Mijenja li Amerika strategiju protiv COVID-19

U Sjedinjenim Američkim Državama korona virus je zarazio više od šest miliona ljudi (EPA)
U Sjedinjenim Američkim Državama korona virus je zarazio više od šest miliona ljudi (EPA)

Imunitet stada javlja se kada dovoljan broj ljudi postane imun na bolest da njezino širenje bude malo vjerojatno.

Kao rezultat toga, zaštićena je cijela zajednica, čak i oni koji sami nisu imuni.

Imunost stada obično se postiže cijepljenjem, ali može se dogoditi i prirodnom infekcijom.

U Sjedinjenim Američkim Državama korona virus je zarazio preko šest milijuna ljudi, a ubio je oko 184.000.

U Americi živi četiri posto od svjetske populacije, dok na Ameriku otpada 22 posto od ukupnog broja umrlih u pandemiji.

Nakon nekoliko mjeseci pokušaja da se ograniči širenje korona virusa teorija imuniteta stada je sve prisutnija i nameće se kao kontroverzna tema.

Predsjednik SAD-a Donald Trump sve više govori o toj teoriji nakon što je angažirao doktora Scotta Atlasa da bude u radnoj grupi Bijele kuće za borbu protiv korona virusa.

Ugroženi su milioni Amerikanaca

Doktor Atlas je bio redovan sugovornik na Trumpovom omiljenom tv kanalu Fox News.

Doktor Atlas je demantirao da forsira strategiju imuniteta stada, ali sve za što se on zalaže u borbi protiv pandemije u znaku je strategije imuniteta stada.

Odbacio je potrebu za širokim testiranjem u zajednici, tvrdeći da bi se administracija trebala usmjeriti gotovo isključivo na zaštitu i testiranje starije populacije, dok se zalaže za povratak ostatka ekonomije u normalu.

Problem je u tome što bi, kako ukazuju medicinski stručnjaci, zbog takve strategije moglo umrijeti do dva milijuna ljudi dok se ne uspostavi imunitet na korona virus.

Ako bi se čekalo da 60 do 80 posto ljudi postane imuno na korona virus, što je oko 200 milijuna američkih građana – i ako stopa smrtnosti bude jedan posto – to znači da bi milijun Amerikanaca trebalo umrijeti da bi se ostvarila teorija o imunitetu stada.

Riječ je o ljudima čija se smrt mogla spriječiti.

Maria Van Kerkhove iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kaže da se o teoriji imuniteta stada uglavnom razgovara u kontekstu dobijanja cjepiva, a ne kao odgovor na pandemiju.

“Kada govorimo o imunitetu stada, onda govorimo o tome koliko ljudi treba dobiti cjepivo da bi se postigao imunitet na virus unutar kompletne populacije tako da se zaraza više ne može širiti, ili barem da se oteža prenos virusa s osobe na osobu.”

Neuspješan švedski eksperiment

“Ukoliko razmišljamo o imunitetu stada kao praksi da se jednostavno pusti da virus hoda okolo, to bi bilo jako opasno, jer to znači da bi veliki broj ljudi morao biti hospitaliziran, kao i da bi veliki broj ljudi izgubio živote”, kazala je.

Za razliku od većine zemalja u svijetu, Švedska je pustila da se COVID-19 širi, nadajući se da će stanovništvo razviti imunitet stada.

No, rizična strategija nije uspjela, utvrđuje nova studija.

Umjesto da je u ožujku nametnuta stroga blokada, kao što su to činile druge zemlje, ova se skandinavska država oslanjala na individualnu odgovornost u zaustavljanju širenja smrtonosnog koronavirusa.

To je ideja “folkveta” – zdravog razuma ljudi.

Teretane, trgovine i restorani ostali su otvoreni; škole su bile otvorene za djecu do 16 godina; dok su okupljanja s više od 50 ljudi bila zabranjena.

Vlasti su predvidjele da će 40 posto ljudi u Stockholmu dobiti bolest i razviti zaštitna antitijela do svibnja.

Stvarna je prevalencija, međutim, bila oko 15 posto – prema studiji objavljenoj u Journal of Royal Society of Medicine.

Upozoravajuća priča za cijeli svijet

“Jasno je da su stope virusnih infekcija, hospitalizacije i smrtnosti [na milijun stanovnika], ne samo mnogo veće od onih koje se viđaju u susjednim skandinavskim zemljama, već i da je vremensko trajanje epidemije u Švedskoj drugačije, uz kontinuiranu ustrajnost veće infekcije i smrtnosti znatno dalje od razdoblja od nekoliko kritičnih tjedana viđenih u Danskoj, Finskoj i Norveškoj”, rekao je istraživač dr. David Goldsmith.

Iskustvo sugerira da teško zaraženi bolesnici s COVID-19 antitijela stječu odmah i tijekom ranog oporavka, ali antitijela su mnogo rjeđa kod lakše bolesnih ili asimptomatskih bolesnika.

To znači da vjerojatno nisu imuni i ne mogu spriječiti širenje virusa, istaknuto je u studiji.

To je ključno za koncept imuniteta stada.

U ostalim skandinavskim zemljama brzo zaustavljanje činilo se uspješnijim u zaustavljanju širenja zaraze, rekao je Goldsmith, uz poruku da su nalazi upozoravajuća priča za cijeli svijet.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO