Nizozemska: Šta stoji iza nereda protiv mjera zatvaranja?

Stotine osoba uhapšeno je zbog sudjelovanja u opasnim neredima, među kojima su teoretičari zavjera i simpatizeri krajnje desnice.

Muškarac čisti staklo s razbijenih prozora u restoranu brze hrane koji je oštećen u neredima protiv policijskog sata u Rotterdamu u Nizozemskoj, u ponedjeljak, 24. januara 2021. (AP)

Piše: Giovana Fleck

* Imena označena zvjezdicom promijenjena su zbog zaštite identiteta

“Vatromet, dinamit, benzin, cigle”, stajalo je u pozivu na nerede koji su u ponedjeljak izbili u ulici Molukkenstraat u Amsterdamu. “Ponesite sve.”

Pozivnice su podijeljene na društvenim mrežama, u objavama na Snapchatu, storyjima na Instagramu te na Telegram i WhatsApp grupama.

Ponedjeljak je bio treći dan nasilja koje trese Nizozemsku, gdje se stotine demonstranata u nekoliko gradova sukobilo s policijom. U nekim od najružnijih scena napadnut je centar za testiranje na COVID-19, a učesnici nereda su na policajce nasrtali i noževima.

Učesnici nereda ljuti su zbog strogih mjera socijalnog distanciranja uvedenih u cilju suzbijanja širenja korona virusa, no vlasti kažu kako su nove mjere – koje uključuju policijski sat – ključne za smanjenje broja zaraza i smrtnih slučajeva.

Fiona Hoogveld, humanitarna radnica koja sa suprugom živi na trećem spratu u Molukkenstraatu, za nerede je čula od komšinice koja ju je upozorila da ostane na sigurnom.

“Pozivnice su bile alarmantne i veoma agresivne. Cijelo poslijepodne bila sam nervozna”, rekla je Al Jazeeri.

Oko 19 sati po lokalnom vremenu Fiona i njen suprug s prozora su vidjeli policiju koja očekuje dolazak demonstranata.

Ubrzo se oko 150 policajaca u reflektirajućim žutim prslucima sukobilo s masom ljudi odjevenim u crne dukserice i kapute.

Učesnici nereda bili su uglavnom mladi ljudi koji su ispaljivali vatromete na ulici.

Pokušali su blokirati aveniju vrišteći “Jevreji, Jevreji!”, navedeno je u izvještaju amsterdamskih dnevnih novina Het Parool.

Policija je pokušala obuzdati učesnike nereda koji su bacali kamenje koje je dospjevalo do obližnjih prozora i policijskih kombija.

Jedan kamen pogodio je fotografa koji je u strahu pobjegao s mjesta događaja.

Ipak, neredi u Molukkenstraatu, u poređenju s drugim demonstracijama, nisu bili među najgorim. Uhapšeno je devet osoba.

Neredi širom Nizozemske

U isto vrijeme izbili su neredi u drugim gradovima, uključujući Eindhoven, Urk, Roermond i Apeldoorn.

Neredi su započeli kao odgovor na nedavno uvedenu mjeru policijskog sata koju je uvela nizozemska vlada, a koja je stupila na snagu 23. januara.

Noćni policijski sat, prvi u zemlji od Drugog svjetskog rata, ograničava kretanje stanovnika od 21 sat do 4:30 ujutro, uz neke izuzetke.

Ova mjera nametnuta je nakon što je u Nizozemskoj registriran takozvani britanski soj korona virusa, koji je povećao broj hospitalizacija i zbog kojeg je Nacionalni institut za zdravlje (RIVM) upozorio na novi val zaraze.

Nizozemska je već bila pod strogim mjerama zatvaranja, a barovi i restorani zatvoreni su od oktobra. Od decembra su škole i neesencijalne prodavnice bile zatvorene.

U međuvremenu, odluka od daljnjim restriktivnim mjerama uslijedila je usljed političke krize nakon što je premijer Mark Rutte dao ostavku zbog korupcijskog skandala o poreznim olakšicama za djecu. Njegov kabinet nastavit će raditi do sljedećih izbora, 17. marta, koji su dobili na značaju nakon nereda.

Oni ograničavaju našu slobodu

Luke*, koji je izgubio povjerenje u vladu, počeo je aktivno sudjelovati u organizaciji nereda na društvenim mrežama.

Al Jazeera ga je kontaktirala nakon što je pronašla Instagram stranicu koju on vodi, a na kojoj je dijelio videozapise o neredima.

“Policija cilja na mlade ljude kako bi napunila svoje džepove [novcem]”, rekao je.

Luke vjeruje da su najnovije mjere zatvaranja dio “Ponovnog početka” – teorije zavjere koja se zasniva na pretpostavci da će političke elite iskoristiti pandemiju za reorganizaciju globalnih društava I ekonomije u svoju korist, a na štetu običnih ljudi.

“Zatvaraju restorane, a otvoreni su kafići i supermarketi u kojima ljudi stoje veoma blizu jedni drugima. Sve je to dio njihovog plana”, rekao je Al Jazeeri. “Oni ograničavaju našu slobodu, zbog toga moramo uzvratiti.”

Stotine uhapšenih dok frustracija ključa

Tokom trodnevnih protesta uhapšeno je skoro 500 osoba širom zemlje.

Hoogveld, koja je sa svog prozora u glavnom gradu Nizozemske svjedočila neredima, kaže: “Mislim da je to kombinacija frustracije zbog uvedenog policijskog sata i njihovog načina zabave.”

Ona vjeruje da su mladi koji su izražavali bijes zbog zatvaranja pronašli u tome neko emocionalno zadovoljstvo.

Bertjan Doosje, profesor sa Univerziteta u Amsterdamu, kaže da je produženje zatvaranja u kombinaciji s policijskim satom direktni okidač nereda.

“Općenito govoreći, ljudi imaju tri potrebe: potrebu za pripadanjem, potrebu za strukturom [u svom životu i u svijetu] i potrebu za kontrolom svog života. Kada se ova potreba dovede u pitanje, ljudi mogu poduzeti određene mjere kako bi povratili [osjećaj] kontrole”, rekao je Al Jazeeri.

Dodao je kako su učesnici nereda najvjerovatnije zbog osjećaja pripadnosti  izlazili u grupama na ulice.

“Djelovalo je kao da se tokom prve noći grupa ljudi okupila kako bi protestovala protiv policijskog sata. Međutim, narednih večeri [pokret] je privlačio druge ljude, poput mladih koji su tražili određenu senzaciju i uzbućenje.

Pretpostavljam da im je lakše kada misle da se većina drugih ljudi u njihovom okruženju slaže s činjenicom da je policijski sat pretjeran i da to, prema njihovom mišljenju, posebno utječe na mlade.”

Situacija je dovela do toga da je policajka Lieke Hester, iz distrikta Burgwallen u Amsterdamu, napisala otvoreno pismo učesnicima nereda.

“Garantujem vam surovu stvarnost zatvaranja, zaključavanja. U ćeliji”, napisala je na svom blogu.

Osvrćući se na to, Doosje ističe da je ključ smirivanja tenzija u tome da policija ne gleda na demonstrante kao na kriminalce.

“To može rezultirati samo daljom eskalacijom”, rekao je.

“Ljudi su frustrirani. Veoma je važno pokušati sagledati stvari iz njihove prespektive i shvatiti zašto su skloni nasilju, iako se ne slažete sa njihovim postupcima”, rekao je, priznajući da je ovaj pristup “lakši za reći, nego uraditi”.

Izvor: Al Jazeera