Dr. Khan: Utiču li vakcine na smanjenje širenja virusa?
Vakcinisane i nevacinisane grupe imaju sličnu razinu virusa u tijelu, ali je manja vjerovatnoća da oni koji su vakcinisani prenesu virus na druge.

Davno je ustanovljeno da vakcine protiv COVID-19 umanjuju rizik ozbiljne vrste bolesti i hospitalizacije, ali donedavno se postavljalo i pitanje da li one umanjuju i prijenos virusa.
To je važno pitanje, ono oko kojeg su se gradile politike javnog zdravstva. Velika Britanija je, naprimjer, odredila vakcinaciju za svo osoblje socijalne brige, kako bi se zaštitili ranjivi pacijenti o kojima brinu. Isto će biti i sa osobljem NHS-a (Nacionalna zdravstvena služba). A u Italiji, od 15. oktobra radnici moraju nadređenima pokazati dokaz o vakcinaciji, negativan COVID test ili potvrdu o nedavno preboljenom COVID-u 19.
Svako ko to ne učini rizikuje suspenziju ili neplaćeno odsustvo. Ostale zemlje usvajaju slične mjere.
No, da li vakcine zaista ograničavaju širenje virusa?
Velika studija, koja još nije recenzirana, a koje je proveo tim sa Univerziteta Oxford, posebno se bavi delta varijantom. Pokazala je da vakcine Pfizera i AstraZenece zaista smanjuju prijenos bolesti. Studija je obuhvatala gotovo 150.000 kontakata gotovo 100.000 početnih slučajeva COVID-19. Početni slučajevi pozitivni na COVID-19 sadržavali su mješavinu vakcinisanih i nevakcinisanih osoba, a cilj nije bio samo vidjeti koje grupe će najvjerovatnije prenijeti virus, već i koja je vakcina najučinkovitija u smanjenju prijenosa, Pfizerova ili AstraZenecina.
Rezultati su pokazali da su obje vakcine umanjile prijenos, ali da je Pfizerova najefikasnija kada je o tome riječ. Kontakti onih koji su potpuno vakcinisani Pfizerovom vakcinom, u 65 posto slučajeva manje su testirani pozitivno na korona virus u poređenju s onima koji nisu nikako vakcinisani. Kod AstraZenece, brojka je iznosila 36 posto.
Kao i ranije studije, i ova je pokazala da vakcinisane i nevacinisane grupe imaju sličnu razinu virusa u tijelu, ali je manja vjerovatnoća da oni koji su vakcinisani prenesu virus na druge, što sugeriše da „čiste“ virus brže i vjerovatno će imati manje zaraznih virusnih čestica.
Pripremljen imunološki sistem
Važno je zapamtiti da će oni koji su vakcinisani imati pripremljen imunološki sistem koji će brže prepoznati korona virus i moći će ga se osloboditi brže od onih koji nisu vakcinisani i čijem će imunološkom sistemu trebati više vremena da odgovori na infekciju.
Sve su ovo dobre vijesti, ali postoji kvaka. Studija je također otkrila da zaštita koju vakcine nude od prijenosa, vremenom slabi.
Tri mjeseca nakon vakcinacije AstraZenecom, oni koji su inficirani imali su jednaku vjerovatnoću širenja delta varijante kao i nevakcinisani. Dok se zaštita od prijenosa smanjila kod osoba koje su primile Pfizerovu vakcinu, ipak je postojala razlika u poređenju sa nevakcinisanim osobama. Iako se to čini obeshrabrujućim, vakcine i dalje nude dobru zaštitu od ozbiljne bolesti.
U razvijenim zemljama već je počela upotreba tzv. booster doza i to će vjerovatno doprinijeti smanjenju prijenosa zaraze, a da li će to potrajati, ostaje da se vidi.
Dok je sve više saznanja o tome da vakcinacija umanjuje mogućnost širenja zaraze na one oko nas, također vidimo da sve više zemalja prihvata strožije mjere kako bi potaknula nevakcinisane da uzmu doze, ne samo zbog sebe, već zbog šire populacije. Istina je da će nas kombinacija vakcinacije i mjera javnog zdravstva izvesti iz pandemije.
Izvještaj o napretku: Zašto neki ljudi dobivaju osip i rane na nožnim prstima
COVID-19 je multisistemski poremećaj i može uzrokovati probleme u bilo kojem dijelu tijela. Jedan od prijavljenih simptoma je osip koji se tipično razvija na nožnim prstima unutar četiri sedmice od pozitivnog testa na virus. Prsti mogu izgledati crveno, upaljeno, pa čak i natečeno. Za mnoge je osip bezbolan, ali za neke može biti bolan, utičući na njihovu sposobnost nošenja cipela i hodanja. Češći je kod tinejdžera i djece nego kod odraslih.
Donedavno, ovaj simptom je bio nepoznat. Sada, tim naučnika iz Francuske vjeruje da je otkrio zašto virus izaziva ovakve neobične simptome. Pregledajući 50 slučajeva „COVID „prsta“, naučnici su pokazali da je to rezultat pretjerane reakcije imunološkog sistema na virus.
Imunološki sistemi onih koji su razvili ovaj simptom proizveli su više antitijela koji su greškom ciljali na sopstvene ćelije i tkiva, baš kao i na virus. Osip je bio posljedica ciljanja na stanice koje omotavaju sitne krvne žile u prstima.
Istraživači se nadaju da će njihovo otkriće utabati put boljem tretmanu onih kod kojih se pojavi taj simptom.
Naveli su i da je pojava „COVID prsta“ mnogo rjeđa nakon vakcinacije.
Dobre vijesti: EMA razmatra tabletu protiv COVID-19
Farmaceutski gigant Merk najavio je da antivirusna tableta koju razvija može umanjiti mogućnost hospitalizacije i smrti među zaraženim za polovinu.
Studije se tek trebaju recenzirati, ali ako provjere budu pozitivna, to će biti prva oralna antivirusna tableta koja se može koristiti u liječenju oboljelih od COVID-19. To znači da bi se potencijalno mogla koristiti za liječenje zaraženih ljudi kod kuće bez potrebe za hospitalizacijom, igrajući ključnu ulogu u sprječavanju preopterećenja bolnica, kao i pružanju nade zemljama u razvoju gdje su bolnički kapaciteti ograničeni.
Aktivni lijek u tableti je molnupiravir i bio je toliko uspješan u tri faze ispitivanja na pozitivnim osobama da je istraživanje završeno prije vremena.

Molnupiravir je „počeo život“ kao mogući lijek za virus venecuelanskog konjskog encefalitisa, a razvio ga je Univerzitet Emory iz Atlante. Ali kada je počela pandemija, počeo se koristiti kao tretman životinja zaraženih korona virusom. U pokusima na životinjama pokazalo se da je zaustavljeno ne samo umnožavanje virusa, već i njegov daljnji prijenos.
Koliko shvatamo, Evropska agencija za lijekove (EMA) razmatra informacije o lijeku i njegovoj sigurnoj upotrebi prije nego što donese konačnu odluku o korištenju.
Pitanje čitateljica o menstrualnom ciklusu
Iako to nije navedeno kao zvanična nuspojava vakcinacije, neke žene su prijavile poremećaje u menstrualnom ciklusu nakon vakcine.
Ispitivanja su pokazala da vakcine ne utiču na plodnost, a neplanirane trudnoće podjednako su zabilježene i kod vakcinisanih i kod nevakcinisanih grupa.
Britanska regulatorna agencija za lijekove (MHRA) koristi sistem „žutog kartona“ za prijavu nuspojava kod osoba nakon vakcinacije, a do septembra 2021. godine registrovala je više od 30.000 prijava menstrualnih poremećaja.
Činjenica da su žene vakcinisane mRNA vakcinama Pfizera ili Moderne, kao i vektorskom AstraZenecom, prijavljivale potencijalne nuspojave, sugeriše da vakcina nije ta koja izaziva menstrualne poremećaje, već je to imunološki odgovor na njih.
Iako se tek treba utvrditi direktna veza između imunog odgovora na vakcinaciju kada su u pitanju menstrualni problemi, postoje dokazi da aktivnosti imunološkog sistema mogu utjecati na periode kod žena.
U najvećem dijelu slučajeva, poremećaji su nestajali brzo, obično već u sljedećem ciklusu.
Ukoliko postoji veza između vakcina i menstrualnih problema, to treba biti hitno istraženo kako bi se spriječilo daljnje oklijevanje vakcinacije kod žena u plodnoj dobi, koje su bile na meti pogrešnih informacija o vakcinama i utjecaju na njihovu plodnost. Istodobno, ljekari moraju znati trebaju li istraživati nepravilno vaginalno krvarenje iz drugih razloga.