Kako je 2020. ostavila Kinu ‘diplomatski oslabljenu’

Za Peking je 2020. godina bila obilježena pogoršanjem odnosa sa SAD-om, Hong Kongom, Tajvanom, Australijom i Indijom.

Peking uspio da savlada epidemiju i da postane jedina velika ekonomija koja je ove godine rasla (EPA)

Kina je obavijestila Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) o prvom slučaju COVID-a 19 prije godinu dana.

Dok se virus brzo širio planetom, kinesko upravljanje epidemijom, čiji je prvi slučaj zabilježen u gradu Wuhanu, privuklo je veliku međunarodnu pažnju i otvorilo novi front u pogoršanim odnosima Kine i SAD-a.

Iako je Peking uspio da savlada svoju epidemiju i da postane jedina velika ekonomija koja je ove godine rasla, analitičari kažu da Kina dočekuje Novu godinu “diplomatski oslabljena” više nego ikad. Ne samo zbog pandemije, nego zbog obračuna u polu autonomnom Hong Kongu i usvajanja diplomatskih metoda prisile, uključujući tu i Tajvan, Indiju i Australiju.

Slijedi pregled pet ključnih priča o Kini iz 2020. godine.

‘Izbrisane’ slobode Hong Konga

Protestni pokret u Hong Kongu počeo je 2020. velikim okupljanjem uoči Nove godine, koje je završilo sukobima i hapšenjem približno 400 ljudi koji su marširali protiv sve oštrije pozicije Pekinga. Ovaj početak Nove godine samo se pogoršao. U martu, liderka Hong Konga Carrie Lam zabranila je okupljanje više od četvoro ljudi kako bi se spriječilo širenje virusa.

U junu je kineski parlament usvojio zakon o nacionalnoj sigurnosti za bivšu britansku koloniju, uvodeći kaznu doživotnog zatvora za sve što je Peking smatrao secesijom, subverzijom, terorizmom, ili dosluhom sa stranim silama.

Mnogi su opisali ovaj potez kao “kraj autonomije Hong Konga” ali Peking ga je branio kao neophodnu mjeru da se povrati stabilnost nakon masovnih protesta. Ubrzo nakon toga, himna protesta je zabranjena, deseci prodemokratskih kandidata su diskvalificirani na izborima a medijski tajkun Jimmy Lai je uhapšen a u njegovom uredu je izvršena racija.

Aktivisti Joshua Wong, Agnes Chow i Ivan Lam su uhapšeni, dok su deseci njih pobjegli u inostranstvo.

Izbori zakazani za septembar odgođeni su za jednu godinu a četiri opozicijska zastupnika su izbačena iz parlamenta.

Nakon novog zakona o nacionalnoj sigurnost, SAD, Velika Britanija, Australija i nekoliko drugih zapadnih zemalja suspendirali su ugovore o izručenju sa Hong Kongom, dok je Washington ukinuo povlašteni trgovinski status grada. Administracija Donalda Trumpa također je uvela sankcije za Lam i ključne zvaničnike zbog obračuna sa demonstrantima.

‘Siva zona’ ratovanja na Tajvanu

Kina je također postala agresivnija prema Tajvanu, otoku sa samostalnom demokratskom vladom koji Peking smatra svojom teritorijom. Otkako je predsjednik Tsai Ing-wen pobijedio na izborima u januaru, Kina se uključila u jednu vrstu “sive zone” ratovanja sa ovim otokom, angažirajući više od 100 letjelica u tajvanskom zračnom prostoru.

Ranije ovog mjeseca, Kina je također poslala grupu nosača aviona u Tajvanski moreuz na putu prema spornom Južnom kineskom moru.

Tsai, koji je odbacio kinesku vladavinu na Tajvanu, rekao je početkom mjeseca da se otok sada suočava sa vojnim prijetnjama “autoritarnih snaga” na dnevnoj bazi.

Bonnie Glaser iz Centra za strateške i međunarodne studije u SAD-u kaže da Peking pokušava da “poveća psihološki pritisak na tajvansku vojsku i javnost”.

Također primjećuje povećane tenzije između Pekinga i tajvanske opozicije Kuomintang (KMT) koja je naklonjena Kini, nakon što su na kineskoj državnoj televiziji objavljeni negativni komentari o političkom zvaničniku KMT-a.

“Ako Kina izgubi uvjerenje da može raditi sa KMT-om na promociji ponovnog ujedinjenja, taj pritisak može dovesti do toga da Peking izvrši invaziju ili da natjera Tajvan na pregovore”, rekla je Glaser za Al Jazeeru.

Uslijed rastućih tenzija, SAD je podržao Tajvan, odobrivši prodaju više od pet milijardi dolara vrijednog oružja, uključujući dronove, rakete i artiljeriju, dok se također zalagao da se Taipei uključi u glavno tijelo WHO-a.

Washington je također poslao ministra zdravstva na Tajvan, što je bila prva posjeta jednog visokog američkog zvaničnika otoku u 40 godina.

Pad kinesko-američkih odnosa

Pad kinesko-američkih odnosa ove godine izazvao je zabrinutost, a bivši premijer Australije Kevin Rudd je upozorio da se svijet suočava sa “mogućnošću ne samo novog Hladnog rata, nego i ‘vrućeg’”.

Godina je počela pozitivnim tonom i pokušajima da dvije zemlje završe dvogodišnji trgovinski rat.

Međutim, odnosi su brzo pogoršani pandemijom COVID-a 19, sa predsjednikom Trumpom koji je virus stalno zvao “kineskim virusom” i krivio Peking da je prvobitno prikrio šta se dešavalo u Wuhanu, čime se bolest proširila globalno. Američki lider je također prekinuo finansiranje WHO-a, optuživši ga da je na strani Kine.

Kina je bila ključni fokus i Trumpove predizborne kampanje. Državni sekretar Mike Pompeo u svom govoru u julu rekao je da je 50 godina angažmana sa Kineskom komunističkom partijom propalo, dodavši da Washington i njegovi saveznici moraju koristiti “kreativnije i proaktivnije načine” da pritisnu Kinu da promjeni svoje postupke.

Od tada su uslijed uzajamnih mjera dvije zemlje izbacile novinare i zatvorile konzulate. Trumpova administracija se također prebacila i na tehnološki front, zabranivši kineske mobilne aplikacije TikTok i WeChat i prisiljavajući kineskog vlasnika TikToka da proda svoje operacije američkoj kompaniji.

Analitičari smatraju da bi izbor predsjednika Joe Bidena mogao pomoći da se malo poboljšaju odnosi, međutim, obje partije u Kongresu podržavaju mjere protiv Kine.

“Trump predstavlja trenutnu opasnost. Biden predstavlja dugoročnu opasnost”, rekao je Einar Tangen, politički analitičar, za Al Jazeeru.

“Međutim, kineski zvaničnici se nadaju da barem na ekonomskom i vojnom frontu neće biti takvih agresivnih mjera koje je uvodio Trump.”

Iako je Kina imala tešku godinu na međunarodnom planu, Tangen smatra da će kineski zvaničnici osjećati više samopouzdanje zbog ekonomskog oporavka i uspjeha u savladavanju COVID-a 19.

Smrtonosni sukobi na indijsko-kineskoj granici

Ove godine se prvi put u 30 godina desio smrtonosni sukob kineskih i indijskih snaga. Najmanje 20 indijskih vojnika je poginulo u udaljenoj Himalajskoj dolini, gdje se dvije zemlje takmičke u izgradnji infrastrukture duž sporne granice. Državni mediji u Kini su objavili da je bilo žrtava sa kineske strane ali nisu dali nikakve druge detalje.

Napetosti koje su počele uzajamnim optužbama o kršenju Linije kontrole (LoC) se nastavljaju. Svaka strana je poslala desetke hiljada vojnika u regiju a Indija je pooštrila pravila za investicije iz Kine i zabranila više od 150 aplikacija povezanih sa Kinom, uključujući TikTok.

New Delhi je također pozvao Australiju da učestvuje u vježbama u Indijskom okeanu zajedno sa američkim i japanskim mornaricama, što je potez koji analitičari vide kao dio pokušaja da se pojačaju veze sa saveznicima kako bi se smanjio utjecaj Kine u toj regiji.

“Godina 2020. mogla bi biti godina kada će romantizam o sino-indijskim vezama napokon nestati”, napisao je ove sedmice u magazinu Foreign Policy Harsh V Pant, direktor Fondacije Observer Research.

“Ponašanje Pekinga će sigurno promijeniti kinesko-indijske odnose, koji se zasnivaju na sporazumu da, iako pitanja granica ostaju neriješena, dvije nacije mogu nastaviti sa ostalim dogovorima, globalnim, regionalnim i bilateralnim. Ta fundamentalna pretpostavka danas je ozbiljno ugrožena.”

Narušavanje odnosa sa Australijom

Odnosi između Kine i Australije najniži su u nekoliko decenija. Peking je uveo sankcije na uvoz iz Australije vrijedan milijarde dolara, dok tenizije zbog odbrane, trgovine i vanjske politike rastu.

Australija, koja je bila prva zemlja koja je zabranila kineskog tehnološkog diva Huawei, razljutila je Kinu ove godine kada je pozvala na istragu porijekla novog korona virusa i učestvovala u vojnim vježbama u Indijskom okeanu.

Kina je uvela tarife na uvoz mesa, ječma i vina iz Australije, te prepolovila uvoz bakra i zaustavila pošiljke uglja.

Kina čina 35 posto ukupne trgovinske razmjene Australije te se neki analitičari boje da će ovaj trgovinske rat naštetiti ekonomiji. S druge strane, Australija čini manje od četiri posto kineske trgovine.

Zbog poteza Pekinga, Australija se žalila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Herve Lemahieu, direktor diplomatskog programa na Institutu Lowy u Sydneyju, smatra da je ovo najgore pogoršanje odnosa između dvije zemlje od uspostavljanja diplomatskih veza 1972.

Kineski obračun sa Australijom mogao bi poslužuti kao “primjer” ostalim zemljama, dodaje. Međutim, kako kaže Lemahieu, kineska diplomatija prisile na mjestima kao što su Australija i Tajvan znači da je zemlja izašla iz pandemije “diplomatski oslabljena”.

 

Izvor: Al Jazeera