Napredna tehnologija ne oduzima poslove, ona ih stvara

Iz Infobipa, međunarodne IT kompanije, pričamo s direktorom inžinjeringa za Istru, BiH, Rusiju i Indiju, Dinom Bičom i developerom ove kompanije u BiH, Admirom Okovićem.

Infobip pamtimo iz 2020. između ostalog po tome što je kupio američku kompaniju OpenMarket za približno 300 miliona dolara (Ustupljeno Al Jazeeri)
Infobip pamtimo iz 2020. između ostalog po tome što je kupio američku kompaniju OpenMarket za približno 300 miliona dolara (Ustupljeno Al Jazeeri)

Hrvatski Infobip pamtimo iz 2020. između ostalog po tome što je kupio američku kompaniju OpenMarket za približno 300 miliona dolara. Jedna od rijetkih startup kompanija ako ne i jedina na našem prostoru koja je u jeku globalne zdravstvene krize investirala u međunarodni biznis i time postala prvi hrvatski ‘jednorog’ – startup vrijedan više milijardi dolara. Tokom ove godine Infobip rješava uobičajena regulatorna odobrenja za ovu kupovinu čime će omogućiti i nova zapošljavanja.

Najbrže rastući sektor u BiH ali i na Balkanu jeste IT industrija, no, jesu li novi poslovi ograničeni samo na IT sektor? Kakav mentalitet zahtjeva 2021. i naša tech realnost? Ako se odreknemo određenih poslovnih i životnih navika, šta time dobijamo? Odgovaraju direktor inžinjeringa Infobipa za Istru, BiH, Rusiju i Indiju, Dino Bičo i developer ove kompanije u BiH, Admir Oković.

  • Šta nam je to promaklo u 2020-oj od tech trendova, koji su se ispozicionirali kao najznačajniji?

Bičo: Rekao bih prvo komunikacija, da se COVID-19 desio prije 10-15 godina mi ne bi bili u stanju da obavljamo ovaj obim poslova koji sada radimo u izolaciji. Komunikacija je koliko-toliko održala ekonomiju država i neku socijalnu interakciju tokom pandemije. Drugi trend je digitalizacija poslovanja kompanija i javnih institucija. Vjerujem da školstvo i zdravstvo zaista ne bi ovim tempom radili na digitalizaciji i nastave i poslovanja.

Dino Bičo, direktor inžinjeringa Infobipa za Istru, BiH, Rusiju i Indiju (Ustupljeno Al Jazeeri)

Treće je posao na daljinu (remote work), freelancing, e-lancing itd. Dobar dio budućnosti leži u tome, dosta kompanija sada shvata da je to neko fizičko prisustvo radnika samo stvar povjerenja a ne njihove radne efikasnosti. To su tri trenda koje je virus isforsirao.

Nezavisno od virusa imamo trend industrijalizacije vještačke inteligencije (Artifical Intelligence – AI), pogotovo machine learning kao jedne od metoda AI. Sve više slušamo o inteligentnim entitetima. Tu je sjajna distinkcija pisca Juval Noa Hararija koji kaže da ljudi često kada pričaju o inteligenciji pričaju o svijesti, to uopšte ne mora biti. Stvari mogu biti inteligentne bez da imaju svijest. Mi ćemo vrlo brzo da živimo u inteligentnim kućama, inteligentnim stanovima, da vozimo inteligentne automobile na inteligentnim cestama. To u principu znači i promjenu vozila, ali i promjenu navika u vožnji, saobraćaj već sad funkioniše putem navigacije koristeći IT podatke koje trenutno ima, npr. pokazuje zakrčenost neke ulice koju ću ja onda izbjeći.

  • Spomenuli smo industrijalizaciju AI, Machine Learning, automatizaciju.. sve to oduzima ljudima poslove ali i stvara nove. Najviše one u IT sektoru, no ima li mjesta za ljude koji se ne bave IT-em?

Oković: Mislim da razvoj tehnologije nije samo skučen na informatički sektor. Širi je spektar zanimanja koja će se uklopiti u taj razvoj i dosta ljudi, koji su željni da uče, će i naučiti te novine. Ako me pitate da li ćemo svi morati biti programeri, naravno da nećemo. Ali na primjer, obradom podataka kroz škole za prekvalifikaciju, može da se bavi svako koga to interesuje. Na kraju krajeva, ne mora se baviti ni time. Svijetu su potrebne one vještine koje mašine nikada neće imati, to su vještine dedukcije, problem-solving (integrativno rješavanje problema), kreativno razmišljanje.

Bičo: Ja bih rekao da će uvijek biti mjesta za sve ljude jer to je svijet kome mi težimo, barem mu se nadamo. I prije prve industrijske revolucije ako gledamo kroz istoriju, bilo je samo par poslova: radnici, poljoprivrednici i to je to. Tehnologija uvijek razvija neke nove stvari i nove poslove. ‘Data scientist’ nije postojao ni kao pojam prije par godina, sada je uobičajena pozicija u IT-u. Tako da istinski vjerujem da ima za sve mjesta. Budućnost nije samo informatika i IT, to je infrastruktura, mi pravimo linkove, software-e itd. da bi neki drugi ljudi i poslovi, pravili nešto drugo. Možda budućnost leži upravo u umjetnosti, ko će znati. Jer kad mašine rade preciznije neke poslove od nas, a već rade, npr. otkrivaju određeni oblik raka kod čovjeka, zašto bi to onda čovjek radio? Neka koristi to preostalo vrijeme da – razmišlja o sebi i nekim svojim drugim potencijalima.

  • Koji su to potencijali? Kako da zahvaljujući tehnologiji, unaprijedimo sebe, svoje navike, posao – život, generalno?
Admir Oković, developer Infobipa u BiH (Ustupljeno Al Jazeeri)

Oković: Poboljšati svoj život je uvijek lična stvar. Tako da je sopstveni izbor šta će ko (is)koristiti. Bilo bi dobro da imamo nešto kao što je Next bike-a u Sarajevu, samo s autima. Pojavili su se električni skuteri i to je odlična stvar. Neke stvari ćemo morati početi raditi u 2021. Ja npr. sve svoje račune plaćam preko interneta. No, imate starije ljude, kojima su odlazak do Pošte, recimo, stajanje u redu i usputni razgovori tokom čekanja, jedina socijalna interakcija i fizička aktivnost taj dan. Za posao, naravno, pametni telefon je nužnost, sve aplikacije za kolaboraciju, tipa Microsoft Teams, Slack, Zoom, cijeli Office paket. To su sve stvari koje olakšavaju timski posao na daljinu i konferencijske sastanke. I to je obavezno.

Bičo: Mislim da je virus pokazao da ljudi generalno imaju otpor prema promjenama. Pogotovo ta neka starija struktura sporije usvaja novine, ne zbog nesposobnosti, već zbog toga što ne žele da ih probaju. Vi tek kad ‘natjerate’ ljude, kao što je to ovaj virus uradio, onda shvatite da oni itekako jesu sposobni da usvoje nova znanja. Zato ovdje trebaju reagovati institucije i ustanove, da uskraćivanjem starih načina rada motivišu, jer ‘tjerati’ je oštra riječ, ljude s otporom prema promjeni da prionu na tu digitalizaciju i otkriju njene dobrobiti. Primjerice, nečija mama umjesto šetnje do Pošte i dugog, nezdravog stajanja, plati fino račune online i iskoristi to vrijeme za zdravu šetnju u parku s prijateljicom.

  • Znači li to da nas tehnologija zapravo vodi u smjeru kvalitetnijeg, zdravijeg života?

Bičo: Fokus IT-a u naredne 2-3 godine će biti komfor života: online kupovina, online fitness, prevencija bolesti kroz praćenje svog zdravstvenog stanja na dnevnom nivou… Samim tim, zdravstvo će poprilično osjetiti pogodnosti IT rješenja. Mislim da budućnost zdravstva nije u tome da proširujemo njegove kapacitete, nego da više pažnje usmjerimo na prevenciju koristeći aplikacije ili pametne satove za praćenje kalorija, srčanog impulsa (smartwatch, fitbit..) itd. Tako da IT osvještava ljude o njihovim navikama i na taj način olakšava zdravstvu jer manje ljudi dolazi do bolnica. Korištenjem takođe, zelenih načina transporta (električni automobili, električni skuteri, bicikla na iznajmljivanje) ili praćenjem zagađenja vazduha i reagovanja na problem sve uz pomoć IT aplikacija, mi samo odlučujemo da idemo ka tom ‘boljem življenju’.

Oković: Svakako jedan savjet koji često dajem i sam sebi, je da se ne trebamo bojati novih stvari. Treba biti radoznali, probati nešto novo, pa i ne uspjeti u tome. Probamo prvi put, probamo treći put, to će nam negdje pomoći da upoznamo i prevaziđemo problem na kraju. Cijenim ljude koji imaju po 60+ godina kao Dinin nastavnik Rasim iz srednje škole kad nas sretne i zaustavi na ulici, uvijek pita: ‘Na čemu sad radite?! Objasnite mi, ja ću to uklopiti u nastavu’. Duboko poštujem taj entuzijazam koji ljudi imaju i u tim godinama, da su i dalje radoznali i žele da uče. Ne treba se bojati neke aplikacije ako se ne shvati na prvu. Probaj sutra, prekosutra, pet puta kad probaš, šesti ćeš je već shvatiti.

  • Koliko će onda ova žeđ za znanjem da bude presudna da bi se opstalo u svijetu tehnologije? I koliko je Balkan spreman za taj svijet?

Oković: Ta žeđ nije samo presudna za IT sektor i svijet tehnologije, iako se tu razvoj i napredak dešavaju nevjerovatnom brzinom. Mi trebamo generalno težiti ka napretku, jer u onom momentu kad nemamo više tu žeđ, stagniramo. Ako ne idemo u korak s vremenom sve će biti teže sustizati te repove koje smo ostavili. Zato je bitno pratiti sve nove poslovne ali i generalno IT trendove. Balkan polako dolaskom novih generacija sve više postaje IT svjestan, tako da mislim da ćemo kod nas kroz 5-10 godina uz kompjutersku edukaciju starijih i nove generacije, imati populaciju prilagođenu tech stvarnosti.

Bičo: Mislim da Balkan i BiH jako kasne po pitanju industrijalizacije, tu smo gdje smo zbog našeg mentalnog sklopa. Međutim, IT industrija i pravac u kojem idemo je jedna nova prilika za nas i mislim da možemo preskočiti generacije neuspjeha i uhvatiti se na vrijeme tog voza koji ludački juri. Moramo se ostaviti nekih idola koje smo imali u Jugoslaviji, kao prijašnje autoindustrije, Energovinvesta koji je bio ogroman i to je zaista istina, ali trebamo istoriju ostaviti tamo gdje ona već jeste, a to je u prošlosti i da se posvetimo novom vremenu i IT realnosti. Mislim da će države koje budu prvaci u IT-u da bukvalno vladaju svijetom, u bilo kojem obliku, politički, ekonomski, pa čak i u umjetničkom smislu. Od 10 najjačih kompanija u svijetu, njih osam su IT kompanije. I tu vidim priliku i za nas. IT je zaista prilika za našu ekonomiju, direktna, a opet, u školama mu se ne daje dovoljan značaj. Mi ako produciramo taj kadar kroz školstvo, obrazovanje… sutra već imamo posao, jer svaka industrija koja dolazi, automobili, kuće, zgrade, stolovi – sve postaje inteligentno, pametno.. I mi u BiH i na Balkanu imamo sada savršenu situaciju da se uklopimo u sve to.

  • Nedavno smo primjetili ‘internet migracije’, korisnici s jednih platformi za komunikaciju prelazili su masovno na druge. Razlog je kako navode, zaštita podataka. Koliko je uopšte moguće danas zaštiti privatne podatke a koristiti sveuvezani internet i mobilne aplikacije?

Bičo: Nema tu nekog izbora. Podaci će sigurno biti najvažnija valuta 21. vijeka. Što više podataka imamo o  društvu, individuama, to bolja rješenja do kojih mi u IT dolazimo ali to i veća opasnost da se zloupotrebljavaju. Evropska unija je zato pokrenula niz serija i regulacijskih okvira koji tretiraju ovaj problem. GDPR npr. je poprilično rigorozan zakon, ali i jasno definiše šta to kompanija smije a šta ne s mojim podacima, te šta su moje mogućnosti i prava. IT je mlada industrija, tu je tek nekih 70ak godina, generalno nema mnogo odgovornosti. Vremenom će IT da ide lagano u pravcu da bude sve više regulisan, iako se to mnogim IT ljudima ne sviđa, to je odgovornost prema nama i našim životima, računajući tu zaštitu naših sloboda i privatnih informacija.

Oković: Tu zaista nema nekog izbora. Ako hoćete da imate Android na telefonu morate imati gmail. Tamo imate svoju istoriju aktivnosti, algoritam tačno zna gdje ste prošli, čak vam predviđa gdje će vaši kontakti proći sutradan, gdje se možete sresti.. Ta privatnost je dosta žrtvovana komforom koji želimo. Niko i ne čita Uslove i pravila korištenja proizvoda. Prihvatamo to olako jer znamo šta time dobijamo: ‘Imaću Viber, imaću WhatsApp…’ i podaci ti u tom momentu nisu toliko bitni. Kompanije su upoznate sa svojim pravima a za ljude je osjetljivo jer još uvijek vjeruju svemu što pročitaju na internetu. Tako da su data mining ili ‘kopanje podataka’ te činjenica da će se sve više trgovati njima, poseban izazov koji dolazi s tech razvojem. Ta kupovina i prodaja baza podataka je zaista jedan totalno novi biznis koji svakako zahtjeva regulaciju.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Zahvaljujući sve većoj prisutnosti kamera svuda oko nas, tehnologija prepoznavanja lica je napredovala, pa sada može prepoznati i pokrete.

16 Jan 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO