Kada će doći do legalizacije kanabisa u BiH

Porijeklo indiferencije političke kaste poput mita ostaje u sferama magle i tu ubilačku snagu homo politicusa koja oblikuje njegov tradicionalni “proceduralni“ nerad po sistemu “ima vremena“ teško je poraziti. Čak i u situacijama kada to nije ni protiv njihovih interesa, kakva je višegodišnja inicijativa za legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, političke elite, ranjive na efikasnost, profesionalnost i pravednost, kao transilvanski grof Drakula na kolac, poput šahiste u izgubljenoj poziciji, “kovertiraju“ potez za sutra.

I tako, sutra po sutra, evo nas u “malosutra“, sa sindromom iščekivanja kada će entitetski ministri zdravstva & comp. bukvalno sjesti za stol i dogovoriti izmjene Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

Po riječima Saše Magazinovića, državnog parlamentarca i osobe koja možda jedini u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovimne čini konkretne napore na legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, došli smo u sferu banalnosti, gdje ne postoji niko u bh. funkcionerskom svijetu, dakle u politici, ko je protiv legalizacije kanabisa, ali banalnost se ogleda i u tome da pomaka nema.

Hoće li i kada sjesti za stol?

“Problem se ogleda u tome da zvaničnici kojima je to posao treba da sjednu za stol i dogovore izmjene državnog zakona, naravno, uz puno poštivanje stavova entitetskih ministarstava zdravlja. Imao sam priliku razgovarati sa oba entitetska ministra zdravstva, [Vjekoslavom] Mandićem i [Alenom] Šeranićem, i vrlo sam ohrabren njihovim stavovima. Oni podržavaju da se kanabis na legalan način u Bosni i Hercegovini koristi u medicinske svrhe. Isto to podržavaju državna ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević i ministar sigurnosti Selmo Cikotić, tako da je jedini problem da svi oni zajedno sjednu za stol i dogovore tekst izmjena zakona, odnosno model na koji će se način kanabis legalizovati u medicinske svrhe u Bosni i Hercegovini“, kaže Magazinović.

Rukovodeći se načelom banalnosti na primjeru državno-parlamentarnog zastoja u rješavanju gorućeg problema za hiljade građana, koji se već godinama, nije tajna, liječe ilegalno kanabisovim uljem, ustanovit ćemo s gorkom satirom da niko još nije kriv jer se nije sjelo za stol. Vlast se ponaša kao Đekna, a iz zone državnog komfora izlazi samo ako ih lično “nagazi“ problem.

Svijet ne čeka na Bosnu (i Hercegovinu), pa je Komisija Ujedinjenih naroda za opojne droge početkom decembra prošle godine uklonila kanabis sa liste najpasnijih droga, priznajući mu ulogu u liječenju najtežih bolesti. Do sada je dvadesetak zemalja Evrope, a u regiji Slovenija i Hrvatska, dekriminaliziralo kanabis. I ova je vijest zasigurno došla do ušiju bh. političara, do kojih je da rješavaju zakonske prepreke na legalizaciji kanabisa i nije uklonila nikakve nedoumice u tom smislu, jer ih i nema. Naprosto, nema se kad od “silnog posla“ sjesti za stol.

“Podsjećam da je Svjetska zdravstvena organizacija [WHO], u čiju relevantnost ne treba sumnjati u ovom smislu, preporučila svim zemljama članicama da koriste kanabis u medicinske svrhe, a Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je dobila tu preporuku. Imate i nedavne preporuke Evropskog parlamenta, koji to isto traži od svojih zemalja članica. Prema tome, jasna je uloga međunarodnih organizacija u smislu stava po pitanju medicinskog kanabisa“, kaže Magazinović.

Procedura duga šest godina

Kalendarski je šesta godina kako se razvija priča o bh. proceduri legalitzacije kanabisa u medicinske svrhe. Godine 2015. Komora magistara farmacije entiteta Federacija Bosne i Hercegovine pokrenula je ovu inicijativu prema Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine u mandatu Adila Osmanovića i Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine u mandatu Dragana Mektića.

“Naši članovi Upravnog odbora iz svih kantona donijeli su odluku da to pitanje treba rješavati na državnom nivou. A s obzirom da Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou, obratili smo se ministarstvima sigurnosti i civilnih poslova, koji imaju svoje sektore koji se bave zdravstvom. Kanabis pripada grupi zabranjenih droga, pa je Ministarstvo sigurnosti [Bosne i Hercegovine] prvenstveno nadležno za uređenje te oblasti“, izjavila je tada Bilsena Šahman, članica Upravnog odbora Komore magistara Federacije Bosne i Hercegovine.

Činilo se da se stvari pokreću sa mrtve tačke kada je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 2016. godine formiralo ekspertnu grupu, ali se moralo čekati da Ministarstvo sigurnosti uskladi zakonsku regulativu. iz Ministarstva civilnih poslova je došao odgovor da će Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Bosne i Hercegovine imenovati radnu grupu, koju će činiti stručnjaci iz oblasti medicine i farmacije. Ta će radna grupa, kazano je, dati svoje preporuke o opravdanosti legalizacije kanabisa u medicinske svrhe i izmjenama i dopunama važeće legislative. Pomenutu Komisiju, pored ostalih, popunjavaju aktuelni ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine, entitetski ministri zdravstva, te šef Odjela za zdravstvo Brčko distrikta.

Parlamentarac Magazinović, koji izgleda jedini “čeprka“ po proceduralnim labirintima, prije pet mjeseci razgovarao je s ministrom sigurnosti Cikotićem na ovu temu. I on i drugi smatraju kako je takozvana fokusna tačka za raspetljavanje proceduralnog katarakta oko legalizacije kanabisa “civilna“ ministrica Gudeljević. Ona bi trebala okupiti ministre i s njima raspraviti modus operandi puta i načina  upućivanja zakonskog prijedloga do Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje, tako stoje stvari, neće biti nikakvih problema oko njegovog usvajanja. U državnom Ministarstvu civilnih poslova, u Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine, sa devet sektora, četiri komisije i oko 150 zaposlenih, da budemo maliciozni, sigurno postoji veliki okrugli stol za sastanke, ali naprosto, nema se kad sjesti.

‘Ova biljka može pomoći…’

No, iz Ministarstva civilnih poslova objašnjavaju da čekaju na imenovanje nove Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga, koju predlaže Ministarstvo sigurnosti, a imenuje Vijeće ministara. Komisija u prošlom mandatu je 15. aprila 2019. godine donijela zaključak da se predloženi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, dostavljen kao materijal Radne grupe, nakon dobijenih mišljenja/saglasnosti resornih ministara, uputi prema Vijeću ministara. A za izmjene i dopune Zakona zaduženo je Ministarstvo sigurnosti.

Istraživački sektor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je 2018. godine objavio dokument “Dekriminalizacija kanabisa u medicinske svrhe u odabranim evropskim državama“. To je pregled naučnih studija i kliničkih ispitivanja, koji dokazuju da “ova biljka može pomoći u tretmanu širokog spektra medicinskih stanja”. Kanabis može pomoći pacijentima s artritisom, hroničnim bolom, epilepsijom, glaukomom, multipla sklerozom, kancerom… piše u ovom dokumentu.

Hiljade Bosanaca i Hercegovaca, u iščekivanju parlamentarne dekriminalizacije kanabisa za medicinske svrhe, ilegalno se liječi kanabisovim uljem, onda kada dođu pred zid konzervativnih medicinskih metoda liječenja.

Zasigurno najbolji primjer divovske lične borbe za život liječenjem kanabisovim uljem i istrajavanja na legalizaciji kanabisa je bh. glumac Irfan Ribić. Njegova životna, a i filmska priča s dijagnosticiranom multipla sklerozom juna 2015. godine iz tragične vizure simptomatoloških psihofizičkih poremećaja i neuspješnog liječenja klasičnim metodama za nekoliko mjeseci, početkom februara 2016. godine, pretvorila se u bazen ogromne (lične) nade kada je Irfan, tada već u invalidskim kolicima, prvi put 8. februara 2016. godine probao ulje kanabisa.

Mogao bi se zvati ‘Irfanov zakon’

“Prvi put sam u sebe unosio nešto što ljudi nazivaju drogom. A ja sam u tom trenutku ‘samo’ imao strašne bolove, nisam mogao spavati, nisam mogao jesti i konstantno se pitao – zašto ja? Sa svojih 20 godina? Znate kako je teško otići kod doktora i reći mu: ‘Ne želim tvoje terapije, ja idem svojim putem’, pri tome ne znam šta ću napraviti. Govorili su mi da će se bolest vratiti, za šest mjeseci, za godinu… Za dvije godine će bolest tek pokazati pravo lice, govorio mi je jedan doktor. Ohrabrivali su, govorili da će biti dobro, a ja nigdje u tome nisam vidio svjetlo na kraju tunela. Ogroman strah je bio prisutan, šta se može desiti za šest mjeseci? Da li ću se ‘navući’ na kanabis? Pa neću moći igrati predstave, s rajom ići na fudbal… Milion pitanja sebi postavljaš, jer od okoline doživiš takvu vrstu pritiska. Onda strah nakon godinu dana, da li će se bolest vratiti kako su govorili?“, zapisao je Ribić na svom FB profilu četiri godine kasnije, 8. februara 2020. godine.

A 1. juna 2019. godine Ribić je podsjetio brojne prijatelje na FB profilu na nevjerovatne rezultate u korištenju kanabisovog ulja: “Danas su pune četiri godine od moje kontrole. Novih lezija nema. Spazma i grča nema. Bolova nema. Nikada više ne uđoh u apoteku za svoju MS (multipla sklerozu)! Odličan način za nastavak ove duge borbe!”

Danas je Irfan Ribić zdrav mladi čovjek, voljen i pun sampouzdanja, funkcionira potpuno normalno, radi pozorišne predstave i ide na posao, mjesečno trči 300 kilometara, poluprofesionalno se bavi atletikom, trči polumaratone. Osnivač je udruženja KANABIH, koje je, također, uputilo Vijeću ministara Bosne i Hercegovine svoju inicijativu za dekriminalizaciju kanabisa u Bosni i Hercegovini. I ponosno, dok se ne pročiste proceduralni labirint bh. državnih minotaura, nosi majicu s motom “Bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav“.

Ova poruka najbolje opisuje atmosferu i ambijent u kojem bolesni ljudi pronalaze slamku spasa u kanabisu, čekajući godinama da ova biljka u Bosni i Hercegovini bude skinuta sa liste opojnih droga u važećem zakonu. Jer, zakonsko gledano, bolesni ljudi koji se liječe kanabisom mogu biti procesuirani. No, Irfan Ribić na ovu surovu objektivnost hrabro citira Renea Eglea da “ono što se u određenom trenutku skoro zatvorom kažnjava često nekoliko godina kasnije postaje službenim mišljenjem.” A “službeno mišljenje“ neće doći sve dok se ne nađe.

Regija čeka na Bosnu i Hercegovinu

Ribić je, uz pomoć svog prijatelja i državnog zastupnika Saše Magazinovića, u novembru 2018. godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine napravio performans s članovima KANABIH-a, odnosno nekolicini državnih funkcionera i ljudi iz javnog života ispričao sudbine pacijenata koji su spas pronašli u liječenju uljem kanabisa. Više od dvije godine kasnije, očigledno, Ribića i njegove sapatnike u Paramentarnoj skupštini nisu razumjeli, pa je, kao čudovišno prokletstvo, kao na kraju romana Doltona Tramboa Johny je krenuo u rat, ostalo da na stropu Parlamentarne skupštine visi neizgovoreno i tim još pogubnije pitanje Ribiću “Šta ti hoćeš?”

Zastupnik Magazinović zaključuje kako je doista problem procedura oko legalizacije kanabisa u medicinske svrhe aktuelan duže vrijeme najviše zbog slabe koordnacije i, kako ističe, izostanka volje kod pojedinaca da se bave svojim poslom. Na pitanje zašto on sam, dok strukture šute, ne predloži, konačno, izmjene Zakona kaže: “Naravno, mogao bih i ja da predložim, kao zastupnik, izmjene tog zakona, ali moja je želja da, kada već postoji politička saglasnos, to uradi Vijeće ministara, zajedno sa dva entitetska ministarstva, koji će, uvjeren sam, jednoglasno proći u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine“.

Dvadesetak evropskih država danas omogućava zakonsko korištenje kanabisa u medicinske svrhe, u regiji su to Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, u kojoj se kanabis i uzgaja. Evropski sud pravde presudio je da države članice Evropske unije ne mogu zabraniti uvezene proizvode kanabidiola (CBD), jer zakon ovaj kanabinoid ne smatra za “opojnu drogu”.

U višegodišnjem čekanju na parlamentarnu legalizaciju kanabisa u Bosni i Hercegovini, bh. pacijenti  kupuju sve i svašta, zbog neobaviještenosti i online varalica kupuju za izuzetno velike novce ulje kanabisa čiji su kvalitet i ispravnost upitni. Na ilegalnom tržištu cijena kvalitetnog ulja kanabisa u dozi za šestomjesečne terapije košta 750 eura, a najsigurniji kanal, odnosno mjesto za nabavku kvalitetnog kanabisovog ulja je Ljubljana.

‘Ja sam pobijedila rak’

No, kanabis se prodaje svugdje. Od nevolje ljudi najviše koristi imaju dileri, koji nerijetko prodaju umjesto kanabisa staro motorno ulje, ili dodaju olovo, da ulje bude teže. Neuređeno tržište također je  snažan razlog da se konačno završi državna funkcionerska birokratska priča o zajedničkom sjedanju za stol, da bh. pacijenti konačno mogu koristiti ulje kanabisa provjerenog kvaliteta na preporuku ljekara.

U Bosni i Hercegovini je oko 3.000 lica koja boluju od multipla skleroze, neurodegenerativne autoimune bolesti. Na desetke je hiljada pacijenata koji se muče s artritisom, hroničnim bolom, epilepsijom, glaukomom, kancerom, a naučne studije kažu da im kanabisovo ulje može pomoći. Irfanu Ribiću pišu, javljaju se oni koji u kanabisovom ulju vide šansu za život.

Jedna od heroina u borbi karcinoma i predsjednica udruženja koje se bori protiv karcinoma Nijemi krik iz Kalesije Hajra Bajrić-Jahić, kaže: “Nakon 17 operacija, 36 kemoterapija i 30 zračenja, borila sam se nekoliko godina, dok nisam shvatila da postoje i druge metode, a to je ono o čemu danas pričamo. Ja sam pobijedila rak.”