Italijanski mediji: Bila jednom Amerika

Upad pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u zgradu američkog Kongresa i dalje je tema na Apeninima, ali se piše i o mogućem trećem valu korona virusa i o političkom obračunu aktuelnog i bivšeg premijera koji bi mogao rezultirati padom Vlade.

Najveću planetarnu demokraciju u srce pogodila šačica izgrednika, piše italijanska La Stampa (Arhiva)

Upad pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u zgradu američkog Kongresa, gdje su se zastupnici oba doma okupili da potvrde pobjedu Joea Bidena na nedavnim predsjedničkim izborima, tema je koja zauzela naslovnice italijanskih medija u prvoj sedmici 2021. godine.

“Bila jednom Amerika”, poigrava se s riječima i aludira na čuveni film Sergia Leonea torinska La Stampa, u čijem uvodniku stoji da je “najveću planetarnu demokraciju u srce pogodila šačica izgrednika kojom je izmanipulirao još uvijek aktuelni predsjednik”.

“Dan puča” piše rimska La Repubblica, koja povlači paralelu između vašingtonskih dešavanja i Mussolinijevog marša na Rim, kojim je italijanski diktator stupio na vlast dvadesetih godina prošlog stoljeća.

„Paralelni Trumpov svijet, hranjen suludim teorijama zavjere i kulturom nasilja, pomračio je demokraciju u zemlji koja nikada ne propušta priliku da se predstavi kao svjetionik zapadne civilizacije“, piše u svom uvodniku milanski Corriere della Sera, koji je događajima u Capitol Hillu u četvrtak posvetio prvih šest stranica.

Zašto kasne Pfizerove vakcine

Narednih osam posvećeno je mjerama protiv širenja Covida-19.

Najtiražniji italijanski list navodi da se nakon uvodnih problema ubrzava ritam cijepljenja stanovništva, ali da je to rijetka dobra vijest (druga je zeleno svjetlo za upotrebu vakcine Moderne).

Corriere piše da isporuka druge tranše vakcine Pfizer-BioNTech u Italiju kasni, što zasad i nije toliki problem budući da doze ranije isporučene još nisu iskorištene.

Ovaj list, međutim, špekulira da je Pfizer vakcine namijenjene Evropskoj Uniji i Italiji poslao u druge zemlje kojima je svoj proizvod skuplje naplatio te da je spreman čak i na finansijske penale zbog kašnjenja u isporuci.

Isti izvor piše i o pogrešnim špricama koje se koriste za vakcinaciju. Navodi da su pojedinim punktovima isporučene veće šprice od onih potrebnih za ubrizgavanje tačne doze, ali da je u međuvremenu i taj problem riješen.

Još ranije su italijanski mediji pisali da za realizaciju programa vakcinacije nedostaje obučeno osoblje. Vlasti su objavile javni konkurs za 15 hiljada ljekara i bolničara.

Corriere tvrdi da unatoč ubrzanoj proceduri izbora prvi kontigent od 1.500 medicinskih radnika koji će dobiti posao na vakcinaciji neće moći biti zaposlen prije 20. januara.

Unatoč svim problemima, Italija je, prema izvještajima, druga najefikasnija zemlja Evropske unije s oko 270 hiljada vakciniranih od 27. decembra, kada je počeo program cijepljenja.

Iako je vakcinacija u toku, italijanske vlasti ne namjeravaju značajno ublažiti restrikcije za sprečavanje širenja korona virusa. Državna vlada je odlučila da se nakon božićnog i novogodišnjeg lockdowna vrati na podjelu zemlje u tri zone u kojima, u ovisnosti od intenziteta pandemije, važe različite mjere.

Iako je broj dnevnih slučajeva korona virusa pao sa prosječnih 40 hiljada sredinom novembra na ispod 20 hiljada, brojni drugi pokazatelji su zabrinjavajući.

Corriere ističe da je indeks prenosivosti virusa Rt ponovo premašio granicu 1, da je procenat pozitivnih testova u odnosu na ukupan broj urađenih oko 15 te da najviše brine što je okupiranost broja raspoloživih kreveta u bolničkim odjelima za intenzivnu njegu iznad kritičnih 30 posto.

„Ovi podaci najavljuju dolazak trećeg vala virusa“, prenosi milanski list.

Renzijeve prijetnje Conteu

Italijanski mediji još od posljednjih dana prošle godine veliku pažnju posvećuju političkom obračunu aktuelnog premijera Giuseppea Contea i njegovog prethodnika Mattea Renzija.

Iako su koalicioni partneri – Renzijeva minorna stranka Italia Viva drži dva ministarska mjesta u Conteovoj Vladi – dvojica političara su već dugo u zategnutim odnosima koji su u posljednjim sedmicama pogoršani.

Renzi je pritisak na Contea pojačao tražeći radikalne promjene u planu oporavka posrnule ekonomije i u upravljanju epidemiološkom situacijom. Svoje zahtjeve uslovio je izlaskom iz vlasti, što bi, ukoliko se desi, otvorilo put za mogući pad Vlade i povratak na scenu desničarske koalicije koju predvodi Matteo Salvini i njegova Sjeverna liga.

Conte je, pak, odgovorio s novom verzijom plana utroška 209 milijardi eura koje je Italija dobila u okviru paketa poticaja Evropske Unije nazvanog NextGeneration.

Kako javlja državna agencija Ansa, Conte je nacrt plana poslao na odobrenje koalicionim partnerima u nadi da će prevazići krizu koja bi, prema nekim analitičarima, u najcrnjem scenariju mogla rezultirati čak i padom Vlade te posljedično tome i vanrednim izborima.

Renzi je nekoliko puta javno naglašavao spremnost da napusti vladajuću koaliciju koju uz Italiju Viva čine još populistički pokret Pet zvijezdica i Demokratska partija. Conte je nestranački premijer.

„Italia Viva ima politički, a ne personalni problem sa Conteom. Ako naše ideje nisu potrebne, napustit ćemo Vladu“, zaprijetio je Renzi.

Regenijevi roditelji tuže Vladu

Roditelji Giulia Regenija, italijanskog državljanina mučki ubijenog u Kairu u januaru 2016. godine, podnijeli su tužbu protiv ovdašnje Vlade, prenosi rimska Repubblica.

Claudio Regeni i Paola Deffendi tvrde da je Vlada Italije prekršila vlastiti zakon koji brani prodaju oružja državama u kojima se ozbiljno krše ljudska prava.

Italija je ljetos Egiptu prodala dva vojna broda za 1,2 milijarde eura (prvi je već isporučen 23. decembra 2020.), nakon čega se Vlada Giuseppea Contea našla na žestokom udaru organizacija za zaštitu ljudskih prava i većine medija.

Roditelji Regenija tvrde da je tim činom prekršen član 185 Zakona iz 1990. koji zabranjuje prodaju oružja “državama čije vlasti su odgovorne za ozbiljno kršenje međunarodnih konvencija o ljudskim pravima”.

U januaru 2016. godine u Kairu je otet, mučen i ubijen 28-godišnji Regeni, doktorand Univerziteta Cambridge, koji je u egipatskoj prijestolnici istraživao položaja sindikata.

Slučaj je do danas neriješen. Istraga s egipatske strane, koju su italijanski mediji često nazivali farsom, nedavno je zvanično zaključena bez rezultata.

Italijanski istražitelji su, pak, nedavno odlučili procesirati četvericu visokih oficira egipatskih snaga sigurnosti zbog navodne umiješanosti u Regenijevo ubistvo. Optuženi su bivši šef državne sigurnosti, general major Tarik Sabir, njegovi saradnici, major Magdi Ibrahim Abdelal Šarif i pukovnik Hišam Helmi te pukovnik Atar Kamel, kao nekadašnji prvi istražitelj Kaira.

Izvor: Al Jazeera