Kultura na koljenima zbog pandemije, jesen će je dotući

Dezinfekcija prostora KUD Baščaršija: Veliki troškovi društava iako su njihove aktivnosti obustavljene (Facebook/ KUD Baš?aršija)
Dezinfekcija prostora KUD Baščaršija: Veliki troškovi društava iako su njihove aktivnosti obustavljene (Facebook/ KUD Baš?aršija)

Balkansko podneblje je bogato kulturno-umjetničkom tradicijom (ples, igra, pjesma, priča…) svih onih koji žive ili koji su živjeli tu.

Države nastale na području bivše Jugoslavije, ali prije svega entuzijasti koji vide nešto dalje i dublje od političara, tu tradiciju njeguju kroz razna kulturno-umjetnička društva kojima je iz godine u godinu sve teže djelovati i opstajati.

Ova godina je posebno teška zbog korona virusa, zabrane kretanja i okupljanja kao i pada ekonomskih prinosa zbog COVID-a 19. Sve ovo dodatno je opteretilo balkanske KUD-ove i sve igre, plesovi, pjesme, svi njihovi sadržaji sada su ugroženi.

Ugašeni festivali

Goran Stankov iz novosadskog KUD-a Svetozar Marković ističe kako su kulturno-umjetnička društva na području Srbije dovedena na rub gole egzistencije, odnosno pukog preživljavanja.

Nedostatak sezone dotukao crnogorske KUD-ove

Predrag Šušić, direktor Folklornog ansambla Nikola Đurković iz crnogorskog Kotora, ističe kako je stanje u KUD-ovima (folklornim ansamblima) ove države više od zabrinjavajućeg.

„Naime, u Crnoj Gori po posljednjim podacima radi nešto više od 80 registrovanih KUD-ova. Neki od njih rade u sklopu lokalnih kulturnih centara, ali većina je registrovana kao NVO. Pojavom pandemije, među prvim mjerama koje su zabranjene bio je i rad specifičan za KUD-ove. Grupna okupljanja u zatvorenim prostorima su zabranjena, a rad u folkloru u 99% se bazira na grupnom radu i radu u salama. Propisana distaca je primorala da se način izvođenja rada adaptira, ali  je on bio moguć samo za pojedine aktivnosti, ne i za osnovne“, kaže on za Al Jazeeru.

„Prvi talas smo bili izolovani i nekako smo to doživjeli na način ‘ako se nešto mora, mora se i sve što se mora, ne treba da nam je teško!’. U prva dva mjeseca pandemije radili neke pokušaje individualnog rada u kućama, koristili platforme za rad u grupama i na kraju organizovali online Smotru folklornih ansambala Crne Gore sa gostima iz regiona (BIH,Hrvatska,Makedonija)“.

Nastavlja kako je Crna Gora potom imala period od skoro mjesec dana bez zaraženih i „nekako smo vidjeli ‘zračak sunca’ nadajući se normalizaciji svega“.

„Za nas koji smo na primoriju to je značilo mnogo, jer smo prethodnih godina bili izuzetno vezani za turizam i promociju narodnog stvaralaštva. Angažmani u toku turističke sezone su nam pored značajne finansijske koristi mnogo značili i u sticanju potrebnog scenskog iskustva i rutine izvođenja, jer smo godinama unazad brojali od 100 do 140 nastupa godišnje. Međutim, do toga nije došlo, sezone skoro da nije ni bilo i do danas nije došlo do normalizacije i do početka rada u ansamblima.“

“Svako kulturno-umetničko drustvo ostalo je bez kontinuiranog finansiranja. Današnji rad društava uveliko je prevazišao borbu za golu egzistenciju. Nekada su ona okupljala mlade koji su svojom ljubavlju prema igri/plesu i muzici negovali narodnu tradicionalnu igru svoga kraja, uspešno je prezentovali na raznim međunarodnim i domaćim festivalima i za svoj rad bili podjednako nagrađivani, kako od publike, tako i ustanova čije je delokrug bila kultura“, navodi za Al Jazeeru.

Dodaje kako je osnovni prihod finansiranja i održivosti KUD-ova sveden na prikupljanje „mesečne članarine, donatore i sponzore kojih je sve ređe i manje“.

“S druge strane, ozbiljniji da kažemo vid finansiranja Društva je putem godišnjih projekata koje raspisuju gradski sekretarijati za kulturu svakoga grada ili pak preko pokrajinskih i republičkih javnih konkursa. Uslovi za raspisivanje javnog finansiranja, odnosno predloženih projekata su veoma zahtevni i rigorozni, često se trazi obimna dokumentacija koju nemali broj društava ne može podjednakim kvalitetom da isprati i iz tog razloga budu najčešće odbijena.“

Stankov ističe kako je veliki broj tradicionalnih manifestacija doveden u pitanje.

“Desetine festivala narodnog stvaralaštva je ugašeno. Savez umetničkog stvaralaštva amatera Vojvodine je upravo iz nedostatka sluha za finansiranje ovakvog vida edukacije ljudi, koji su svojim višegodišnjim, sa slobodom mogu da kazem i višedecenijskim edukovanjem prenosili igračko/plesačku, muzičku tradiciju na mlade, danas rade u gotovo nemogućim i neodrživim uslovima.“

Pooštravanje mjera

“Trbuhom za kruhom, kako u svemu tako i kulturi, došli smo do stepena kada se očigledno najbolji folklor, tj. narodna igra igra u dijaspori. Društva u Srbiji ne mogu pod jednakim uslovima da obezbede novac za postavku scenskih ostvarenja iz domena tradicionalne narodne igre/plesa“, ističe naš sagovornik.

Ukazuje kako su uvođenjem vanrednog stanja polovinom marta nastali posebni uslovi u načinu življenja ljudi u svim životnim sferama, pa tako i u kulturi:

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Kulturno-umetnička društva po prirodi obavljanja svoje delatnosti bili su prvi koji su svoj rad obustavili. Naravno, niko se nije nadao da će to potrajati toliko da tek sada, kada su ublažene mere, u septembru mesecu ponovo otpočinjemo sa radom. Ono što je nepoznanica je, svakako, da li će se članstvo zadržati na nivou koje je bilo pre uvođenja vanrednog stanja, da li se izgubila zainteresovanost za rad tokom ovih meseci pauze, da li će svi roditelji biti saglasni sa novonastalom situacijom u uslovima rada pod otežanim uslovima.“

Da li će država nači način da pomogne institucijama kulture u vrijeme vanrednog stanja zbog korona virusa, ostaje da se vidi, navodi Stankov, a na pitanje kako pomoći u ovakvom stanju, kaže kako je trenutno jako teško odgovoriti na to pitanje.

„Ukoliko potraje [ova situacija], a sve su indicije da hoće, da se možda na jesen ponovo očekuje pooštravanje mera, postoji opasnost da će dobar deo ustanova svoju delatnost morati da obustavi, što bi svakako bila šteta katastrofalnih razmera. Budžet za kulturu je i u redovnim uslovima finansiranja veoma nizak. Produžavanje ove situacije dovešće nas do nesagledivih posledica u radu ustanova od kulturnog značaja.“

Bez pomoći i savjeta vlasti

Slična situacija je i u Sarajevu, kao i širom Bosne i Hercegovine gdje je epidemija, zajedno sa posljedičnim smanjenjem budžeta i prekinutim radom, dovela budućnost KUD-ova u pitanje. Namir Čomaga iz KUD Baščaršija ističe kako su društva i bez korona virusa imala dosta problema sa finansiranjem koje je uglavnom dolazilo kroz spoznore, iznajmljivanje nošnji, članarinu, nastupe…

„Ove godine sve je to prestalo i društva nemaju bukvalno nikakvu mogućnost prihoda osim pomoći od strane institucija kroz budžete. Trenutno KUD-ovi u Kantonu Sarajevo ne rade i ne održavaju probe zbog specifičnosti rada i direktnog kontakta članova. Obraćali smo se nadležnim ministarstvima zdravstva, Kriznom štabu FBIH i tražili preporuku, savjet, odluku ili bilo šta drugo, no nikad nismo dobili konkretan odgovor. Shodno tome sva društvo su obaustavila svoj rad i ne nazire se početak rada sekcija koje imaju masovnije članstvo“, ističe za Al Jazeeru.

Pomoći folkloru nema ni u obrisima

Sagovornik Al Jazeere iz Kotora ističe da, „koliko nas zabrinjava trenutna situacija, još više smo zabrinuti za buduće situacije“. Kada je riječ o finansijskom djelu i planiranjima aktivnosti, Šušić kaže da se ne može „ništa pohvalno reći“.

„Većini KUD-ova osnovno finansiranje je članarina koje od marta nije bilo te samim tim ni prihoda. Pomenuo sam i komercijalne nastupe, kojih takođe nije bilo, pa se logično može i zaključiti stanje, koje je nula ili čak ću reći minus, jer i dalje moramo održavati nošnje i rekvizite, prostorije, plaćati kompletne ili dio komunalija…“

Osim KUD-ova koji rade pri kulturnim centrima, svi ostali se ne registruju u Ministarstvu kulture Crne Gore neko u Ministarstvu javne uprave kao i sve ostali NVO različitih sfera djelovanja, ističe Šušić.

„Zanimljivo je da u sklopu djelatnosti KUD-ova stoji da su prioritetne oblasti rada i djelovanja, očuvanje narodnih igara, pjesama, običaja, nošnji, odnosno nematerijalne i materijalne kulturne baštine, čije je očuvanje pri Ministarstvom kulture, a da se promoteri upravo ove kulture ne registruju kod Ministarstva kulture. U sklopu pomoći i subvencija Vlade Crne Gore u doba korone, objavljeni su konkursi za pomoć dramskoj, likovnoj, muzičkoj i filmskoj umjetnosti, ali folklora nigdje ni u obrisima nije bilo. Razloge ne bih navodio, ali stanje bi – ponovo smo po ko zna koji put zaobiđeni i očigledno na s smatraju nebitnim faktorom kulture.“

„Iskreno se nadam da će strukovna udruženja u narednom periodu biti odlučnija, prodornija i konkretnija, te da će i ovo pitanje-problem biti na najbolji način rješeno. Inače – nema nam spasa, jer je ambis narodnog stvaralaštva jedina riječ koja nam može opisati stanje koje nas čeka, ako do poboljšanja ne dođe“, dodaje on.

Podcrtava kako u Savezu amaterskih kulturno-umjetničkih društava Kantona Sarajevo djeluje 17 društava koja okupljaju više od 4.000 članova svih uzrasta i sekcija, te kako je njegovo društvo do sada konkretnu pomoć, tokom epidemije, imalo samo od sarajevske Općine Stari Grad.

“Naši problemi u Kantonu Sarajevo ne kreću sa ovom epidemijom. Nažalost, kako je krenulo, ona je zadnji čin u gašenju masovne amaterske kulture ne samo u KS nego i u BiH. Naši problemi počinju 2008. i famozne recesije da bi se 2009. prepolovila sredstva iz budžeta KS, sa 150.000 na 75.000 eura. Naravno, bilo je obećanja da će iznos biti vraćen kada prođu posljedice recesije, no to nikad nije urađeno i taj iznos je ostao do 2015, kada se ponovo smanjuje iznos na 70.000 eura sve do ove godine.

Ove godine Ministarstvo za kulturu i sport donosi odluku o smanjenju dotacije za Savez i društva na 17.500 eura zbog krize uzrokovane epidemijom COVID-19. Svih ovih godina društva su se borila na razne načinje da osiguraju neometan rad i kontinuitet, ali je to iz godine u godinu bilo zaista sve teže i teže zbog poskupljenja svih režijskih i drugih troškova.“

Mala i velika društva

Čomaga navodi kako ima razlike od društva do društva i koliko su ona pogođena krizom.

“Uslovno rečeno velika društva imaju velike probleme, mala društva male probleme. Velika društva imaju svoje prostorije i sve režije društva sama plaćaju. Oni su, na primjer, u sistemu centralnog grijanja ili održavanja prostorija, odvoza smeća, imaju redovne godišnje troškove održavanja i slično i svi ovi troškovi se moraju izmiriti na mjesečnoj bazi. ‘Manja društva’ nemaju svoje prostorije, pretežno rade u školama i ne plaćaju zakup prostorija, nemaju režija i slično i njima je lakše prebroditi krizu, ali su i njima potrebna sredstva za redovne troškove kako bi preživjeli ovu epidemiju.“

Ukazuje kako postoji sluha i u Federalnom ministarstvu kulture i sporta za udruženja i amaterske kolektive.

“Poenta svega je da naši kolektivi nisu komercijalni i nije realno očekivati da mogu napraviti bilo kakvu veću zaradu i da nam je zaista potrebna konkretna pomoć od strane državnih institucija i minstarstava u vidu podrške radu i pomoći izmirenju osnovnih režijskih i sličnih troškova. Ništa drugo ne tražimo, samo da nam se pomogne u režijskim troškovima koji su najveći teret svim udruženjima u BiH.“

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO