Migranti u BiH: Susjedi bez adrese

Procjene govore da se u BiH trenutno nalazi između sedam i devet hiljada migranata.

Mohamed je u Sarajevu oko mjesec dana i s nestrpljenjem čeka pogodan trenutak da pređe hrvatsku granicu i otputuje dalje u Njemačku ili Italiju (Al Jazeera)
Mohamed je u Sarajevu oko mjesec dana i s nestrpljenjem čeka pogodan trenutak da pređe hrvatsku granicu i otputuje dalje u Njemačku ili Italiju (Al Jazeera)

Migrant koji se predstavio kao 21-godišnji Mohamed iz Sirije, samo je jedan od hiljade migranata koji priliku da pređu hrvatsku granicu i uđe u Evropsku uniju čekaju u Bosni i Hercegovini. EU za Mohameda znači bolji život od onoga kojeg je imao u ratom zahvaćenom Bliskom istoku.

Ali, njegovo iščekivanje u Bosni i Hercegovini može potrajati sedmicama, ili mjesecima jer je ilegalni prelazak hrvatske granice, koja je i granica EU-a, neizvjestan i rizičan. O brutalnosti hrvatske policije prema migrantima nedavno se raspravljalo i u Evropskom parlamentu, kada su neki zastupnici, pretežno lijevih i stranaka centra ponašanje hrvatske policije nazvali sramotnim, poput portugalske eurozastupnice Isabele Santos koja je govorila u ime kluba Socijaldemokrata.

Mohamed pokazuje promrzle ruke. U Sarajevu je već oko mjesec dana. U BiH je došao preko Grčke, Albanije, Kosova i Srbije. Kupci u lokalnom supermarketu mu pomažu da dobije hranu. Svi su uglavnom ljubazni prema njemu. Ali, sve ostalo, uključujući krevet od kartonskih kutija, za Mohameda je ravno katastrofi. S nestrpljenjem čeka pogodan trenutak da pređe hrvatsku granicu i otputuje dalje u Njemačku ili Italiju. Poznaje osnove njemačkog i italijanskog jezika i misli da bi mogao zaraditi za pristojan život u jednoj od te dvije zemlje. Dok je u Sarajevu, radije izbjegava migracione cente ili velike skupove migranata.

Procjene govore da se u BiH trenutno nalazi između sedam i devet hiljada migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskom kantonu i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, i u šumama u blizini granice s Hrvatskom. Za njih nema mjesta u prenapučenim migracionim centrima, ili oni sami pokušavaju što duže biti izvan kontrole institucija. Bosna i Hercegovina za njih je samo jedna od stanica na njihovom putu prema bogatom zapadu.

Migranti se ne bi smjeli kretati bez prijave

Ipak, vlasti ne bi smjele dopustiti da u zemlji postoji toliki broj migranata koji nije pod nadzorom, upozoravaju domaće i međunarodne organizacije. Boravak migranata izvan kontrolisanih centra dovodi u opasnost i migrante i lokalno stanovništvo.

Nekoliko ubistava koja su se desila posljednjih mjeseci unutar migrantskih skupina i izvan njih, natjeralo je građane da izađu na proteste, naročito u gradovima poput Bihaća i Sarajeva. Migranti su osumnjičeni za ubistvo muškarca u novembru prošle godine u naselju Otes kod Sarajeva. Dva mjeseca kasnije ubijen je migrant u Zenici.

Kako sada stvari stoje, Hrvatska ne misli otvarati svoje granice za migrante, dok su migranti u BiH sve više nezadovoljni.

Edin Ibrahimefendić, stručni savjetnik u Instituciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine kaže da se u svijetu vodi globalna debata o tome kako ograničiti prava kretanja migranata da bi se dobila kontrola nad migracijama, a istovremeno ne ograničiti prava onih kojima je pomoć potreba.

Kada migranti uđu ilegalno u BiH, oni bi trebali pristupiti Službi za poslove sa strancima, gdje bi trebali podnijeti zahtjev za azil. Ukoliko to ne učine, državne agencije bi takve migratne svakako trebale pronaći i staviti pod nadzor, kaže Ibrahimefendić za Al Jazeeru.

„Naravno, nadzor nije samo zbog suzbijanje kretanja migranata, već i radi omogučavanja njihovih prava“, kaže on.

Na isti način objašnjava i Amra Kadrić iz nevladine organizacije „Vaša prava“, koja nudi besplatnu pravnu pomoć migrantima.

Ona kaže da ukoliko se radi o licu koje nije ušlo u postupak azila, Služba za poslove sa strancima ima odriješene ruke da u bilo kojem momentu, vodeći računa o okolnostima svakog pojedinačnog slučaja […], pristupi donošenju rješenja o protjerivanju i stavljanju pod nadzor u Imigracioni centar Lukavica.

Postupak udaljenjenja [iz BiH] je izuzetno kompleksan i zahtjeva saradnju vlasti zemlje porijekla stranog državljanina, kažu za Al Jazeeru u Službi za poslove sa strancima.

“S obzirom da većina migranata ne posjeduje nikakve dokaze o identitetu, prije svega Služba pokreće postupak utvrđivanja identiteta za stranca […] Postupak utvrđivanja identiteta može da traje i po nekoliko mjeseci dok se ne utvrdi identitet stranca jer za neke  zemlje nema rezidentne Ambasade u Bosni i Herecgovini što dodatno usložnjava postupak utvrđivanja identiteta.  Da bi se izvršio povratak lica, matična zemlja mora potvrditi identitet  i državljanstvo lica“.

“U 2020. godini na osnovu provedenih procedura za pripremu i udaljenje, sa teritorije Bosne i Hercegovine udaljeno je 686 lica u zemlje porijekla ili u zemlju koja ih prihvata”.

Od 16.190 nezakonitih migranata koje je Služba za poslove sa strancima BiH registrovala u 2020. godini većina njih je iskazala namjeru podnošenja zahtjeva za azil u BiH, kako bi legalizovali svoj status u zemlji, podaci su Službe za poslove sa strancima.

Očekuje se novi migrantski pritisak

Vijeće ministara BiH je krajem januara osvojilo sporazuma o vraćanju migranata porijeklom iz Pakistana koji nemaju odobren azil u BiH, što bi trebalo doprinijeti smanjivanju migrantskog pritiska na BiH. Isti sporazum sada treba potpisati i druga strana, Pakistan. Ipak, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić već je najavio da je proces readmisije veoma kompleksan posao i da će proći dosta vremena do realizacije.

Michael Spindelegger, direktor Međunarodnog centra za razvoj migracijske politike sa sjedištem u Beču u međuvremenu je rekao za list Handelsblatt da se očekuje da će bolja zdravstvena njega i dostupnost vakcina u Evropi te globalna ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa sada potaknuti veću migraciju prema Evropskoj uniji. To bi dodatno moglo povećati pritisak migranata i na Bosnu i Hercegovinu.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Postoji li način da se situacije riješi i da se odgovarajuće zbrinu migranti, šta će se dogoditi dolaskom toplijih dana i šta mogu, ako išta, učiniti evropske organizacije?

Više iz rubrike TEME
POPULARNO