Korona virus i vakcinacija: Kojim grupama je preporučeno cijepljenje

Strah od nuspojava vakcine protiv korona virusa kod osoba koje imaju historiju alergijskih bolesti nije apsolutni razlog da se izbjegne vakcinacija, tvrdi imunolog i profesor Zlatko Trobonjača.

Dileme koje brojne osobe imaju o vakcinaciji nisu samo rezultat nepovjerenja u vakcinu, već i  straha, nesigurnosti te manjka znanja o detaljima svake vakcine protiv korona virusa (EPA)

I dok iz dana u dan raste broj zainteresovanih za vakcinaciju protiv korona virusa, istovremeno mnoge osobe su u dilemi jer se s jedne strane žele zaštiti od infekcije, dok s druge strane strahuju od mogućih nuspojava. Dileme koje brojne osobe imaju o vakcinaciji nisu samo rezultat nepovjerenja u vakcinu, već i  straha, nesigurnosti te manjka znanja o detaljima svake vakcine protiv korona virusa.

Strah od nuspojava vakcine protiv korona virusa u osoba koje imaju historiju alergijskih bolesti nije apsolutni razlog da se izbjegne vakcinacija, tvrdi Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Višestruko veća korist od cijepljenja

Prema njegovim riječima, oprez je svakako potreban, naročito kod onih koji su nakon kontakta sa nekim alergenom prethodno prošli anafilaktičku reakciju kao sistemsku alergijsku reakciju sa gubitkom svijesti, gušenjem ili povraćanjem.

“U osoba koje imaju ovakvu sklonost atipičnom reagiranju mogućnost nekakve neželjene reakcije po vakcinaciji sigurno je veća, pa se nakon postupka moraju intenzivnije nadzirati nekih 30-ak minuta. Osim toga ako je rizik za razvoj anafilaksije prevelik, postoji mogućnost da se takve osobe cijepe samo sa jednom dozom cjepiva. U principu, jedina prava kontraindikacija za vakcinaciju odnosno potpuno odustajanje od cijepljenja sa mRNA cjepivom bila bi dokazana prethodna alergijska reakcija na neki od sastojaka vakcine, u prvom redu na polietilen glikol (PEG). No, ta je alergija relativno rijetka jer kontakt s ovom supstancom nije uobičajen u širokoj populaciji, iako je nalazimo u nekim lijekovima poput laksativa”, kaže vodeći hrvatski imunolog.

Ističe da su za sada neke grupe, poput trudnica, dojilja i djece mlađe od 16 godina, izostavljene iz kampanje cijepljenja, ne zbog dokazanih štetnih učinaka među njima, nego zbog nedostatka podataka o djelovanju vakcine na te grupe jer su bile izostavljene iz dosadašnjih kliničkih ispitivanja.

“Šira i ciljana ispitivanja uskoro će početi, a osobno ne očekujem bilo kakvo posebno štetno djelovanje u tim grupama. Mislim da će korist od cijepljenja, pogotovo među trudnicama, biti višestruko veća od potencijalne opasnosti od nuspojava postupka, a posebno ako u obzir uzmemo mogućnost zaraze. Osim toga, danas se zna da su neke od vakciniranih žena naknadno zatrudnile i nose dijete bez ikakvih problema. Za sada nije poznato da li se lipidne nanočestice sa mRNA iz cjepiva izlučuju putem majčinog mlijeka. Ne vjerujem da bi one mogle izazvati neki ozbiljniji poremećaj u djetetu ako ulaze putem probavnog trakta, no te će se ispitivanjima morati dokazati prije nego što vakcinacija dojilja bude odobrena”, dodaje sagovornik.

Osobe s poteškoćama u razvoju dodatno ugrožene

Napominje da se osobama sa poteškoćama u razvoju i naročito Downovim sindromom posebno preporučuje cijepljenje protiv korona virusa jer je smrtnost u toj populaciji nekih tri puta veća nakon zaraze u odnosu na opću populaciju.

“Oni spadaju u rizičnu grupu jer često nose kronične srčane i plućne bolesti koje čine dodatni rizik u bolesti. Strahovi od mogućih autoimunih bolesti među njima nisu opravdani, bez obzira što se zna da osobe sa Downovim sindromom imaju veću interferonsku aktivnost. Naime, za sada ne postoje nikakvi podatci o povezanosti mRNA cjepiva sa nastupom autoimunih bolesti. Osobe s poteškoćama u razvoju dodatno su ugrožene činjenicom da temeljem svoje bolesti moraju imati posebnu brigu i dolaziti u kontakt sa drugim osobama, što dodatno povećava mogućnost zaraze. Problem leži i u činjenici da često nisu ni svjesni opasnosti od zaraze pa se uopće ne štite. Prema tome, ova grupa bi trebala biti jedna od prioritetnih u redoslijedu cijepljenja”, jasan je ugledni hrvatski stručnjak za epidemiologiju.

Smatra da su transport i skladištenje vakcina temeljenih na genetskim uputama za sintezu virusnog S proteina izuzetno važni.

“Naročito su osjetljive mRNK vakcine, budući da je ova molekula izuzetno fragilna i lako se raspada. Zato se i čuva na tako niskoj temperaturi od -80oC (Pfizer). Modernino cjepivo kao i adenovirusna cjepiva mogu se čuvati neko kraće vrijeme na temperaturi običnog hladnjaka (oko 2-8oC). Vakcine se zbog neadekvatnog skladištenja ne mogu ‘pokvariti’ i u takvom obliku postati toksične za osobe, ali mogu postati nefunkcionalne ako se ključne genetske upute u njima raspadnu”, objašnjava sagovornik.

Vakcinirani pojedinac se ne može razboljeti

Naglašava kako već prva doza vakcine štiti više od 50 posto cijepljenih od zaraze, a da se druga doza u imunologiji zove “booster” doza i njome se značajno podiže koncentracija zaštitnih antitijela do razine da se u oko 95 posto cijepljenih sprječava infekcija.

“Nakon druge doze broj imunoloških dugoživućih memorijskih stanica značajno se povećava, pa je i trajnost imunosti puno duža u odnosu na primjenu samo jedne doze. Osim toga, ‘booster’ dozom želimo postići takvu koncentraciju neutralizirajućih antitijela koja će potpuno onemogućiti kontakt virusa sa stanicama, a time i bilo kakvo množenje virusa u imunom pojedincu. Mislim da će se vrlo brzo ispitivanjima pokazati da se po toj logici vakcinirani pojedinac ne može razboljeti pa niti prenositi virus, što bi dokinulo potrebu da ti imuni, vakcinirani pojedinci protuepidemijskim mjerama (npr. maskicama) štite zdrave pojedince ili potpadnu pod bilo koje druge mjere ograničavanja okupljanja i/ili kretanja”, zaključuje Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO