Kada će novi avioni zamijeniti muzejske MiG-ove u Hrvatskoj

Unatoč stalnim najavama, u Hrvatskoj još uvijek nije na red došla kupovina eskadrile višenamjenskih borbenih zrakoplova.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i dalje ovisno od zrakoplovima MiG-21, koji su stari pola stoljeća (Osrh.hr)
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i dalje ovisno od zrakoplovima MiG-21, koji su stari pola stoljeća (Osrh.hr)

Od završetka Domovinskog rata pa do danas Hrvatska kontinuirano radi na modernizaciji Hrvatske vojske i kupovini najrazličitijih vojnih sredstava, a sve s ciljem spremnosti na obranu državnih granica.

Ulazak u NATO savez mnogo toga je pojednostavio, tako da je dio opreme u Hrvatsku vojsku došao i kao donacija, dok se dobar dio kupovao. Nabavljala su se sredstva komunikacije, modernizirale vojarne, radilo na remontu i modernizaciji nekih starijih vrsta naoružanja, poput helikoptera Mi-171 SH, nabavljene su samohodne haubice PzH2000, kao i helikopteri OH-58D Kiowa Warrior…

Unatoč stalnim najavama i planovima, još uvijek nije na red došla kupovina eskadrile višenamjenskih borbenih zrakoplova. Na tu temu se u više navrata govorilo, pristizale su ponude, javno govorilo o kupovini, ali je sve propalo, tako da je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) i dalje ovisno od zrakoplovima MiG-21, koji su stari pola stoljeća i zastarjeli su po mnogo toga.

Propao dogovor o kupovini F-16 C7D Barak

Mislilo se kako je i taj posao biti konačno završen kada je u javnost izašla informacija da je Hrvatska dogovorila s Izraelom kupovinu eskadrile F-16 C7D Barak, za koju bi Hrvatska kroz deset godina izdvojila 2,9 milijardi kuna (oko 410 milijuna eura). Međutim, i taj posao je početkom 2019. godine propao.

Hrvatska je poslije toga propalog pokušaja ponovno krenula u postupak kupovine eskadrile vojnih zrakoplova te je ponovno pokrenut proces nabavke. U rujnu prošle godine Vladi su pristigle četiri ponude za kupovinu višenamjenskog borbenog zrakoplova, pa su tako stigle ponude za švedski Gripen C/D, američki F-16 blok 70, francuski Rafal i izraelski F-16 blok 30. Prema najavama, konačna odluka u kupovini zrakoplova biti će donesena početkom tekuće godine.

Sve to se pak događa u vrijeme kada se Hrvatsku, kao i ostatak svijeta, suočavaju s posljedicama korona krize, koja je rezultirala da je gospodarstvo pogođeno tako da je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) tijekom 2020. godine pao za desetak posto.

Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodila dva jaka potresa, i to onaj u Zagrebu, koji se dogodio u ožujku, i onda na samom kraju godine razoran potres koji je pogodio Petrinju, Glinu, Sisak i okolna mjesta. Ta dva potresa uzrokovala su milijarde eura štete, tako da mnogi postavljaju pitanje je li u vrijeme razorenih obiteljskih kuća i neizvjesne dalje sudbine tamošnjih mještana potrebno ići u nabavku borbenih zrakoplova. Ukazuje se i kako je Hrvatska punopravni član NATO saveza i da su državne granice samim tim i zaštićene.

Zoran Milanović za američke avione

“S obzirom da se ne radi o gumenim bombonima, nego o jako skupim sustavima, prvi bi izbor trebali biti američki avioni. To potpuno otvoreno govorim. Za to je niz razloga. Darovali su nam puno opreme, daruju to i dalje. Ja to mogu javno reći jer ne sudjelujem u nabavi. Međutim, bitno je i pitanje cijene i što se za tu cijenu dobije. Ako smo odlučili nabaviti 12 borbenih zrakoplova, onda ih hajmo nabaviti. Onda trebamo nabaviti 12 novih zrakoplova ili minimalno rabljenih, a ne korištenih, na primjer, u Siriji“, rekao je o nabavci zrakoplova predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Kazao je kako odluka o nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova neće odjeknuti u svijetu, ali i da će njihova nabavka značiti da se “osjećamo bolje i sigurnije”.

O nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova za potrebe Hrvatske vojske govorio je u više navrata i ministar obrane Mario Banožić, koji je rekao kako je međuresorna skupina radila na nekoliko kriterija koji su potrebni vojsci, a temeljem istih kriterija razmatrane su sve četiri pristigle ponude.

“S jedne strane, to mora biti zrakoplov koji će zadovoljavati naše zadaće, odražavati spremnost Hrvatske vojske i mora biti financijski aspekt prihvatljiv za nas. Isto tako, kriterij koji se odnosi na vanjsko-politički, odnosno vanjsko-diplomatske odnose, ali i ono što bi trebalo biti na korist Hrvatskoj vojsci za idućih 30 godina. Ne kupujemo samo avione, nego kompletan paket raketa, simulatora, vježbe i obuke. U tom koraku pokušali smo iskomunicirati detalje i dati priliku ponuđaču da možda još i on iskorigira neke stvari”, kazao je Banožić.

Ugovor do kraja 2021. godine

Iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) potvrdili su kako je, nakon što su zaprimljene ponude četiriju država (SAD, Švedske, Francuske i Izraela), međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona 12. prosinca 2020. službeno dovršilo evaluaciju ponuda i predsjedniku Vlade uputilo Studiju izvedivosti.

Početkom ove godine sa sadržajem studije bit će upoznat i Odbor za obranu Hrvatskog sabora, nakon čega će Vlada donijeti konačnu odluku o odabiru višenamjenskog borbenog aviona. Nakon toga započet će višemjesečna faza izrade međuvladinog ugovora s vladom države čija će ponuda biti odabrana, kako bi se taj ugovor mogao sklopiti najkasnije do kraja 2021. godine.

“Uvođenjem u operativnu uporabu višenamjenskog borbenog aviona, Republika Hrvatska zadržava suverenost u nacionalnom zračnom prostoru, postaje mogući regionalni jamac sigurnosti zračnih prostora zemalja u regiji i postavlja nove standarde u opremanju. Nadalje, Oružane snage Republike Hrvatske zadržavaju postojeće i dostižu nove sposobnosti, a HRZ u svom sastavu dobiva još jednu nužnu sastavnicu za uspostavljanje kvalitetnog NATO integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane ujedno zadržavajući tradiciju lovačkog (borbenog) zrakoplovstva“, navode iz MORH-a odgovarajući na postavljeni upit.

Napominju i kako su u MORH-u svjesni teške ekonomske situacije ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelome svijetu što se tiče korona virusa, ali i potresa koji su zadesili Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju, ali i da su uvjereni da će se pronaći optimalno rješenje.

“Zbog približavanja kraja životnog vijeka postojećih MiG-ova, aktualni postupak nabave posljednja je prilika za spašavanje komponente HRZ-a i nadzora te suvereniteta nad hrvatskim nebom, što je definirano i u Ustavu. Resursi MIG-ova nam ističu krajem 2024. godine. S istjecanjem materijalnih resursa izgubili bi određenu borbenu sposobnost i smatramo da to nije dobro. Svi jako dobro znamo našu povijest i na koji smo način, s kojim resursima i s kako skromnom opremom i naoružanjem stvorili Hrvatsku. Zato smatramo da su nam višenamjenski borbeni avioni neophodni radi cjelovitosti Hrvatske vojske i sigurnosti hrvatskih građana. Vjerujemo da ćemo, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, iznaći sredstva, nabaviti avione i da će oni biti na ponos Hrvatskoj vojsci i svim njenim građanima“, piše u odgovoru MORH-a.

Tabak: NATO savez nije Caritas

Na temu nabavke eskadrile višenamjenskog borbenog zrakoplova razgovarali smo i s analitičarem portala Obris.org Igorom Tabakom, koji je podsjetio kako se HRZ, kada je riječ o nadzvučnim zrakoplovima, oslanja na MiG21, koji je “muzejski primjerak, nastao u vrijeme kubanske krize“.

“NATO saveza se svi sjete kada je riječ o članku koji govori o garanciji i sigurnosti svih članica, ali puno manje ljudi sjeti se članka u kojem se govori kako sve članice saveza trebaju moći da se samostalno brane i pomažu partnerima. NATO nije Caritas, na kojega se treba oslanjati kao zamjenu za svoju obranu“, rekao je Tabak.

Pojašnjava kako Hrvatsku, kao državu koja ima svoje ratno zrakoplovstvo, treba gledati na drugačiji način nego države koje nikada nisu imale ratno zrakoplovstvo i koje se za potrebe čuvanja svoga zračnoga prostora oslanjaju na partnere. Prema njegovim riječima, državama koje nisu imale svoje ratno zrakoplovstvo priskače NATO kod njegovog ustrojavanja, s obzirom da se radi o skupom aranžmanu. Sasvim, pak, drugačije je kada neka država koja ima ili je imala svoje ratno zrakoplovstvo počinje se oslanjati na neke druge, jer je to skupo za državu.

“Republika Hrvatska, da bi bila država, kao, uostalom, svaka druga država, mora nadzirati svoje kopno, more i zrak. Smatram kako je nabavka eskadrile borbenih zrakoplova za HV, ali i za cijelu državu, od iznimnog značaja. Kada je riječ o tome da možda sada nije vrijeme, radi korone ili potresa, uvijek postoji nešto radi čega bi se, po mišljenju nekih, trebalo odustati. Sada su to potresi, drugi put vrtići, škole, auto ceste… Međutim, da bi država bila država, onda neke sigurnosne preduvjete treba ispuniti, a jedan od njih je i kontrola zračnoga prostora“, kazao je Tabak.

Podsjeća kako Hrvatska i danas, kada je riječ o ratnom zrakoplovstvu, troši resurse iz bivše Jugoslavenske narodne armije, ali i da je tim stvarima došao kraj te da je krajnje vrijeme da ih se obnovi. U to ulazi i nabavka ratnih zrakoplova, o kojima se do sada u nekoliko navrata raspravljalo na svim razinama u državi, ali i da se do sada, unatoč tome, nikada ništa nije napravilo.

Komentirajući četiri pristigle ponude, kaže kako je potpuno svejedno koji zrakoplov će se na kraju odabrati, jer su svi ponuđeni bitno sposobniji i napredniji od svega što trenutno HV ima. Pri tome svaki od ponuđenih zrakoplova ima svojih i dobrih i loših strana.

Tabak ukazuje i na neke stvari koje se događaju tijekom faze odlučivanja, a koje “zamagljuju” cijelu sliku i otežavaju cijeli posao. To su odlasci u pojedine države, ponašanja pojedinaca, primanja visokih dužnosnika iz država iz kojih su došle ponude, nejasni uvjeti i rokovi… U konačnici, sve su to stvari koje narušavaju transparentnost ovog velikog posla javne nabave.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO