plinska polja. Kompanija Gazprom također razmatra mogućnost izgradnje novog plinovoda koji će povezati ta polja u zapadnom Sibiru sa Kinom do 2030. godine.

Zašto se povećava potražnja za energijom u Kini?

Azijska potražnja za plinom brzo je porasla za 50 posto u posljednjoj deceniji, predvođena rastom potražnje u Kini, čija se potrošnja u posljednjih deset godina utrostručila.

Hladna zima i vruće ljeto u Kini, a zatim i povratak ekonomskog rasta, doprinijeli su najjačem povećanju potražnje za energijom u Kini, što je razlog trenutne krize s električnom energijom u toj državi.

Kina je prije nekoliko mjeseci smanjila potrošnju uglja kako bi smanjila emisije zagađujućih materija, no morat će se vratiti tržištu uglja radi pokretanja elektrana, što je dovelo do rekordnog rasta cijena termalnog uglja u Aziji.

Kriza s električnom energijom u Aziji pogoršala se zbog prolaska Indije kroz iste uvjete kao i Kina, gdje je došlo do neuobičajenog povećanja potražnje za energijom. Trenutno svi ekonomski pokazatelji govore da u Aziji nema dovoljno uglja da pokrije potražnju.

Proizvodnja električne energije u Kini porasla je za 616 teravatnih sati, bilježeći rast od 13 posto, u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Postoje predviđanja da će Kina morati ukinuti zabranu koju je ranije uvela na uvoz uglja iz Australije kako bi odgovorila na domaću potražnju.

Kina je pokrenula plan za smanjenje emisije stakleničkih plinova, zbog čega postaje sve ovisnija o ukapljenom plinu, što znači da će postati konkurent Evropi po pitanju uvoza plina.

Šta je s Evropom?

Evropa je ušla u energetsku tranziciju radi postizanja nulta emisije štetnih gasova, što je smanjilo spremnost investitora da ulože novac u unapređenje snabdijevanja fosilnim gorivom za koje vjeruju da će postati prošlost u naredne tri decenije.

Snabdijevanje domaćim plinom u Evropi također je palo za 30 posto. Iako se potražnja za plinom uglavnom odnosi na teške industrije, ovisnost o ovom energentu značajno se povećava zimi u kućanstvima. Naprimjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu na zagrijavanje domova otpada oko 40 posto ukupne potrošnje plina.

Jedan od razloga smanjenja zaliha plina u Evropi je i problem s kojim se suočava polje Groningen u Holandiji, najveće plinsko polje u Evropi. Cilj ovog polja bio je održati ravnotežu na evropskom tržištu, ali se pretvorilo u teret za holandsku vladu zbog čega je donesena odluka da se počne zatvarati. Iz polja se sada ispumpava tri četvrtine manje nego 2018. godine.

Koje su zemlje pogođene?

Sve evropske zemlje će doživjeti energetsku krizu tokom ove zime, uz predviđanja da će se sljedeće godine stabilizirati cijene energije, prema posljednjem biltenu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), s tim da će se nanesena šteta razlikovati od države do države.

Francuska neće pretrpjeti velike posljedice jer se u velikoj mjeri oslanja na tehnologiju nuklearnih elektrana, zbog čega je predsjednik Macron najavio ulaganja od milijardu eura u takve elektrane do 2030. godine.

Što se tiče Norveške i Švedske, one uveliko ovise o hidroelektričnoj energiji, dok Portugal ovisi o vjetru i vodi za zadovoljavanje polovine svojih energetskih potreba.

Britanija će izgleda biti najviše pogođena ovom krizom jer uveliko ovisi o prirodnom plinu, čije cijene vrtoglavo rastu. Pored toga, ne raspolaže velikim skladišnim kapacitetima i više nije dio evropskog energetskog tržišta, zbog čega bi ova država mogla ostati bez snabdijevanja energijom iz Evrope.