Ljiljana Đukanović: Pronađeni mnogi dijelovi virusa koji bi mogli biti slaba tačka

Doktorica molekularne biologije i šefica odjela za istraživanje u jednoj švicarskoj biotehnološkoj kompaniji radi mnogo na naučnoj komunikaciji i popularizaciji.

Nauka za dr. Đukanović predstavlja način razmišljanja i viđenja svijeta (Ustupljeno Al Jazeeri)
Nauka za dr. Đukanović predstavlja način razmišljanja i viđenja svijeta (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ljiljana Đukanović, doktorica je molekularne biologije koja pored svog stalnog posla kao šefice odjela za istraživanje u jednoj švicarskoj biotehnološkoj kompaniji, radi mnogo i na naučnoj komunikaciji i popularizaciji, kako u Portugalu gdje živi tako i u Bosni i Hercegovini.

Nauka za nju predstavlja način razmišljanja i viđenja svijeta, ali i svojevrsnu magiju. Smatra da je to prostor za igranje i pomijeranje granica znanja i svijesti te prostor za liječenje bolesti i rješavanje mnogih drugih problema našeg društva.

Osjetila dužnost da pomogne

Stoga je u saradnji s kolegama osmislila i pokrenula veoma uspješan serijal kratkih edukativnih videa pod nazivom “60 sekundi o koroni”, koji se može pratiti na istoimenom You Tube kanalu. Cilj serijala je da na zanimljiv i pristupačan način objasni široj javnosti osnovne naučne pojmove, činjenice i otkrića vezana za korona virus.

“Pandemija nas je natjerala da u kratkom vremenskom periodu shvatimo kako funkcionišu virusi, vakcine, imunološki sistemi, a to nije jednostavno. Kao naučnica osjetila sam dužnost da pomognem da se javnosti približe ove teme jer jedino razumijevanjem problema možemo se s njim suočiti. Osim toga, s početkom pandemije počela je i infodemija, odnosno širenje dezinformacija i teorija zavjera protiv kojih se također treba boriti. Serijal čija sam glavna urednica je i dalje u toku, a imala sam veliku sreću da su me u ovoj ideji podržali Bosanskohercegovačko-američka akademija nauka i umjetnosti te mnogi stručnjaci kako iz dijaspore tako i iz Bosne i Hercegovine”, kaže dr. Ljiljana Đukanović.

Odgovor nauke na pandemiju korona virusa ocijenila je impresivnim. Ipak, mišljenja je i da se podvig istraživača koji su za manje od godinu dana razvili vakcinu protiv COVID-19 nije desio preko noći.

“Pandemija je samo stavila na vidjelo decenije inovativnog naučnog i tehnološkog razvoja. Na primjer, mRNA tehnologija kojom se koriste Pfizer i Moderna COVID-19 vakcine se razvija već trideset godina, u svrhe prevencije i liječena različitih bolesti uključujući i karcinom. Naravno, kada se desila pandemija omogućena su i nelimitirana sredstva kako bi se svo ovo znanje i tehnologija brzo i efikasno ujedinili u svrhe razvoja vakcine za COVID-19”, ističe sagovornica koja je nedavno završila projekat “BrainDate” u okviru “Noći istraživača Bosne i Hercegovine”, gdje je radila kratke intervjue sa istraživačima iz inostranstva i Bosne i Hercegovine.

Dug put do efikasnog lijeka

Prema njenim riječima, pronaći Ahilovu petu korona virusa podrazumijeva upoznati i razumjeti njegovo cijelo tijelo, odnosno strukturu i funkciju cijelog virusa.

“To je veliki posao. Srećom, nove tehnologije kao što je sekvenciranje ili moćni elektronski mikroskopi nam omogućavaju da se detaljno upoznamo sa virusom. Već su pronađeni mnogi dijelovi virusa koji bi mogli biti potencijalna slaba tačka, odnosno dijelovi koji bi mogli da budu meta za razvoj lijeka. Međutim, put od pronalaska slabe tačke do sigurnog i efikasnog lijeka je veoma dug. Vjerujem da, kao i sa vakcinom, imat ćemo ubrzo i efikasan lijek za COVID-19”, govori dr. Ljiljana Đukanović.

Tvrdi da su Pfizer i Moderna vakcine 95% efikasne i vrlo sigurne te da je korist vakcina velika, što rezultati svih rigoroznih studija i testiranja koja su napravljena to i dokazuju.

“Rezultati kliničkih studija govore sami za sebe. Mislim da je sasvim ljudski da imamo strah od nečega što ne razumijemo do kraja. Bombardovani smo sa mnogo informacija koje smo prinuđeni savladati u kratkom periodu. Da bi se odobrio bilo koji lijek ili vakcina, agencije koje daju to odobrenje moraju odgovoriti na osnovno pitanje ‘da li je korist tog lijeka ili vakcine znatno veća od nus pojava?’. Ako to nije slučaj, lijek neće biti odobren”, objašnjava sagovornica.

Naglašava kako su nus pojave uvijek dio priče kada je riječ o vakcinama ili lijekovima.

“Pomislite samo na razne kemoterapije koje često imaju teške nus pojave, ali ipak čovjeku mogu da produže život bar za nekoliko godina. U slučaju COVID-19 vakcina, rezultati kliničkih studija su jasno pokazali da su nus pojave vrlo rijetke i najčešće blage te da prednost vakcine, u smislu da nas štiti od infekcije, je neuoporedivo veća od mogućih posljedica”, napominje dr. Ljiljana Đukanović.

Rijetke alergijske reakcije

Kako kaže, poznato je da vakcine mogu izazvati i alergijsku reakciju kod osoba koje imaju historiju alergijskih oboljenja.

“To nije ništa novo. Alergijske reakcije se dešavaju i kod običnih vakcina za gripu. Međutim, ove reakcije su izuzetno rijetke. Studija objavljena prije nekoliko dana pokazuje da na svakih 90.000 osoba koje prime COVID-19 vakcinu samo jedna ima alergijsku reakciju. Zdravstvene institucije i agencije su se već pobrinule da se uvedu protokoli koji bi osigurali da u slučaju alergijske reakcije osobe budu adekvatno i na vrijeme tretirane”, ističe sagovornica.

Dodaje i to kako se još uvijek ne zna da li će postojeće vakcine biti učinkovite i za nove sojeve korona virusa.

“Moramo sačekati još neko vrijeme da bi imali odgovor na ovo pitanje. Mnogi stručnjaci smatraju da novi soj ne bi trebao uticati na efikasnost vakcina, mada postoje i stručnjaci koji smatraju da postoji mogućnost da vakcina bude nešto manje efikasna kod infekcija novog soja”, potcrtava dr. Ljiljana Đukanović.

Komentirala je miješanje određenih vakcina protiv COVID-19.

“Stručnjaci smatraju da miješanje vakcina bi najvjerovatnije bilo sasvim sigurno, međutim vrlo je moguće da bi efikasnost bila smanjena. U toku su i klinička testiranja koja će nam uskoro dati i definitivan odgovor na ovo pitanje”, kaže sagovornica.

Potrebno je da slušamo nauku

Smatra da ćemo morati nositi maske i pridržavati se mjera dok se većina stanovništva ne vakciniše.

“Razlog tome je što se još uvijek ne zna da li osoba koja je vakcinisana i dalje može da širi virus i ugrozi druge, nevaksinisane osobe. Dakle, bitno je razumjeti da vakcina neće imati efekta, niti ćemo se moći vratiti u normalan život, ako se bar 70% stanovništva ne vakciniše”, mišljenja je dr. Ljiljana Đukanović.

Poručuje da vrlo ozbiljno moramo shvatiti sve izazove sa kojima se trenutno suočava naša planeta Zemlja.

“Ponovne pandemije se predviđaju za svakih 5 do 10 godina, globalno zagrijavanje i ugroženost biodiverziteta su na alarmantnom nivou, rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja veliku prijetnju. Kao nikad prije u historiji, potrebno je da slušamo nauku i da u nju vjerujemo i ulažemo”, zaključuje dr. Ljiljana Đukanović.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO