Slike promrzlih migranata u BiH u italijanskim medijima

U sedmici u kojoj su glavne priče bile ostanak na vlasti Giuseppea Contea i dolazak na vlast Joea Bidena, italijanski mediji su se bavili i dešavanjima na Balkanu.

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini i ekološka katastrofa na Drini dvije su teme koje su okupirale medije na Apeninima.

Conte je zadržao premijersku fotelju nakon što je njegova vlada u dva parlamentarna doma dobila tijesnu podršku.

Međutim, rezultat glasanja u Senatu koji ima 321 mjesto (156 za i 140 protiv) znači da Conte nema apsolutnu većinu, što mu, slažu se svi mediji, donosi neizvjesnu budućnost.

“Conte se spasio, ali ovako će teško vladati”, poručuje torinska Stampa, dok rimska Repubblica svoje izdanje dan nakon glasanja u Senatu otvara naslovom “Mala, mala Vlada”.

Nakon izlaska Mattea Renzija i njegove stranke Italia Viva iz vladajuće koalicije, pred Conteom je sada primarni zadatak da učvrsti parlamentarnu podršku, jer ga opozicija koju predvodi desnica sve više pritišće.

Nova era u Americi

Izvještavajući o inauguraciji novog američkog predsjednika Joea Bidena, italijanski mediji su poslali poruke o povratku demokratije i početku nove ere u Sjedinjenim Američkim Državama.

Repubblica je u uvodniku komentirala njegov govor u kojem je najavio borbu protiv ekstremizma te je potvrdio predanost da vrati demokratiju u američku politiku.

“Bio je to manifest kako da se prevaziđe era populizma… Biden je svoj program predstavio s velikom odlučnošću koju crpi iz svog porijekla, budući da dolazi iz srednje klase, ali i iz svoje vjere u naciju. Saveznici i protivnici SAD-a trebali bi ga ozbiljno shvatiti. Mogu očekivati da njegov pragmatizam dovede do inicijativa i ideja koje će ih staviti na kušnju”, piše Repubblica.

Corriere della Sera je Bidenovoj inauguraciji posvetio prvih šest strana. Pod naslovom “Počela era Biden – Harris: Pobijedila je demokratija” ovaj list navodi da su prioriteti novog američkog predsjednika borba s pandemijom, obnova posrnule ekonomije te vraćanje kredibiliteta državnim institucijama koji je ozbiljno narušio Donald Trump.

“Neće mu biti lako. Dok Kina nastavlja rasti iskorištavajući geopolitičke praznine izazvane američkom krizom, Biden nasljeđuje ostarjelu naciju, ekonomski i institucionalno potresenu i polariziranu. Paradoksalno, u eri u kojoj se javno mnijenje širom svijeta gadi establišmenta, čini se da je njegov najjači adut upravo njegovo iskustvo kao dugogodišnjeg političara i senatora”, piše Corriere.

Tri kamiona pomoći

Stampa i Repubblica su prethodnih dana objavili seriju reportaža iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske o migrantskoj krizi na takozvanoj balkanskoj ruti.

Rimski dnevnik javlja da je italijanski Crveni krst dovezao u BiH tri kamiona humanitarne pomoći za migrante koji mjesecima preživljavaju u surovim uvjetima. Deke, vreće za spavanje, madraci i hrana podijeljeni su u kampovima u okolini Sarajeva i Bihaća.

Specijalni izvještači Repubblice donose iskaze nekolicine migranata. “Ljudi spavaju ne zemlji, u kampu Lipa više nema mjesta”, kaže im jedan dječak iz Pakistana. “Svi jedemo istu hranu svaki dan”, objašnjava drugi, noseći komad kruha i konzervu.

Slike iz kampova, napuštenih kuća i objekata te improviziranih skloništa u koje su privremeno uselili pokušavajući se zaštiti od zime, otkrivaju u kako neljudskim uslovima žive.

Novinari Repubblice posjetili su i Fethija džamiju u Bihaću gdje su sa stanovnicima ovog grada zajedno klanjali i migranti.

“Došli smo ovdje da se molimo, a potom idemo u igru”, kaže jedan od njih, objašnjavajući da je igra zapravo pokušaj prelaska granice.

Nelegalna vraćanja migranata

Stampa svoju reportažu koncentrira upravo na pokušaje prelaska migranata iz BiH u Hrvatsku, odnosno u Evropsku Uniju, i na to kako ih policija s druge strane granice zaustavlja, maltretira i vraća natrag. Takozvane pushbackove ovaj list tretira kao nelegalne, jer se tima negira pravo na azil.

Piše o slučaju Allija, kojeg je hrvatska policija bosonogog natjerala da se po snijegu i ledu vrati natrag u BiH. Zbog promrzlina su mu amputirana oba stopala. Kasnije je umro, navodi ovaj list.

Stampa tvrdi da u BiH trenutno boravi oko 20 hiljada migranata najvećim dijelom iz Pakistana, Afganistana i Iraka. Svima je cilj preko Hrvatske se dočepati neke od zemalja EU. U tome ih sprečava hrvatska policija, nerijetko upotrebljavajući prekomjernu silu.

“The Border Violence Monitoring Network” je, kako stoji u tekstu, dokumentirao 4.340 slučaja nasilnih vraćanja sa hrvatska granice, dok “Dansko izbjegličko vijeće” tvrdi da je samo u periodu januar – oktobar 2020. zabilježeno 14.500 takozvanih “pushbackova”.

Eko-katastrofa na Drini

“Tako se (na kapiji), između neba, rijeke i brda, naraštaj za naraštajem učio da ne žali preko mjere ono što mutna voda odnese…”

Izvještač Corrierea navodi da bi Ivi Andriću danas bilo teško ponoviti ove riječi iz romana Na Drini ćuprija.

“Voda Drine još je mutna, ali više ne nosi ništa; čak ni tone otpada i plastike koje plutaju u blizini višegradske brane. Nitko ne zna kako riješiti ekološku katastrofu u rijeci koja dijeli Bosnu i Srbiju baš kao što je dijelila vojske u Prvom svjetskom ratu i Zapad od Istoka u rimsko doba”, piše najtiražniji italijanski list u specijalnom izdanju o ekologiji.

“Zaštita okoliša se u zemljama bivše Jugoslavije smatra luksuzom na koji imaju pravo samo bogate države. Ugljen je ostao glavni energetski resurs. Prema izvještajima nevladinih organizacija, u vrijeme pandemije COVID-a povećane su zloupotrebe koje štete okolišu, počev od eksploatacije ilegalnih gradilišta i rudnika do krčenja šuma”, stoji u tekstu milanskog dnevnika.