Za Vladu sve uredno funkcioniralo, na terenu haos i nesnalaženje

Je li potres u sisačko – moslavačkoj županiji razgolitio državu i pokazao sve njene manjkavosti kod ovakvih situacija?

Iako su ubrzo na terenu bili vatrogasci, HGSS, policija i vojska nedostajalo je svega i svačega (EPA)

Razrušene kuće, urušene stambene zgrade, uplašena i uplakana lica stanovnika, neuporabljive bolnice, život u automobilima i pod šatorima… Zabilježeno je i sedam ljudskih žrtava. Kaos na sve strane i gdje god se pogleda. To je slika prvih dana koja je vladala na području pogođenim razornim potresom na području Petrinje, Gline, Siska i ostalih mjesta. Podsjećamo kako je 29. prosinca, oko 12.20 sati, to područje potresao razorni potres snage 6,3 po Richteru.

Nered i nesnalaženje

O tome što se događalo na terenu svjedočili su i brojni mještani toga područja koji su prozivali državu za kašnjenje s odlukama, ne snalaženje i kaos koji je vladao. Iako su ubrzo na terenu bili vatrogasci, HGSS, policija i vojska nedostajalo je svega i svačega, a prije svega stambenih kontejnera za dalji život u zimsko vrijeme. Veliki broj mještana ostao je bez domova i nisu imali gdje živjeti pa su dane i noći provodili u automobilima, raznim pomoćnim prostorijama, šatorima ili su jednostavno bili vani. Punih šest dana u potresom pogođenim područjima nije postojala glavna osoba odgovorna za sve što se radi na terenu i koja organizira i vodi aktivnosti. Tek sedam dana kasnije Vlada RH proglasila je katastrofu na tome području te donijela odluku o osnivanju Nacionalnog Stožera za potres kojim rukovodi potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomo Medved.

Radi se o specifičnom području Hrvatske, koje je slabo naseljeno i s brojnim malim zaseocima tako da nekim unesrećenim ljudima nitko nje došao i pružio pomoć niti danima poslije potresa. Dodatni problem predstavlja činjenica što se većinom radi o starijem stanovništvu. Stvar su spašavali volonteri iz cijele Hrvatske koji su dolazili i pomagali na sve moguće načine. Niti sedam dana od potresa nije postojao detaljan popis građana koji su ostali bez domova ili su raseljeni širom Hrvatske. Obični građani su se organizirali i dovozili na stradala područja i kamp kućice, kontejnere, šatore, grijalice jer to nadležni u državi nisu napravili. Stambeni kontejneri su dolazili i iz inozemstva ali ne i iz Robnih zaliha koje mnogi prozivaju za nesnalaženje u ovoj situaciji. Lavinu kritika doživljava i Hrvatski Crveni križ, čelnici Civilne zaštite kao i cijela Vlada RH. Uz sve to svjedočili smo i čudnim izjavama nekih ministara prilikom odgovora na novinarska pitanja koja su izazivala dodatne nejasnoće.

Zaboravljeni ljudi

U trenutku toga razornog potresa na Petrinje je bila i novinarka N1 televizije Ana Mlinarić koji je iz prve ruke svjedočila svemu što se događalo.

„Odmah toga prvoga dana, tijekom poslije podnevnih sati, ulice Petrinje i Siska su bile očišćene, a i Hrvatski Crveni križ je građanima dijelio hranu. Međutim, ljudi su nam govorili kako okolna sela danima nitko nije posjetio. Eventualno su do njih došli statičari i to je bilo to, a trebali su svaku vrstu pomoći“, rekla je Mlinarić.

Dodaje i kako je neviđeno da se putem telefona ili e-maila moraju statičari pozvati da procjene nastale štete ili da se zatraži postavljanje stambenog kontejnera što se moglo čuti na terenu. To se traži od ljudi među kojima je veliki broj starijih građana koji ne koriste e-mail ili nemaju električne energije. Kaže i kako je bilo vidljivo da nema ekipa koje bi obilazile cijeli taj teren i popisivale ljude i njihove potrebe.

„Poseban problem su te stambene kućice gdje bi se ljudi mogli smjestiti. Nejasno je zna li država uopće i kolike su potrebe. Prvo se komunicirala brojka od 500 kućica, pa onda 1.000 da bi se kasnije spominjalo 1.500 tih kućica. Ljudi na terenu jednostavno ne znaju kome se javiti jer im nitko nije dao sve potrebne informacije“, ističe Mlinarić.

Kada je riječ o daljem djelovanju na terenu poslije uspostavljanja Nacionalnog Stožera za potres Mlinarić kaže kako je to teško procijeniti te da niti načelnik Stožera Tomo Medved 6 dana poslije potresa nije imao detaljan popis svih ljudi stradalih u potresu i njihovih potreba.

Potres je razotkrio i kriminal u obnovi nakon Domovinskog rata jer se pokazalo kako su nastradale i neke kuće izgrađene tijekom obnove. Pokazalo se kako u temeljima tih kuća nije bilo armature, stavljalo se malo cementa i slično.

Dva Stožera

Da je Vlada RH zakazala tvrdi i predsjednik SDP-a Peđa Grbin koji tvrdi da su konkretne odluke i reakcije bile zakašnjele.

„Pokazuje to i činjenica da je katastrofa na tim područjima proglašena sedam dana poslije toga potresa. Kasnilo se s brojnim odlukama. Odličan posao na tom području odradili su vatrogasci i HGSS ali onaj dio kojim treba koordinirati Vlada RH kaska. Vlada je sada osnovala još jedan Stožer te je upitno kako će ljudi na terenu reagirati kada od nacionalnog Stožera za borbu protiv epidemije korona virusa dođe jedna uputa, a od nacionalnog Stožera za potres druga. Puno je toga što se na terenu mora popraviti. Svakako da treba popraviti i sustav Civilne zaštite kao i onaj Robnih zaliha jer vidimo da u zalihama nema niti šatora niti kućica“, rekao je Grbin.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović od prvoga dana je na terenu i detaljno je upoznat sa situacijom u gradu kojemu je na čelu. Međutim, prvoga dana rada nacionalnog Stožera Dumbović nije dobio poziv da sudjeluje na sastanku. Po mnogima i to puno govori o načinu rada i kaosu na terenu.

„Ja nisam dobio niti jedno rješenje niti poziv, osim prvog poziva, kada je došao gospodin Medved i ne znam što se događa. Ako je to stožer koji je stožer van dometa mene kao gradonačelnika, onda OK, to su takve očito odluke. Deset posto Hrvatske zna moj broj telefona. Ako je bilo potrebe, sigurno bi me zvali. Ali ako nema potrebe, to je njihova politika. Ako gradonačelnik nije na stožeru, ne prvi, drugi, treći, četvrti, peti, nego među prvima, onda je stožer sam sebi svrha i komunikacija već lagano očito puca, ako mene nitko nije pozvao“, rekao je Dumbović.

Optužbe na račun Crvenoga križa

Dodao je kako se zna da se do sada improviziralo ali i da to narod ne želi nego da želi da im se zadovolje elementarne potrebe, a to je topao obrok. I on je oštro prozvao Hrvatski Crveni križ koje smatra odgovornima za nedostatak toplih obroka za građane u ovom trenutku.

„Mislim da smo zasad sve potrebe koje smo imali riješili na dobar način. Sve dalje, postoji improvizacija. Ovdje treba kuhinja u kojoj će topli obrok dobiti ne tri ili četiri ili pet tisuća ljudi, po zdravstvenim standardima po kojima bi to trebalo biti. Ono na Trgu hrvatskih branitelja ne može opstati. Može opstati još jedno tri, četiri dana, i poslije tri-četiri dana moramo napraviti lokaciju na kojoj ćemo imati distribuciju gdje ćemo kuhati recimo 15 tisuća obroka, i da mi kao gradovi i općine, i sela i mjesni odbori, imamo ambulantnu dostavu ljudima koji su još uvijek neki u automobilima i koji nemaju rješenje da imaju topao obrok. Crveni križ je na račun Petrinje, Gline i Siska dobio 36 milijuna kuna. Prvi čovjek Crvenog križa je mojoj zamjenici rekao da oni imaju uvjete da hranu pripreme na tri lokacije po 500 ljudi. A nama treba 15 tisuća. Najveća odgovornost je na Crvenom križu. I ako u ovoj državi netko treba prvi pasti, to je Crveni križ“, rekao je Dumbović.

U isto vrijeme ministri u Vladi, Tomo Medved kao novi načelnik Stožera kao i sam premijer Andrej Plenković ne misle da na terenu vlada bilo kakav kaos te su sve službe odradile dobar posao i vrlo brzo bile na terenu. Napomenuo je da je sustav Civilne zaštite na terenu bio unutar sat vremena ali i da u tom trenutku nitko nije mogao steći uvid u razmjere šteta. Istakao je kako zapravo nema aktera u sustavu civilne zaštite ili Domovinske sigurnosti koji nije bio na licu mjesta.

Medved: Nećemo nikog zaboraviti

„Radimo na iznalaženju financijski sredstava, Državna riznica primila je 59 milijuna kuna uplata. Crveni križ dobio je više od 35 milijuna kuna. Odaziv je velik, cijenimo angažmana naših sugrađana koji su doli do svih kućanstva. Sada tu aktivnost trebamo strukturirati na najbolji način. S obzirom da je potres bio 29. prosinca u 12 i nešto sati mi smo prije zatvaranja Državne riznice iznašli 120 milijuna kuna pomoći. Imamo ljude u ruralnim sredinama, mnogi imaju stoku i ne žele ići u privremeni smještaj, ne žele napuštati domove bez obzira na to u kakvoj su situaciji. Nemojmo očekivati da će nakon potresa 6.2 po Richteru situacija izgledati kao da se došli u apoteku“, rekao je Plenković.

S premijerom se slaže i župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić koji je rekao kako je dolazak na tisuće i tisuće ljudi na potresom pogođeno područje, koje nije nitko mogao predvidjeti, stvorio dodatne probleme.

“Prividno je izgledalo kao da vlada nered ili kaos, što uopće nije točno. Na ove je prostore dnevno dolazilo više od 10 tisuća ljudi, napravljene su gužve na prometnicama, nije bilo jednostavno brinuti se o svemu i sve kontrolirati. Sustav Hrvatske vojske i civilne zaštite dobro je funkcionirao“, rekao je Žinić.

Iznoseći brojke o štetama, koje se mijenjaju iz sata u sat, kazao je kako oko 50 tisuća stanovnika ima direktna oštećenja na kućama ili gospodarskim zgradama. U trenutku pisanja teksta prijavljene su materijalne štete na više od 15.000 objekata od kojih će njih oko 4.500 morati biti srušeno.

Imenovani načelnik Stožera Tomo Medved poručio je građanima na potresom pogođenim prostorima kako nitko u ovoj nesreći neće ostati sam te pozvao stradale u potresu da imaju povjerenja u institucije države.

“Imajte povjerenja u institucije RH, imajte strpljenja, poglavito oni koji očekuju kamp kućice ili kontejnere. Nećemo zaboraviti nijednu obitelj, definitivno će sve naše službe obići do zadnje obitelji. Činimo iznimne napore na iznalaženju tehničkih rješenja za nabavu potrebnih kontejnera i kamp kućica u kojima bi se smjestili oni koji zbog oštećenja ne mogu u svoje kuće“, zaključio je Medved.

Izvor: Al Jazeera