Igmansko Malo polje: Spas ili ostanak u zaboravu

Dok se na Bjelašnici grade apartmani uz same staze, igmanske skakaonice prepuštene zaboravu i nemaru.

Nakon brojnih obećanja, najava, predstava – skakaonice ni dan-danas nisu obnovljene, a ista je situacija i sa jedinim hotelom-restoranom (Al Jazeera)
Nakon brojnih obećanja, najava, predstava – skakaonice ni dan-danas nisu obnovljene, a ista je situacija i sa jedinim hotelom-restoranom (Al Jazeera)

Malo polje na planini Igman, nedaleko od bosanskohercegovačke prijestolnice Sarajeva, već decenijama važi kao idealno mjesto za bijeg od gradske vreve, galame, smoga, a ove i prošle godine od korona virus.

No, iz godine u godinu u ovo mjesto se jako malo (ili nimalo kako kažu gosti) ulaže, za razliku od susjedne Bjelašnice gdje „cvate“ izgradnja apartmana, hotela i sličnih građevina. Mnogi oni kojima se ne sviđa tako nešto, ovu olimpijsku ljepoticu nazivaju Novim Ciglanama (po uzoru na jedan dio Sarajeva koji je prilično zbijen) ili pak sarajevskim Neumom zbog ponovo kaskadne gradnje.

No, vratimo se Malom polju gdje su se 1984. godine održavala takmičenja u skijaškim skokovima u sklopu 14. Zimskih olimpijskih igara kojima je Sarajevo domaćin. Nakon brojnih obećanja, najava, predstava – skakaonice ni dan-danas nisu obnovljene, a ista je situacija i sa jedinim hotelom-restoranom koji postoji na ovom mjestu.

„Ma marke u hotel nije uloženo. Mogu vam sada pokazati prozore na kojima se vide folije iz vremena rata ili daskama pokovani prozori. Ovo je sramotno, ali šta ćete… Valja nema interesa, nema izgradnje kao na Bjelašnici“, govori nam jedan stariji gospodin koji je svake zime na Malom polju.

Stotine djece i čaj u kombijima

Igmansko Malo polje u mjesecu januaru je jako užurbano jer dolaze brojne škole skijanja i podučavaju stotine djece koja se često presvlače u kombijima i autobusima, užinaju na snijegu jer ne mogu svi stati u restoran.

Jedna od takvih škola je i Škola skijanja Randori čiji nam koordinator Sanin Bunar govori kako je ove sezone ova škola imala više od 250 polaznika. On za Al Jazeeru kaže kako su na Igmanu uvjeti za skijanje dobri kada ima prirodnog snijega…

„Svi topovi su stacionirani na Bjelašnici, a na Igmanu navodno imaju i neki problem sa vodom“, ističe on i kaže kako ova škola skijanja postoji još od 2008 godine na Igmanu i „od tada pa sve do danas se ništa nije promijenilo“.

Naš sagovornik navodi kako ima veći broj stvari koje bi se mogle uraditi na Malm polju:

„Potrebne su za početak zaštitne ograde na stazama, zatim nove staze prilagođene djeci uzrasta od četiri do godina kao i zabavne staze ‘tzv. puževi i tuneli’. Kada govorimo o sadržajima za najmlađe, dobro bi bilo imati nove baby ski liftove, vrtić u snijegu, pa i pokretni ćilim za djecu do sedam godina.“

Bunar dalje kaže kako su neophodni i putokazi i znakovi na stazama, novi toalet prilagođen skijašima, drveni otvoreni paviljoni za ski škole i posjetitelje, liftovi na sjevernoj strani, te proširenje parking prostora.

„Uz proširenje parkinga, potrebno je proširiti i ugostiteljsku ponudu. Neophodna je i inspekcija koja će sankcionisati divlje škole i tako prevenirati moguće povrede“, dodaje naš sagovornik.

Iz ZOI-ja i Vlade KS najavljuju projekte obnove Malog polja (Al Jazeera)

Vlada ispravlja odnos

Odgovore na pitanja zašto je Igman zaboravljen i da li će to biti uskoro promijenjeno zatražili smo na nekoliko adresa, a odgovore smo dobili od Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, te od firme ZOI84 koja upravlja skijalištima oko Sarajeva.

Ministar privrede KS Adnan Delić kaže kako ovo ministarstvo „godinama finansira projekte ZOI-a“, te kako je „više od 20 miliona KM (10 miliona eura) sredstava Vlade KS uloženo u zadnjih desetak godina kako bi se unaprijedila zimska turistička ponuda i razvijao zimski turizam“.

„Istina, većina sredstava usmjeravana je za osposobljavanje skijališta na Bjelašnici, a Igmanu se, vidljivo je, nije posvetila dužna pažnja. Nastojat ćemo do kraja mandata, u saradnji sa ZOI-jem i kroz podršku nekima od projekata koji se odnose na Malo polje, a koji su kandidovani u Programu javnih investicija KS, makar dijelom ispraviti taj odnos“, rekao je Delić za Al Jazeeru.

Jedan od tih projekata je iz organizacija takmičenja na Igmanu što će doprinijeti popularizaciji ove planine.

„Kada je riječ o Igmanu, Ministarstvo privrede ove godine podržat će organizaciju Evropskog šumarskog takmičenja u nordijskim disciplinama (biatlon i skijaško trčanje, EFSN), kao manifestaciju od javnog interesa za Kanton i državu Bosnu i Hercegovinu, a koja će se početkom 2022. održati na Velikom polju. Za tu namjenu izdvojili smo 1,6 miliona KM (približno 800.000 eura). Riječ je o manifestaciji s tradicijom dužom od 50 godina, koja okuplja veliki broj učesnika i turista“, govori kantonalni ministar.

„Jedan od ciljeva projekta jeste upravo vraćanje olimpijskog sjaja Igmanu kroz izgradnju infrastrukture za potrebe EFNS-a. Ta infrastruktura, kao što su staze i strelišta, ostaje“.

Ističe kako je namjera Vlade KS i njegovog ministarstva „da Igman ponovno postane prepoznatljiv, kao moderan olimpijski sportski centar na kojem bi se nakon ovog sportskog događaja organizirala međunarodna i domaća takmičenja, te podstakla popularizacija ovih zimskih sportova“.

„Bit će to i značajan doprinos promociji zimske turističke ponude u Kantonu Sarajevo, ali i u direktnoj koristi za turistički sektor zbog najavljenog sigurnog dolaska više od 1.000 turista, sportista i drugih učesnika ove sedmodnevne sportske manifestacije.“

Dosta planova ZOI-ja

Iz ZOI-ja su nam kazali kako su u posljednjih 15 godina na lokalitetu igmanskog Malog polja uložena 1,2 miliona KM (600.000 eura) u sanaciju i rekonstrukciju, infrastrukture kao i saniranje staza za alpsko skijanje.

„Planovi investicionog ulaganja, kratkoročni i dugoročni, obuhvaćeni su u nekoliko projekata koji su predloženi i kandidovani u program javnih investicija u Kantonu Sarajevo. Projekti o kojima je riječ su: izgradnja nove staze za alpsko skijanje, izgradnja adrenalin parka i zip linea, sanacija i nadogradnja Hotela SKI, sanacija skakaonica, rasvjeta ski staza na Malom i Velikom polju, te nabavka i ugradnja nove žičare (trosjedne ili četverosjedne ) na Malom polju“, glasi u odgovoru koji smo dobili iz ove kantonalne firme.

Dodaju kako se, pored svih nabrojanih projekata koji se planiraju, svake godine ulaže „u postojeću infrastrukturu u cilju pružanja boljih usluga KJP ZOI 84 u okviru svoje djelatnosti, a u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima“.

„Napominjemo, KJP ZOI 84 nije na budžetu, to je preduzeće koje se samofinansira, ali za sve veće projekte preduzeće dobiva podršku u smislu finansijskih sredstava od Ministarstva privrede kao resornog ministarstva. U posljednjih nekoliko godina, ovo Ministarstvo i Vlada KS je obezbijedila cca 20 miliona KM za poboljšanje infrastrukture na Bjelašnici što je mnogo značilo za razvoj turizma, a posebno u zimskoj skijaškoj sezoni.“

Na upit da li će se u budućnosti razdvojiti investicije za Igman i Bjelašnicu pošto je većina išla za Bjelašnicu kako su naveli naši sagovornici, iz ZOI su nam odgovorili:

„Moramo istaći da KJP ZOI 84 u svojim planovima ni do sada nije pravilo razliku, niti razdvajalo Bjelašnicu i Igman ( i uvijek se govori o Ski centru Bjelašnica – Igman) i takva će biti strategija i u budućem planu poslovanja.“

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO