‘Humanost pred sudom’: Da li je spašavanje ljudi postalo zločin

Bruun: Nadam se da možemo biti bolji i humaniji jedni prema drugim (Ustupljeno Al Jazeeri)
Bruun: Nadam se da možemo biti bolji i humaniji jedni prema drugim (Ustupljeno Al Jazeeri)

Kada je na TV-u vidio fotografiju mrtvog trogodišnjeg dječaka Alana Kurdija, koja je obišla i potresla svijet, Salam Aldeen, koji je i sam u jednom trenutku života s roditeljima izbjegao u Dansku, kupio je avionsku kartu za Grčku.

Prvih nekoliko sati na Lezbosu proveo je spašavajući ljude iz Egejskog mora, što u narednom periodu postaje njegova preokupacija i životna misija. Četiri mjeseca kasnije Salam je uhapšen dok je pokušavao spasiti jednu porodicu i optužen za krijumčarenje ljude, zbog čega mu je zabranjeno napustiti Grčku. Zbog svoje humanosti i altruističke želje da pomogne ljudima u potrebi, našao se u situaciji u kojoj mu prijeti doživotni zatvor.

Nakon što je od prijateljice čuo za nevjerovatnu životnu priču ovog čovjeka, danski reditelj Jonas Bruun, koji je do tog trenutka o migrantskoj krizi znao koliko i svaki prosječni građanin, znao je da je će to biti tema njegovog sljedećeg dokumentarnog filma.

“Bio sam vani s jednom prijateljicom iz Kopenhagena koja mi je ispričala kako neki njen rođak koji radi u Nacionalnom muzeju Danske treba ići u Grčku kako bi sakupio eksponate za izložbu o izbjeglicama, o njihovom putu od domovine do Evrope. Ispričala mi je kroz kakve sve opasnosti i nedaće ti ljudi prolaze i spomenula jednog nevjerovatnog mladića koji direktno pomaže tim ljudima. Iako je do sada upoznala mnoge humanitarce iz svijeta i Evrope, bila je zapanjena njegovim ophođenjem prema izbjeglicama. Kada sam čuo šta Salam radi, a potom saznao da je uhapšen zbog navodnog krijumčarenja ljudi, morao sam se uključiti, morao sam ispričati ovu nevjerovatnu priču kroz svoj film. Ovo nije priča samo o Salamu, ovo je priča koja otvara mnoga filozofska, principijelna i moralna pitanja, otvara teme o našoj ljudskosti i etičnosti”, kaže Bruun u razgovoru za Al Jazeeru.

Njegov filma Humanost pred sudom prikazan je u Takmičarskom programu Trećeg AJB DOC-a, a publika ga može pogledati besplatno putem oficijelne festivalske stranice.

  • Koliko ste bili upoznati sa migrantskom krizom prije nego ste počeli raditi na ovom filmu i koliko je rad na ovom filmu promijenio vaš stav o izbjeglicama?

Želio sam napraviti film koji će prikazati probleme migrantske krize iz nekog drugog ugla, želio sam napraviti nešto novo, nešto što do sada nije prikazano. Pretpostavljam da sam prije istraživanja znao o ovoj tematici koliko i svaki drugi prosječan građanin. Ono što sam naučio jeste da zaista nisam imao pojma dok svojim očima nisam vidio koliki je to problem i kroz šta sve ti ljudi prolaze kako bi se domogli sigurnog utočišta. Ja se neću praviti da sam ja neki ekspert kada je u pitanju izbjeglička kriza, niti mogu da pametujem šta je najbolje rješenje, ja ne znam kako je biti izbjeglica i ne mogu da lažem da znam, posebno kada sam vidio te ljude. Jedino što mogu je suosjećati s njima, probati da im pomognem i nadam se da ću ovim filmom to na neki način i učiniti.

Ono što mogu sigurno reći jeste da sam siguran da niko od njih nije izabrao da bude izbjeglica iz nekog oportunizma, iako ja nikad nisam ni imao sumnje da ih je velika muka natjerala da napuste svoje domove. Zato bih iskoristio ovu priliku da još jednom podsjetim na stanje u kampu Moria u Grčkoj, jer je ono što se tamo događa jedna od najsramotnijih stvari za čovječanstvo u njegovoj novijoj historiji. Srce mi se slama kad vidim šta se dešava. Jednostavno, kada vidite šta se tamo događa i u kakvim uvjetima ti ljudi žive nemoguće je zadržati suze. Niko nikada ne bi trebao biti u toj situaciji, niko ne zaslužuje to što se njima dešava. Nadam se da će nas ovo probuditi iz našeg konformizma i da možemo biti bolji i humaniji jedni prema drugima. 

  • Prateći Salamov slučaj vidimo da je on na početku samouvjeren, ali da vremenom njegov strah raste. U isto vrijeme ovo je i politički problem. Kako to komentirate i šta nam konkretno ovaj slučaj pokazuje?

Svaka pojedinac treba da se zapita i razmisli na tu temu. Ono što sigurno znam je da stabilnost i komformizam građanima bogatih zemalja dozvoljava da ih nije briga ili da ne žele znati šta se tamo dešava. Iako su neki ljudi privilegovani time što su se rodili ili rade u nekim bogatim zemljama, oni moraju osjećati bar moralnu obavezu prema manje sretnim ljudima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dopustiti da se ovo dogodi jednom čovjeku, isto je kao da dopustimo svima, tako stvaramo atmosferu u kojoj je uredu da ljudi žive u kampovima, u nehumanim uslovima i da rizikuju svoj život kako bi sebi ili svojoj djeci osigurali bolju budućnost. Ako to dopustimo onda smo sigurno izgubili humanost i izdali prave ljudske vrijednosti.

Ako se fokusiramo samo na Salamov slučaj onda to dobija jednu veću dimenziju -šta za nas kao društvo znači osuđujuća presuda za njega, da li je spašavanje ljudi postalo zločin. Vjerujem da bi osuđujuća presuda urušila nosive stubove demokratije u koju se svi kunemo. Vjerujem da njegov slučaj ima historijski značaj i to sam pokušao prikazati u ovom filmu, jer iako je Salam oslobođen optužbi i dalje se pomaganje i spašavanje migranata kriminalizira, sam proces pritiska i straha koji je on prošao na neki način obeshrabruje sve one koji bi željeli pomoći. To dokazuje nova optužnica koja je podignuta protiv njegovih kolega samo nekoliko mjeseci nakon što je on oslobođen.

Na ovaj način vlasti pokušavaju na neki način zastrašiti volontere, žele ih natjerati da sami odustanu. Da stvar bude još gora, samo šest mjeseci nakon što je oslobođen, Salam je proglašen nacionalnom prijetnjom te su mu naredili da napusti Grčku i zabranili mu ponovni ulazak. Naravno, on je uložio žalbu, ali ovo su sve dokazi o odnosu vlasti Grčke prema onima koji žele pomoći tim ljudima. Salam je jednostavno iskorišten kao primjer drugima.

Insert iz filma 'Humanost pred sudom'

  •  Šta bi se dogodilo da je Salam optužen?

To bi mu sigurno uništilo život, jer bi proveo skoro cijeli život u zatvoru. Za njega bi to bio kraj, ali bi možda na neki ironičan način pomoglo migrantima, jer vjerujem da bi reakcija javnosti na neki način bila snažnija, da bi se svijet digao na noge i da bi to ubrzalo rješavanje migrantske krize. Ali ko zna, meni je, naravno, drago da je Salam na slobodi.

  • Iako je presuda oslobađajuća, možemo li to nazvati pobjedom?

Ovo je definitivno pobjeda za Salama, ali društvo se ni na koji način nije popravilo. Jednostavno, sve dok se ovakve stvari dešavaju, sve dok imamo ljude po kampovima, daleko smo od pobjede i rješavanja migrantske krize.

  • Mogu li ljudi poput Salama ohrabriti druge ljude da istupe poput njega i nesebično pomognu izbjeglicama?

Iskreno se nadam da mogu. Salam je zaista nevjerovatan primjer kako neko nekom čudnom sudbinom pronađe svrhu svog života. Salam je primjer kako jedna jako motivisana osoba može učiniti mnogo. Ne želim da kažem da svi sad trebamo ostaviti sve što radimo i da trebamo svi raditi ono što Salam radi, već da ako bi svi malo više empatije i humanosti imali ta mala dobra dijela bi se sabrala i sigurno bi učinila svijet boljim mjestom za sve nas.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO